Moraju li prokuristi ući u sustav osiguranja?
info@actarius.hr
Upis i ovlasti prokuriste prema ZTD-u Prokura je, sukladno čl. 44. Zakona o trgovačkim društvima, trgovačka punomoć i daje se isključivo u pisanom obliku. Ovlasti prokuriste su dosta velike tako da, prema čl. 47. ZTD-a, prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima. Međutim, valja istaći da bez posebne ovlasti ne može otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Isto tako, prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.
Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku “p.p.”.
Prema čl. 54. ZTD-a, davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar, a uz prijavu za upis se prilažu odluka o davanju prokure/odluka kojom se ona opoziva. U sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov OIB.
Jesu li obvezni plaćati doprinose?
Jesu, ali samo ako primaju naknadu za svoj rad u društvu u kojem su imenovani kao prokuristi. Naime, niti Zakonom o mirovinskom osiguranju (u nastavku: ZOMO), niti Zakonom o obveznom zdravstenom osiguranju, a niti Zakonom o doprinosima, prokuristi nisu imenovani kao osobe koje moraju ući u sustav osiguranja, kao što je to propisano npr. za članove uprave. Kao prokuristi su vrlo često bili imenovani umirovljenici budući prijašnjih godina nije bilo svima omogućeno zaposliti se, a da im se pritom mirovina ne obustavi. S obzirom da nisu prema prethodno navedenim zakonskim propisima bili obvezni ući u sustav osiguranja, kao što to ne moraju niti sada, oni su imali pravo, uz ev. naknadu za prokuru, koristiti i mirovinu.
Kada društvo isplaćuje prokuristi naknadu za njegov rad, ta se naknada oporezuje na način propisan za drugi dohodak, a to znači da se plaćaju sljedeće obveze:
- 24% poreza na dohodak uvećan za ev. prirez porezu,
- 10% (7,5% + 2,5%) doprinosa za mirovinsko osiguranje,
- 7,5% doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Nalog za plaćanje.
U nalogu za plaćanje pri isplati neto drugog dohotka upisuju se, prema čl. 258.e Pravilnika o doprinosima i čl. 92. st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak, obvezni elementi HR67 (model) te u polju poziv na broj platitelja
OIB – GG001 do GG365/366 – 8.
U nalogu za plaćanje pri isplati neto dohotka u polje model upisuje se HR69 te u polje poziv na broj primatelja 40002 – OIB isplatitelja osobnog primanja – 399.
Porez na dohodak i prirez uplaćuju se u korist računa grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika (posloprimca odnosno primatelja dohotka), na brojčanu oznaku 1945.
Obrazac JOPPD. Isplatitelj je obvezan o isplaćenoj naknadi izvijestiti Poreznu upravu podnošenjem JOPPD obrasca pri čemu se u polje 6.1. upisuje oznaka 4002; 6.2. – 4030; 10.1. – 10.2.: 01.01.2019. – 31.12.2019.
Ako prokuristi nisu zaposlenici društva, ev. isplate dnevnica i ostalih troškova službenih putovanja također se oporezuju na način propisan za drugi dohodak.
Izvor: https://www.teb.hr/novosti/2019/moraju-li-prokuristi-uci-u-sustav-osiguranja/