Knjigovodstvo Actarius

Pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, te pravo poreznog obveznika na povrat poreza i kamata zastarijeva za tri godine, računajući od dana kada je zastara počela teći.
Bilo koja radnja poreznog obveznika dostavljena na znanje poreznom tijelu, poduzeta radi ostvarenja prava na povrat više plaćenog poreza, prekinut će tijek zastare.

Zastara je prestanak prava zbog proteka određenog vremena. Porezna zastara regulirana je Općim poreznim zakonom (u nastavku: OPZ), pa je tako propisano (čl. 94.) kako pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i troškova ovrhe, te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za 3 godine računajući od dana kada je zastara počela teći.
Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate, a zastara prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći nakon isteka godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate i troškove ovrhe.

Prema odredbama čl. 95. OPZ-a, tijek zastare prekida se svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku.

Tijek zastare prava na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe prekida se svakom radnjom poreznog obveznika dostavljenom na znanje poreznom tijelu radi ostvarenja prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili više plaćenog poreza, kamata i troškova ovrhe.
Nakon što su poduzete neke od navedenih radnji, bilo od strane poreznog tijela ili poreznog obveznika, zastarni rok počinje ponovno teći.
Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekršajnog postupka, naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, te prava poreznog obveznika na povrat poreza i kamata nastupa za 6 godina računajući od dana kada je zastara počela prvi puta teći. Protekom roka od 6 godina nastupa apsolutna zastara prava iz porezno - dužničkog odnosa (čl. 96. OPZ-a).

Porezni obveznik mora, u skladu s čl. 85. st. 1. i 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, za razdoblje oporezivanja (mjesečno ili tromjesečno) utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za obračunavanje PDV-a, odnosno ukupnu vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu vrijednost oslobođenih transakcija i transakcija koje ne podliježu oporezivanju.

Nadalje, porezni obveznik koji u razdoblju oporezivanja ima pravo na odbitak pretporeza, čiji je iznos veći od njegove porezne obveze, ima pravo na povrat te razlike ili može iznos preplaćenog PDV-a prenijeti u sljedeće razdoblje oporezivanja. Ako porezni obveznik zahtijeva povrat preplaćenog PDV-a, Porezna uprava je obvezna vratiti tu razliku u roku od 30 dana od dana predaje prijave PDV-a, a najkasnije u roku od 90 dana od dana pokretanja poreznog nadzora (čl. 66. Zakona o PDV-u).

Zastara prava na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći nakon isteka godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat.

Kada se radi o zastari prava na povrat poreza i kamata, odgovarajućom ispravom kojom se prekida tijek zastare smatra se i pisana izjava poreznog obveznika o načinu korištenja više plaćenog poreza, primjerice:
za podmirenje predujma u narednom razdoblju, ili
preknjiženje na račune drugih poreza (ili doprinosa), ili
zahtjev za povrat sredstava na žiro račun.

Dakle, bilo koja radnja poreznog obveznika dostavljena na znanje poreznom tijelu poduzeta radi ostvarenja prava na povrat više plaćenog poreza i poreza naplaćenog bez pravne osnove, kamata i troškova ovrhe prekinut će tijek zastare, a to može biti i uvid u stanje računa (izdavanje uvida, uvid u poreznu karticu putem ePorezne), učinjen u svezi (Poreznoj upravi) dostavljenog zahtjeva za povrat ili preknjiženje preplaćene svote poreza.

Naime, uvidom u stanje računa u kojemu je naznačena preplaćena svota porezno tijelo potvrđuje da porezni obveznik ima preplatu, pa to znači pisano priznanje zastarjele obveze i odricanje od zastare.
Dostavom prijava PDV-a, temeljem kojih porezni obveznik nije zahtijevao povrat PDV-a, nego je samo iskazivao predujmove, ne prekida se tijek zastare prava na odbitak pretporeza.

Za poreze koji nisu godišnji, kao što je to PDV, zastara počinje teći 01.01. iduće godine u odnosu na godinu koja sadrži trenutak ili razdoblje za koje se utvrđuje porez.
Kao što je navedeno, relativna zastara nastupa za 3 godine, počevši od isteka godine u kojoj je utvrđeno pravo na povrat više plaćenog poreza. Samim dostavljanjem prijava PDV-a (PDV obrazaca) za pojedina razdoblja oporezivanja (mjesečna ili kvartalna) u kojima se iskazuje preplaćeni PDV te prenosi u slijedeća obračunska razdoblja, porezni obveznik ispunjava svoje obveze propisane Zakonom o PDV-u. Međutim, time on ne poduzima radnje usmjerene na povrat preplaćenog poreza, stoga može doći do nastupa relativne zastare prava na povrat poreza.

Izvor: http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/porezi/povrat-vise-placenog-pdv-a-%E2%80%93-jesmo-li-u-zastari/
Actarius Grupa d.o.o., http://www.actarius.hr, info@actarius.hr