SOLVENTNOST
1. platežna sposobnost poduzeća. Sposobnost poduzeća da raspoloživim novčanim sredstvima podmiri sve svoje dospjele obveze plaćanja u rokovima njihova dospijeća.

2. Situacija u kojoj je imovina poduzeća veća od njegovih dugova;

3. po financijskim smjernicama Europske ekonomske zajednice najmanji iznos vlastitog kapitala osiguravatelja prema prihodima od premije i obvezama za štete u neživotnim osiguranjima.

STATUT - skup pravila koja određuju strukturu i poslovanje organizacije. Statut trgovačkih društava donosi skupština trgovačkih društava.

STEČAJ - označava sudsko proglašenje nemogućnosti podmirenja svojih obaveza pravne osobe. U postupku stečaja određuje se rasprodaja imovine i sredstava kako bi se podmirila dugovanja vjerovnicima.

STIMULACIJA - je mjera kojom se nastoji unaprijediti poslovanje pojedinog poduzeća ili privredne grane, obično odobravanjem kredita uz niže kamate, produživanjem roka u davanju kredita, plaćanjem određenih iznosa, ovisno o povećanju izvoza ili nekog drugog pokazatelja, sniženjem poreza ili ostalim poreznim olakšicama.

SWIFT (engl. Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications) je udruženje za međunarodne međubankarske financijske telekomunikacije. Privatna je mreža za elektronični prijenos bankarskih financijskih poruka.

Osnovale su je američke i zapadnoeuropske banke 1973. Kompanija je organizirala posebni kompjutorski vodeni sustav (mrežu) s 4.500 banaka-članica, među kojima je omogućen elektronički prijenos novca, čime su znatno racionalizirana i ubrzana međunarodna plaćanja.

S gledišta korisnika i nalogodavca obavljanje financijskih transakcija preko SWIFT-a najjeftiniji je, najbrži i najdjelotvorniji način obavljanja međunarodnih plaćanja. Banke međusobno komuniciraju i razmjenjuju financijske poruke koristeći posebni autentifikacijski kod.

ŠTEDNI ULOG je podvrsta ugovora o depozitu pri kojem banka, odnosno štedno-kreditna organizacija deponentu izdaje štednu knjižicu.
Štedna knjižica može biti izdana samo na ime određene osobe ili na donositelja. U štednu knjižicu unose se podaci o svim uplatama, odnosno podizanjima novca. Ti podaci u štednoj knjižici imaju svojstvo dokazne isprave u pogledu stanja potraživanja deponenta od banke, odnosno štedno-kreditne organizacije. Ugovorna odredba upravljena na odricanje takvog svojstva štednoj knjižici ništava je. Na uloge na štednju depozitar je dužan deponentu plaćati kamatu.
U pogledu deponentove mogućnosti svakodobnog raspolaganja svojim potraživanjem, ulozi na štednju mogu se podijeliti na uloge po viđenju, oročene s otkaznim rokom i oročene bez otkaznog roka. Depozitarova eventualna naknada za obavljanje poslova ex lege nije predviđena.

ŠTEDNJA je izraz koji se u nas upotrebljava za novčanu štednju građana, a novčana štednja poduzeća i ostalih institucionalnih sektora naziva se novčanom akumulacijom.
U financijama termin akumulacija označava nakupljanje kapitala, dok se pod novčanom štednjom jedinstveno podrazumijeva nepotrošeni dohodak, tj. razlika između novčanog dohotka i potrošnje u istom razdoblju.
Štednja se koristi za investiranje. Ako osoba ili sektor više investira nego što štedi, tada ostvaruje financijski manjak. U obrnutom slučaju ostvaruje financijske viškove. Na financijskom tržištu novčana štednja se ulaže u tzv. financijske investicije.
Dio štednje ulaže se na štedne račune kod banaka, dio u osiguravajuće institucije, mirovinske fondove, a velik dio ulaže se u korporacijske i državne vrijednosne papire i slične instrumente financijskog tržišta. Stanovništvo je u nas sektor koji tradicionalno najviše štedi (više od 50% ukupne štednje) i, što je još važnije, iznosi na financijsko tržište najveći dio (od 2/3 do 3/4) financijskih viškova.
Štednja poduzeća i države nije tim sektorima dovoljna za financiranje vlastitih ulaganja, pa se kao sektori deficita u pravilu zadužuju na financijskom tržištu. Nacionalna štednja je skup osobne, poduzetničke i državne štednje, a predstavlja ukupna novčana sredstva koja mogu biti upotrijebljena za financiranje domaćih investicija ili pozajmljena inozemstvu.