Knjigovodstvo Actarius

Poslovanje stranom gotovinom i čekovima uređeno je deviznim propisima, propisima iz područja sprečavanja pranja novca i propisima iz područja oporezivanja dohotka. Stranom gotovinom se u načelu može obavljati samo promet između rezidenta i nerezidenta, uz određena ograničenja prilikom plaćanja robe ili naplate prodane robe, u vidu raspolaganja stranom gotovinom, svoti kojom se može poslovati stranom gotovinom i osobama koje mogu poslovati stranom gotovinom.

Prema Odluci o stranim sredstvima plaćanja, pri naplati u stranoj gotovini razlikuje se naplata pri prodaji dobara ili naplata obavljene usluge.
Bitno je naglasiti da je naplata u devizi dozvoljena samo ako roba prelazi državnu granicu RH. Dokazivanje izlaska robe iz RH nije Zakonom propisano, ali mora biti vjerodostojno.\ Nasuprot tome sve usluge koje rezident naplati od nerezidenta mogu se naplatiti u stranoj gotovini, ali je onda potrebno dokazati da je gotovina zaista uzeta od nerezidenta i da nije bilo mogućnosti promjene novca u kune u ovlaštenim mjenjačnicama.

Dodatna ograničenja dolaze u vidu Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji propisuje da se od nerezidenta ne može u gotovini naplatiti više od 15.000 eura po transakciji ili u više povezanih transakcija. Naplaćeni strani novac se u roku od 3 radna dana mora položiti na račun u poslovnoj banci uz ugovor, predračun ili račun kao dokaz.
Pri plaćanju kupljene robe uvjet da bi se ona platila u stranoj gotovini je da ta roba mora preći Hrvatsku državnu granicu, što znači da se nerezidentu neće moći platiti roba koja se već nalazi na Hrvatskom teritoriju.

Za kupnju usluga od nerezidenta takva ograničenja ne postoje. Kod isplate fizičkim osobama posebna pozornost se mora obratiti na Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak kojim je samo u nekim slučajevima dopuštena isplata primitaka fizičkoj osobi u gotovini. Strana se gotovina može zadržavati u blagajni samo za:

• službena putovanja u inozemstvo,
  
• vraćanje ostatka novca kupcu i uplate,
  
• isplate dobitaka nerezidentima pri igrama na sreću.

Za ostale potrebe devizna blagajna ne može postojati. Prosječni tromjesečni blagajnički maksimum koji se može zadržati u deviznoj blagajni za potrebe službenih putovanja je 1.500 eura.
Prosjek se računa tako da stanje u ukupnom tromjesečju ne smije podijeljeno sa brojem dana u tromjesečju prijeći 1.500,00 eura. Devizna blagajna za vraćanje ostatka novca kupcu može postojati samo u slučaju da se rezident bavi registriranom djelatnosti prema Odluci o stranim sredstvima plaćanja.
Prosječna dnevna svota u tromjesečju ne smije preći 3.000 eura.
Registrirane djelatnosti su pružanje ugostiteljskoturističkih usluga, prodaja robe s carinskog skladišta tipa D, pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa, autocesta te opskrba stranih brodova i zrakoplova gorivom i mazivom.

Česta dilema u praksi je ulazi li novac u deviznoj blagajni u računanje visine blagajničkog maksimuma. S obzirom na to da su prema odredbi čl. 28. Zakona o fiskalizaciji gotov novac novčanice kune i kovani novac kune i lipe, zaključuje se da u svotu blagajničkog maksimuma prema odredbama Zakona o fiskalizaciji ne uključuje se strana gotovina, odnosno strani novac u deviznoj blagajni.

Izvor:www.uhy.hr

Actarius Grupa d.o.o., http://www.actarius.hr. info@actarius.hr