Ima li umjetnik potvrdu o svom statusu koju je izdala jedna od 30 strukovnih organizacija, porez mu se obračunava tek na 45 posto bruto iznosa honorara. Ako isplatitelj ne raspolaže takvom potvrdom, poreznu osnovicu smanjuje samo 30 posto, kao i za sve druge autorske naknade.

Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti povezane s kulturnim i umjetničkim stvaralaštvom u radnom odnosu kod poslodavca registriranog za područje kulture ili kao samostalni umjetnici. Ako su u radnom odnosu, njihova su prava i obveze uređena propisima radnog prava i posebnim propisima za pojedine djelatnosti kulture kao što su posebni propisi koji se odnose na kazališta, posebni za audiovizualne djelatnosti i drugo. Samostalni umjetnici nisu u radnom odnosu, a umjetničko stvaralaštvo jedino im je i glavno zanimanje. Njihova su prava uređena posebnim Zakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

Trgovačka društva, ustanove i druge pravne osobe koje pri obavljanju svoje djelatnosti angažiraju samostalne umjetnike, bilo povremeno bilo u trajnijem angažmanu, moraju se brinuto o ispunjavanju ugovorenih obveza prema umjetnicama, ali i o primjeni poreznih propisa koji uređuju određene specifičnosti pri oporezivanju honorara koji se isplaćuju samostalnim umjetnicima. Primjerice, izdavači koji izdaju književna djela, producenti djela filmske umjetnosti, društva koja otkupljuju slikarska ili kiparska djela od autora, udruge i ustanove koje organiziraju koncerte i druga kulturna događanja i druge pravne i fizičke osobe sklapaju ugovore sa samostalnim umjetnicima o isporuci umjetničkog djela.

Umjetničko djelo je autorsko djelo, a zaštita prava autora i njihovih djela uređena je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Zakon, primjerice, navodi koja se djela smatraju autorskim djelima, a među njima su umjetnička djela sa svih područja umjetničkog stvaralaštva. Dakle, zaštita umjetničkih autorskih djela uređena je dvama posebnim propisima. Osim zaštite umjetnika i njihovih djela u Zakonu o pravima samostalnih umjetnika propisana je i dodatna porezna olakšica za umjetnike.

Od ukupnog umjetničkog honorara umjetnici ne plaćaju porez na 25 posto primljenog iznosa, ali ne gube ni pravo na poreznu olakšicu uređenu za ostale autorske naknade. Stoga isplatitelji naknade za umjetnička djela kupljena od autora moraju voditi računa i o primjeni propisa koji uređuju sustav obračuna doprinosa i poreza na dohodak, ali i o posebnim propisima koji se odnose na umjetničke honorare.

S poslovnim knjigama ili bez njih

Zbog brojnih posebnosti u načinu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na dohodak isplatitelj umjetničkog autorskog honorara mora prethodno utvrditi vodi li samostalni umjetnik poslovne knjige ili plaća porez na dohodak po odbitku od drugog dohotka. Naime, prema Zakonu o porezu na dohodak samostalni umjetnici mogu birati između plaćanja poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga ili plaćanja poreza na dohodak nakon odbitka od svakog primljenog honorara.

Ako umjetnik vodi poslovne knjige, kupac umjetničkog djela i umjetnik u pisanom ugovoru određuju naknadu za obavljenu isporuku koju isplatitelj u ugovorenom roku doznačuje na žiro-račun umjetnika. Umjetnik koji je izabrao plaćanje poreza na temelju poslovnih knjiga upisan je u Registar obveznika poreza na dohodak i vodi porezno knjigovodstvo, pa isplatitelj pri plaćanju naknade za isporučeno djelo postupa jednako kao u poslovnim odnosima s bilo kojom fizičkom osobom koja vodi poslovne knjige. Umjetnik koji je izabrao tu opciju ostvaruje olakšice propisane Zakonom o pravima samostalnih umjetnika tek u godišnjoj poreznoj prijavi, u postupku pred poreznim tijelima.

Paziti na neto ili bruto iznos

Ako umjetnik ne vodi poslovne knjige, isplatitelj umjetničkog honorara ima obvezu obustaviti porez na dohodak i prirez nakon odbitka pri svakoj pojedinačnoj isplati honorara. U tom je slučaju važno da se već pri ugovaranju honorara precizno odredi je li ugovorena svota bruto iznos naknade od koje se uskraćuje porez i prirez ili je ugovorena neto svota koja se doznačuje umjetniku, a porez povećava ugovoreni iznos. Sa stajališta prava i obveza ugovornih strana važno je da obje ugovorne strane nemaju dvojbi o tome je li ugovoren neto ili bruto iznos umjetničkog honorara.

Nije naodmet podsjetiti da su neoporezivi iznosi primitaka od umjetničkih honorara u posebnom zakonu propisani kao olakšica za umjetnika, a ne kao olakšica za isplatitelja, pa bi pri ugovaranju svote naknade obje ugovorne strane morale raspolagati svim informacijama koje određuju bruto odnosno neto iznos umjetničkog autorskog honorara. U praksi se često ugovara obveza kupca umjetničkog djela da umjetniku osim honorara nadoknadi i troškove prijevoza, smještaja na putovanju, materijala potrebnog za izradu umjetničkog djela i dr. S poreznog aspekta svi su ti troškovi sastavni dio umjetničkog honorara i oporezuju se jednako kao honorar. Jedina su iznimka slučajevi kad su isplatitelji honorara neprofitne organizacije. Neprofitnim organizacijama omogućena je neoporeziva isplata putnih troškova i smještaja osobama koje kod tih organizacija ostvaruju autorske naknade, ali uz uvjet da računi za smještaj i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju.

Umjetnicima manji porez

Kad je autorska naknada ugovorena u neto iznosu, kao i u slučaju kad je naručitelj umjetničkog djela preuzeo obvezu nadoknađivanja određenih troškova koji su u poreznom smislu izjednačeni s umjetničkim honorarom, neto iznos naknade preračunava se u bruto svotu nakade. Isplatitelj umjetničkog honorara obračunava i uskraćuje porez na dohodak i možebitni prirez, a porezna osnovica ovisi o tome raspolaže li isplatitelj za odnosnog umjetnika potvrdom koju je izdala nadležna strukovna umjetnička udruga ili ovlaštena agencija iz koje je razvidno da je riječ o umjetničkom djelu. Ako raspolaže takvom potvrdom, poreznu osnovicu smanjuje 55 posto, tako da porez obračunava i uskraćuje od 45 posto bruto umjetničkog honorara.

Ako isplatitelj ne raspolaže odgovarajućom potvrdom, poreznu osnovicu smanjuje samo za 30 posto bruto honorara, jednako kao pri isplati autorskih naknada koje nemaju obilježje umjetničkog djela. Dakle, porezna se osnovica dodatnih 25 posto smanuje isključivo na temelju potvrde koju može izdati jedna od 30 strukovnih umjetničkih organizacija, a odnosi se ne samo na osobe kojima je umjetničko stvaralaštvo jedino i glavno zanimanje nego i na one kojima je umjetničko stvaralaštvo dopunski ili povremeni rad. Članovi umjetničkih organizacija mogu biti samo umjetnici. Porez na dohodak obračunava se prema stopi od 25 posto.

Isporuke samostalnih umjetnika koji umjetničku djelatnost obavljaju sukladno Zakonu o pravima samostalnih umjetnika oslobođene su poreza na dodanu vrijednost. S obzirom na to da se prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika samostalnim umjetnicima smatraju samo osobe kojima je umjetničko stvaralaštvo jedino i glavno zanimanje, proizlazi da se porezno oslobođenje odnosi samo na profesionalne samostalne umjetnike. No u čl. 65. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost porezno oslobođenje iz čl. 11. Zakona o PDV-u prošireno je i na umjetnike koji umjetničku djelatnost obavljaju povremeno, ali uz uvjet da raspolažu potvrdom strukovne umjetničke organizacije.

Osim proširenja kruga osoba na koje se odnosi porezno oslobođenje, Pravilnikom o PDV-u utvrđena je i jedna dodatna pogodnost za umjetnike. Oni su do polovine 2000. mogli izabrati da ne iskoriste porezno oslobođenje, nego da se prijave u Registar obveznika PDV-a. To znači da kupac umjetničkog djela može od autora primiti račun sa zaračunatim PDV-om ili račun bez njega na kojem je samo navedena klauzula da je riječ o isporuci oslobođenoj PDV-a. Dakle, i u vezi s porezom na dodanu vrijednost u praksi su moguće dvije varijante i obje su zakonite, a ovise o izboru umjetnika.

Umjetnički honorari i doprinosi

Pri isplati naknade, isplatitelj ne obračunava doprinose za obvezna osiguranja, neovisno o tome na koji je način umjetnik mirovinski i zdravstveno osiguran. Naime, nekim se umjetnicima doprinosi za obvezna osiguranja plaćaju iz proračuna Republike Hrvatske. Umjetnici koji nisu u tom položaju, a imaju status samostalnih umjetnika, sami plaćaju doprinose za socijalna osiguranja na temelju rješenja koje im za svaku kalendarsku godinu ispostavlja Porezna uprava. Isplatitelj umjetničkog honorara ni u jednoj od kombinacija ne obračunava niti uskraćuje obvezne doprinose za umjetnika.

Izvor: http://liderpress.hr/arhiva/50056/