Knjigovodstvo Actarius

Osnivanje udruge

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Brojni međunarodni dokumenti i Ustav Republike Hrvatske jamče slobodu udruživanja kao jedno od temeljnih građanskih i političkih sloboda nužnih za funkcioniranje modernih demokracija.

Iako se Zakon o udrugama nije mijenjao do 2014. godine, popratni pravilnici su doživjeli izmjene, samim time i postupak osnivanja.

UVOD

Udruge su način slobodnog udruživanja građana radi ostvarenja vlastitih probitaka. U trenutku donošenja odluke o osnivanju udruge i procjene da će upravo taj pravni oblik zadovoljiti potrebe ostvarenja naših ciljeva, svakako ćemo se morati interesirati kako teče sam postupak osnivanja.

Brojni međunarodni dokumenti i Ustav Republike Hrvatske[1] jamče slobodu udruživanja kao jedno od temeljnih građanskih i političkih sloboda nužnih za funkcioniranje modernih demokracija. Ustav jamči pravo na slobodno udruživanje građana radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna i druga uvjerenja i ciljeve.

Prema članku 4. Zakona o udrugama (Nar. nov., br. 74/14., 70/17., 98/19.) udruge, kao najbrojnije organizacije civilnog društva, imaju važnu društvenu ulogu jer se zapravo radi o svakom obliku slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite vlastitih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.

Prije pokretanja postupka osnivanja udruge, valja razmotriti zakonske mogućnosti i prosuditi je li udruga odgovarajući pravni oblik za ostvarivanje ciljeva i zajedničkih probitaka koji okupljaju osnivače.

Iako se Zakon o udrugama nije mijenjao od 2019. godine, skrećemo pozornost da su početkom 2020. godine na snagu stupile izmjene Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (nar. nov., br. 4/15., 14/20.) i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga (Nar. nov., br. 32/15., 13/20.) koji su nam nužni kako bismo valjano osnovali udrugu.

2. TKO MOŽE OSNOVATI UDRUGU?

Prema Zakonu o udrugama udrugu u Republici Hrvatskoj mogu osnovati najmanje tri osnivača. Osnivač udruge može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba[1], pravna osoba ili kombinacija istih, pri čemu se ne pravi razlika između domaćih i stranih fizičkih ili pravnih osoba. Osnivač može biti i maloljetna osoba[2], maloljetna osoba s navršenih četrnaest godina života te punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova, ali samo uz ovjerenu suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika koju isti daje prije održavanja osnivačke skupštine udruge kako bi odluke koje se donesu bile pravno valjane. Stoga u trenutku osnivanja udruge najmanje jedan osnivač mora biti punoljetna, poslovno sposobna osoba kojoj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova, s tim da se isti uvjeti traže i za osobu odgovornu za zastupanje. Važno je napomenuti da osoba odgovorna za zastupanje tražene uvjete mora zadovoljavati uvijek, a ne samo pri osnivanju udruge.

3. OSNIVANJE UDRUGE

Udruga se osniva osnivačkom skupštinom. Stoga je prvi korakpri osnivanju udruge održati osnivačku skupštinu na kojoj se osnivači usuglašavaju oko osnivanja udruge.

Na osnivačkoj skupštini udruge potrebno je donijeti sljedeće odluke:

• o tome da se osniva udruga
• o donošenju i sadržaju statuta
• o načinu upravljanja i izboru članova i tijela koja će upravljati udrugom
• o davanju ovlaštenja za zastupanje
• o pokretanju postupka za upis u Registar udruga.

Sljedeći je korak donošenje statuta kao temeljnog općeg akta udruge koji donosi skupština udruge. Brojna pitanja koja su od ključne važnosti za funkcioniranje udruge bit će razrađena upravo ovim aktom. Ostali opći akti, ako ih udruga donosi, moraju biti u skladu sa statutom. Umjesto naziva statut udruga može rabiti i drugi naziv, no sadržaj je propisan zakonom. Pri tome valja razlikovati obvezni i dispozitivni sadržaj reguliran člankom 13. Zakona o udrugama, a naravno da udruge u statut mogu unijeti nuzgredne sastojke kojima bi olakšale rad tijela vlastite udruge i pridonijeli transparentnosti i općenito ostvarenju načela javnosti po kojem udruge posluju. Statut udruge bit će javno dostupan u Registru udruga.

Statut udruge mora sadržavati odredbe o:

• nazivu[1] i sjedištu
• zastupanju
• područjima djelovanja sukladno ciljevima
• ciljevima
• djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi
• gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu, ako ih obavlja
• načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge
• uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova
• tijelima udruge, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata
• izboru i opozivu likvidatora udruge
• prestanku postojanja udruge
• imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom
• postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge
• načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.[2]

Statut udruge može sadržavati odredbe o:

• teritorijalnom djelovanju udruge
• znaku udruge i njegovu izgledu
• drugim pitanjima od značaja za udrugu.

3.1 Upis udruge i vođenje registra udruga

Udruga stječe pravnu osobnost danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske. Upis u registar udruga je dobrovoljan. Ove dvije tvrdnje nisu u koliziji jer članak 11. Europske konvencije o ljudskim pravima jamči slobodu udruživanja kako formalnim udrugama, tako i neformalnim. Praksa Europskog suda za ljudska prava nedvosmisleno potvrđuje da je stjecanje svojstva pravne osobe pravo, a ne obveza udruge[1]. Stoga naš zakonodavac i nadalje Zakonom o udrugama predviđa i udruge bez pravne osobnosti. Na njih se na odgovarajući način primjenjuju propisi koji se odnose na ortaštvo[2].

Registar udruga i registar stranih udruga su središnje elektroničke baze podataka koje se vode pri nadležnom upravnom tijelu jedinstveno za sve udruge, odnosno strane udruge u Republici Hrvatskoj.[3] Udruge se upisuju u registar udruga pri županijama, odnosno Gradu Zagrebu, prema sjedištu udruge. Popunjavanje Zahtjeva za upis u Registar udruga moguće je i u elektroničkom obliku. Ministar nadležan za poslove opće uprave propisao je Pavilnikom o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 4/15., 14/20.) sadržaj registra udruga i registra stranih udruga te način njihova vođenja, kao i obrasce.

Upis u registar udruga je kao što smo rekli dobrovoljan i obavlja se na zahtjev osnivača udruge. Zahtjev za upis u registar udruga, u ime osnivača, podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge.[4] Zahtjev ima propisanu formu u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Zahtjev se podnosi na obrascu broj 1 – Zahtjev za upis u Registar udruga Republike Hrvatske i uz isti se prilažu u skladu s člankom 23. Zakona o udrugama brojni dokumenti.

Zahtjevu za upis se prilažu:

• zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine
• odluka skupštine o pokretanju postupka za upis u registar udruga, ako takva odluka nije donesena na osnivačkoj skupštini (pa je tada dio Zapisnika o radu i odlukama osnivačke skupštine)
• statut (dva primjerka)
• popis osnivača
• osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno ime ili naziv likvidatora
• izvod iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu osnivača udruge, preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe ovlaštene za zastupanje
• suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela za obavljanje određene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge
• ovjerena suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika, kada je osnivač udruge maloljetna osoba s navršenih 14 godina života te punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova, ovjerena izjava fizičke osobe, ako se u naziv udruge unosi ime ili dio imena te osobe odnosno pristanak njezinih nasljednika
• ovjerena suglasnost međunarodne organizacije, ako se u naziv udruge unosi naziv ili znak iste.

Svi prilozi dostavljaju se u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, osim preslika osobnih iskaznica ili putovnica osnivača, likvidatora i osoba ovlaštenih za zastupanje i preslika osobne iskaznice ili putovnice za njenog predstavnika u udruzi.[1]

Obrasci zahtjeva za upis u registar udruga i registar stranih udruga, podnose se u dva primjerka i popunjavaju uredno i čitko. Podaci upisani u rubrike obrazaca moraju biti istovjetni s odredbama statuta, odnosno odlukama nadležnih tijela udruge ili strane udruge.[2]

O Zahtjevu za upis odlučuje nadležno upravno tijelo rješenjem i to u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis.

Postoji mogućnost da službena osoba nadležnog upravnog tijela utvrdi nedostatnost dokumentacije koju je nužno predati uz zahtjev[3] ili pak nesklad statuta i zakonskih odredaba. Tada će nadležno upravno tijelo zaključkom podnositelju zahtjeva za upis u registar udruga odrediti rok za usklađivalje statuta, odnosno dostavu dokaza/dokumentacije. Rok ne može biti kraći od 15 dana. Zaključkom utvrđeni rok je prekluzivan, ako stranke ne postupe po zaključku, zahtjev za upis će se odbiti. Zahtjev za upis u registar udruga odbit će se također i ako su statutom utvrđeni ciljevi i djelatnost udruge koji su u suprotnosti s Ustavom ili Zakonom.

Kada je statut u skladu sa Zakonom, a dokumentacija uredna, ured državne uprave će donijeti rješenje o upisu u registar udruga. Rješenje o upisu u registar udruga mora sadržavati Zakonom propisane sastojke.[4]

Žalba protiv ovog rješenja je dopuštena, no ne odgađa izvršenje rješenja. Primjerak statuta udruge nadležni ured ovjerava i uz rješenje o upisu u registar udruga dostavlja udruzi. Upis će se izvršit po izvršnosti rješenja o upisu. Rješenje o upisu udruge koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti nadležno upravno tijelo dužno je odmah po upisu u registar udruga dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi nadležnoj prema sjedištu udruge radi kvalitetnijeg nadzora nad

obavljanjem gospodarske djelatnosti udruga te prevencije neopravdanog stjecanja povlastica na tržištu.[1]

Ako nadležno upravno tijelo ne donese rješenje o upisu u Registar udruga u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva smatrat će se da je udruga upisana u Registar udruga idućeg dana nakon isteka tog roka.

Prema članku 29.a. koji ulazi u Zakon o udrugama 2019. godine poslove upisa u registar udruga i registar stranih udruga te vođenje registra udruga i registra stranih udruga obavlja nadležno upravno tijelo, kao povjerene poslove državne uprave.

Prilikom upisa u registar udruga, udruga dobiva registarski broj. Udruzi se može odrediti samo jedan registarski broj koji se ne mijenja i koji se po prestanku postojanja udruge ne može odrediti drugoj udruzi.[2]

Ako se radi o stranoj udruzi, nadležno upravno tijelo na zahtjev svake zainteresirane osobe izdaje izvadak iz registra stranih udruga, neovisno o sjedištu strane udruge. Izvadak iz registra stranih udruga izdaje se u obliku računalnog ispisa ili elektroničkog zapisa.[3]

3.2. Javnost registra udruga i registra stranih udruga

Nastavlja se inzistirati na transparentnosti poslovanja i javnosti rada udruga zbog same prirode njihova djelovanja, stoga je zakonodavac poduzeo dodatne korake propisujući javnost podataka koji će biti upisani u registar udruga, registar stranih udruga, javnost statuta udruge. Navedeni podaci su objavljeni na mrežnoj stranici tijela državne uprave nadležnog za opću upravu. U registru udruga putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija javno su dostupna izvješća o financijskom poslovanju udruge s propisanom dokumentacijom.[1]

3.3. Pravni lijekovi

O žalbi protiv rješenja nadležnog upravnog tijela odlučuje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave, s time da se protiv rješenja tijela državne uprave žalba ne može podnijeti jer nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.[1]

Tužba ne odgađa izvršenje rješenja, osim u slučaju pokretanja upravnog spora protiv rješenja kojim udruga prestaje, kada tužba nadležnom upravnom sudu odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je izjavljena.[2]

3.4. Novostečena pravna osobnost

Na temelju rješenja o upisu u Registar udruga, udruga je nekad izrađivala pečat, no ta odredba je dokinuta u 2017. godini.

Slijedi prijava Državnom zavodu za statistiku[1]. Državni zavod za statistiku Registar je poslovnih subjekata koji obuhvaća pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dijelove tih subjekata. Prilikom upisa u Registar poslovnih subjekata, Državni zavod za statistiku poslovnim subjektima i dijelovima poslovnih subjekata izdaje Obavijest o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2007. Potrebno je popuniti i ovjeriti potpisom ovlaštene osobe za zastupanje obrazac RPS-1 (Registar poslovnih subjekata-prijava)[2], dostaviti presliku rješenja o upisu u registar kod ovlaštenog tijela (Registar udruga). Počevši od 21.4.2018. za upis u Registar poslovnih subjekata ne plaća se naknada.

Po dobivanju Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta odnosno matičnog broja udruge od Državnog zavoda za statistiku moguće je otvoriti poslovni račun (žiro račun) u poslovnoj banci prema vlastitom izboru.[3]

3.5. Upis u Registar neprofitnih organizacija

Ovaj registar valja razlikovati od matičnog registra koji smo neposredno obradili.

Registar neprofitnih organizacija je središnji izvor podataka o neprofitnoj organizaciji potrebnih za utvrđivanje i praćenje obveze sastavljanja i podnošenja financijskih izvještaja, utvrđivanja financijskog položaja i poslovanja te namjenskog korištenja sredstva proračuna.

Registar neprofitnih organizacija vodi Ministarstvo financija u elektroničkom obliku i dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva financija.[1]

Upis je obvezan za sve domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera[2] sukladno čl. 2. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i registru neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 31/15., 67/17., 115/18.).

Po upisu u matični registar slijedi upis u Registar neprofitnih organizacija na temelju ispunjenog Obrasca Registra neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO) dostavljenog Ministarstvu financija isključivo poštom ili osobno najkasnije 60 dana od upisa u matični registar.[3] Obrazac je sastavni dio Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i registru neprofitnih organizacija, moguće ga je kupiti i u prodavaonicama Narodnih novina ili u elektroničkom obliku “skinuti” sa mrežnih stranica Ministarstva financija. Ministarstvo financija ne izdaje izvadak iz Registra neprofitnih organizacija već kao dokaz o upisu neprofitne organizacije u Registar dovoljno je ispisati stranicu s podacima dobivenim nakon pretrage Registra na mrežnoj stranici Ministarstva financija.[4]

4. ZAKLJUČAK

Prije pokretanja postupka osnivanja udruge, valja razmotriti zakonske mogućnosti i prosuditi je li udruga odgovarajući pravni oblik za ostvarivanje ciljeva i zajedničkih probitaka koji okupljaju osnivače. Neprofitna organizacija jest organizacija kojoj nije cilj stjecanje profita za njenog vlasnika. Djelovanje neprofitnih organizacija uobičajeno je u području u kojem nije moguće organizirati djelovanje na tržišnoj/komercijalnoj osnovi. Građani i njihova samoorganizacija rješavaju brojna i važna pitanja[1] posebice u današnje vrijeme sveopće krize javnog sektora. Zakoni i pravilnici obrađeni u tekstu, predviđaju korake koje valja provesti od trenutka formiranja ideje o udruživanju radi ostvarenja vlastitih ciljeva do samog početka poslovanja udruge.

Izvor: https://www.rif.hr/osnivanje-udruge-2/ <https://www.rif.hr/osnivanje-udruge-2/>