Knjigovodstvo Actarius

Što je Intrastat i obveza izvještavanja za sustav INTRASTAT

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Što je Intrastat?

INTRASTAT je sustav za prikupljanje statističkih podataka o robnoj razmjeni između država članica EU-a. Statistički podaci se prikupljaju mjesečno putem INTRASTAT izvještaja, neposredno od izvještajnih jedinica. Metodologija sustava INTRASTAT u Republici Hrvatskoj je usklađena s metodološkim smjernicama i preporukama Eurostata. Temeljem Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskoga parlamenta i vijeća: čl.2, (a), (d); čl. 3, u sustav INTRASTAT potrebno je deklarirati statističke podatke o robi Unije koja je fizički otpremljena iz RH u druge države članice EU-a kao i statističke podatke o robi Unije koja je fizički primljena iz drugih država članica EU-a u RH (osim roba navedenih u Prilogu I Uredbe komisije (EZ) br. 1982/2004). Usluge (osim usluge oplemenjivanja) nisu predmet statistike robne razmjene unutar EU-a, stoga se usluge (osim usluge oplemenjivanja) ne prijavljuju u INTRASTAT sustav.

Tko ima obvezu izvještavanja za Intrastat

Da bi određeni poslovni subjekt postao obveznik podnošenja INTRASTAT izvještaja u RH, moraju biti zadovoljena slijedeća tri uvjeta:

• > Poslovni subjekt (rezident ili nerezident) je obveznik PDV-a u RH
• > Poslovni subjekt obavlja robnu razmjenu s državama članicama EU-a
• > Ostvarena godišnja vrijednost robne razmjene s drugim državama članicama EU-a prelazi vrijednost praga uključivanja u INTRASTAT sustav

Vrijednost praga uključivanja u sustav INTRASTAT za 2021. iznosi:

• > za Tok 1 – PRIMITAK : 2.500.000 kuna
• > za Tok 2 – OTPREME: 1.300.000 kuna

Tehnički preduvjeti za Intrastat izvještavanje

Intrastat izvještavanje odvija se ISKLJUČIVO elektroničkim putem, slanjem xml. formata Intrastat obrasca u carinski IT sustav.

Tehnička priprema obveznika izvještavanja odvija se kroz slijedeće korake:

Kako poslovni subjekti postaju obveznici INTRASTATA ?

Tri su načina kako poslovni subjekti (rezidenti i nerezidenti koji posjeduju HR PDV broj) postaju obveznici izvještavanja za INTRASTAT u Republici Hrvatskoj:

• samostalnom prijavom u Intrastat izvještavanje
• obveza izvještavanja je utvrđena od strane DZS-a i Carinske uprave
• dobrovoljnom prijavom u Intrastat izvještavanje

Samostalna prijava u INTRASTAT izvještavanje

Sukladno EU i nacionalnim zakonskim okvirima, svi poslovni subjekti u RH (rezidenti i nerezidenti) koji obavljaju robnu razmjenu s drugim državama članicama EU-a i posjeduju hrvatski PDV broj, a prelaze godišnji prag uključivanja u INTRASTAT obvezni su samostalno se prijaviti u INTRASTAT sustav.

KADA je potrebno samostalno se prijaviti u sustav INTRASTAT?

Prijavu u sustav INTRASTAT potrebno je izvršiti kada vrijednost robne razmjene s državama članicama EU prijeđe godišnju vrijednost praga uključivanja u sustav INTRASTAT za pojedini tok (primitak ili otpreme) ili za oba toka (ako je prijeđen vrijednosni prag i za primitak i za otpreme). Informacije o vrijednosti robne razmjene s državama članicama EU-a sadržane su u poslovnim knjigama i računovodstvenim evidencijama poslovnog subjekta (npr. komercijalni računi, pro-forma računi, skladišne primke, otpremnice, evidencija prodaje na daljinu, itd.).

KAKO se samostalno prijaviti u sustav INTRASTAT?

U tablicu koju možete preuzeti https://e-carina.carina.hr/ciws-public/hr/home/_2mainsection/Tablica_za_utvrdivanje_vrijednosti_robne_razmjene_kod_samostalnih_prijava.xlsx upišite tražene podatke i dostavite je putem elektroničke pošte na intrastat.prijava@carina.hr. Nakon zaprimanja vaše samostalne prijave u Intrastat sustav biti ćete obaviješteni o daljnjim detaljima vezanim uz obvezu izvještavanja za Intrastat.

Obveza izvještavanja je utvrđena od strane DZS-a i Carinske uprave

Obvezu izvještavanja za INTRASTAT poslovnim subjektima u RH utvrđuje DZS u suradnji sa Carinskom upravom temeljem ostvarene vrijednosti robne razmjene:

Na godišnjoj razini – temeljem ostvarene vrijednosti robne razmjene poslovnog subjekta tijekom kalendarske godine, utvrđuju se nove obveze izvještavanja za poslovne subjekte čija je vrijednost robne razmjene s državama članicama EU veća od praga uključivanja po pojedinom toku, odnosno prestaje obveza izvještavanja za izvještajne jedinice čija je vrijednost robne razmjene manja od praga uključivanja po pojedinom toku.

Tijekom kalendarske godine - DZS i Carinska uprava analiziraju podatke koje poslovni subjekti prijavljuju u poreznim obrascima (Obrazac PDV, Obrazac PDV-S, Obrazac ZP itd.). Ako se prema poreznim podacima utvrdi kako kumulativna vrijednost robne razmjene poslovnog subjekta prelazi godišnju vrijednost praga uključivanja u INTRASTAT sustav, a poslovni subjekt je propustio samostalno se prijaviti u sustav Intrastat, DZS i Carinska uprava utvrdit će poslovnom subjektu obvezu izvještavanja za INTRASTAT, a poslovni subjekt bit će obvezan retroaktivno dostaviti podatke za INTRASTAT počevši od mjeseca u kojem je njegova vrijednost robne razmjene prešla vrijednost praga uključivanja u INTRASTAT.

Dobrovoljna prijava u INTRASTAT sustav

Poslovni subjekti u RH (rezidenti i nerezidenti) koji obavljaju robnu razmjenu s drugim državama članicama EU-a i posjeduju hrvatski PDV broj, ali ne prelaze godišnji prag uključivanja u INTRASTAT, ako žele, mogu se dobrovoljno prijaviti u INTRASTAT sustav u RH i podnositi INTRASTAT izvještaje!

Postali ste obveznik - što dalje?

Jednokratna obveza izvještavanja

Poslovnim subjektima koji prelaze godišnji prag uključivanja u INTRASTAT sustav temeljem jednokratnog primitka ili otpreme robe iz/u druge države članice EU-a u RH biti će dodijeljena jednokratna obveza izvještavanja za INTRASTAT.

Jednokratna obveza izvještavanja znači da će izvještajna jedinica dostaviti INTRASTAT obrazac s podacima o robi koja je predmet jednokratnog primitka ili otpreme, a nakon toga će im obveza INTRASTAT izvještavanja biti automatski ukinuta. Osnovni uvjet za dodjelu jednokratne obveze izvještavanja za INTRASTAT jest da poslovni subjekt u ostalim mjesecima tijekom kalendarske godine nema robne razmjene s drugim državama članicama EU-a uopće, ili da kumulativna vrijednost robne razmjene s drugim državama članicama EU-a iznosi manje od 100.000 kn.

Ako poslovni subjekt nakon prijave jednokratnog primitka ili otpreme u sustav INTRASTAT ostvari robnu razmjenu s drugim državama članicama EU-a u vrijednosti od 100.000 kn ili većoj, poslovnom subjektu će biti vraćena obveza INTRASTAT izvještavanja za taj određeni trgovinski tok.

Trajanje obveze izvještavanja za INTRASTAT

Obveza dostavljanja podataka u INTRASTAT sustav traje sve do primitka Obavijesti o prestanku obveze izvještavanja koju Carinska uprava i DZS šalju putem elektroničke pošte.

Prestanak obveze izvještavanja može nastupiti krajem kalendarske godine ako je vrijednost robne razmjene po pojedinom toku (primitak/otprema) ispod praga uključivanja za slijedeću kalendarsku godinu, ili tijekom godine ako za to postoje opravdani razlog (likvidacija, pripajanje, promjena djelatnosti i sl.).

Postupanja nakon utvrđivanja obveze izvještavanja za Intrastat

Korak 1: DZS i Carinska uprava na adresu izvještajne jedinice šalju Obavijest o obvezi izvještavanja za Intrastat, koja sadrži sve potrebne informacije vezano uz obvezu izvještavanja (mjesec početka obveze, tok robe za koji se izvještava, rokove, pravnu osnovu, itd.).

Korak 2: Izvještajna jedinica mora odlučiti na koji način će podnositi Intrastat obrasce:

• > samostalno

• > putem deklaranta

Deklarant je bilo koja pravna osoba ili obrt (npr. ovlašteni carinski otpremnik, računovodstvena tvrtka, knjigovodstveni obrt ili bilo koji drugi poslovni subjekt neovisno o vrsti djelatnosti koju obavlja) kojoj je izvještajna jedinica povjerila mjesečno slanje Intrastat obrazaca u njezino ime. Iako deklarant podnosi INTRASTAT obrasce u ime izvještajne jedinice, i dalje je izvještajna jedinica zakonski odgovorna za dostavu pravodobnih, točnih i potpunih podataka (bez obzira na to izvještava li samostalno ili preko deklaranta).

Korak 3: Izvještajna jedinica je u obvezi Službi za Intrastat dostaviti Obrazac za prijavu u Intrastat u roku od 10 dana od dana primitka Obavijesti o obvezi izvještavanja na e-mail adresu intrastat.prijava@carina.hr.

Obrazac za prijavu u Intrastat je dokument kojim izvještajna jedinica Službi za Intrastat dostavlja svoje osnovne podatke, podatke o odgovornoj osobi za Intrastat, podatke o kontakt osobama unutar izvještajne jedinice, podatke o načinu izvještavanja (samostalno ili putem deklaranta), te ovisno o odabranom načinu izvještavanja osnovne podatke o deklarantu i podatke o kontakt osobama unutar deklaranta. Navođenjem podataka o deklarantu u Obrascu za prijavu u Intrastat, izvještajna jedinica ujedno ovlašćuje odabranog deklaranta za podnošenje Intrastat obrazaca u njeno ime i nije potrebna dodatna punomoć. Ako izvještajna jedinica promijeni podatke o deklarantu, zastupanju, osobama za kontakt, odgovornoj osobi u poslovnom subjektu ili podatke o vlasničkoj strukturi, imenu tvrtke, adresi ili promijeni svoj OIB (zbog spajanja ili razdvajanja poslovnog subjekta), obvezna je o tome obavijestiti Carinsku upravu - Službu za INTRASTAT, ponovnom dostavom „Obrasca za prijavu u INTRASTAT“ s točnim i ažuriranim podacima.

Korak 4: U RH se za Intrastat izvještavanje koristi isključivo elektronički Intrastat obrazac i iz tog razloga se izvještajna jedinica/deklarant mora tehnički pripremiti za izvještavanje.

Važno: Preporučamo korake od 1 do 4 odraditi što prije kako bi do roka dostave prvih Intrastat obrazaca bili tehnički spremni za izvještavanje. Intrastat Helpdesk je na raspolaganju je korisnicima radnim danom od 7,30 do 15,30

Kako se predaje Intrastat izvještaj

Mjesečni Intrastat izvještaj (Intrastat obrazac) predaje se u Intrastat sustav isključivo elektroničkim putem do 15.-tog u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje.

Intrastat obrazac (IO) je elektronički obrazac u .xml formatu. Xml format Intrastat obrasca može se generirati iz:

• - Excel Intrastat obrasca
• - CIWS online Intrastat obrasca
• - Korisničke aplikacije

Sadržaj Intrastat obrasca (podaci koji se izvještavaju) i način njegovog popunjavanja detaljno su opisani u Uputama za izvještajne jedinice.

Korisničke aplikacije koje imaju integriranu funkcionalnost razmjene poruka sa e-Carinom generirani xml odmah i šalju u Intrastat sustav.

Internet stranica za popunjavanje online Intrastat obrasca ima integriranu funkcionalnost slanja IO u Intrastat sustav.

Xml. IO generiran iz excel Intrastat obrasca ili korisničkih aplikacija bez funkcionalnosti slanja šalje se putem CIWS učitavanje xml.IO.

Pristup online slanju xml.IO nalazi se na početnoj stranici CIWS-a:

Korisničke upute za online popunjavanje i slanje Intrastat obrasca

U slučaju bilo kakvih problema kod popunjavanja ili slanja Intrastat izvještaja korisnicima je na raspolaganju pomoć Intrastat Helpdeska.

Intrastat Helpdesk Tel: (+385 42) 23 42 55 intrastat.helpdesk@carina.hr Radno vrijeme: 7,30h - 15,30h

Zašto je INTRASTAT važan

Statistički podaci o robi prikupljeni putem INTRASTAT sustava zajedno s podacima prikupljenim putem Extrastat sustava predstavljaju ključnu komponentu za sastavljanje platne bilance RH i izračun bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Samim time pokazatelj su gospodarske uspješnosti i razvoja zemlje.

Hrvatska narodna banka koristi podatke statistike robne razmjene s inozemstvom kao sastavni dio ključnih indikatora za mjerenje/evaluaciju stanja u ekonomiji RH u odnosu na svjetsko ekonomsko okuženje radi određivanja mjesečnih kamatnih stopa. Ministarstva koriste statističke podatke kao temelj za oblikovanje trgovinske politike i strateško razmatranje novih trgovinskih područja.

Ukupne statističke podatke o robnoj razmjeni RH koriste i druge nacionalne, ali i međunarodne institucije (Vlada RH, Hrvatska narodna banka, Europska Komisija, Ujedinjeni narodi, Svjetska trgovinska organizacija, Međunarodni monetarni fond, OECD). Predmetni podaci su važni pri donošenju odluka vezanih za nacionalnu i europsku monetarnu i gospodarsku politiku, makroekonomske analize, itd.

Poslovni subjekti sa sjedištem u RH, ali i poslovni subjekti sa sjedištem u drugim državama (državama članicama EU-a i državama nečlanicama EU-a), koriste službene statističke podatke o robnoj razmjeni RH radi analize tržišta i općenito radi širenja poslovanja na nova tržišta. Detaljne statističke podatke o robnoj razmjeni RH koriste i razne organizacije u RH, ali i izvan RH, znanstvenici, studenti, razne udruge za potrebe izrade različitih studija, istraživačkog rada i slično.

Stoga je izuzetno važno da INTRASTAT podaci budu pravodobni, točni i potpuni!

Zaštita osobnih podataka u Intrastat istraživanju - GDPR

Državni zavod za statistiku kao voditelj i Ministarstvo financija, Carinska uprava kao izvršitelj poslova potrebnih za realizaciju navedenog istraživanja određenih Sporazumom o suradnji i Zakonom o službenoj statistici, zajednički provode statističko istraživanje Intrastat.

Kao javna institucija, Carinska uprava – Služba za Intrastat (u nastavku teksta „CU“) pridaje veliku važnost zaštiti osobnih podataka i privatnosti. S Vašim osobnim podacima postupa se pažljivo i u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka - GDPR), odredbama Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, broj 68/13- 98/19), Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, broj 42/18), kao i Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20).

Svrha prikupljanja osobnih podataka provedba je istraživanja Intrastat. Osobni podaci obrađuju se isključivo radi postizanja posebne svrhe zbog koje se prikupljaju. Prikupljeni osobni podaci ne obrađuju se u komercijalne svrhe. Osobni podaci prikupljeni putem Intrastat istraživanja dijele se samo između CU i Državnog zavoda za statistiku s ciljem postizanja svrhe prikupljanja statističkih podataka. Ovi podaci se mogu dijeliti s osobama izvan CU u slučajevima predviđenim zakonom. CU obrađuje ove osobne podatke tijekom trajanja Intrastat istraživanja koje je nužno potrebno za postizanje specifičnih svrha s obzirom na to da se podaci obrađuju.

U mjeri u kojoj su ispunjeni uvjeti utvrđeni važećim zakonodavstvom, osobe (pojedinci) čiji se podaci obrađuju imaju pravo na:

- pristup svojim osobnim podacima;

- podnošenje prigovora na obradu osobnih podataka iz razloga koji se odnose na njihovu određenu situaciju;

- ispravak netočnih osobnih podataka koji se na njega odnose;

- traženje brisanja svojih osobnih podataka ili ograničenje obrade;

- podnošenje pritužbe Agenciji za zaštitu osobnih podataka ako smatraju da obrada njihovih osobnih podataka krši važeće zakone.

Detaljnije informacije o GDPR-u i propisane obrasce zahtjeva možete pronaći na poveznici ili na poveznici.

Tajnost Intrastat podataka

Prema članku 63. Zakona o službenoj statistici (NN 25/2020) svi prikupljeni podaci u statističkom sustavu Intrastat podliježu odredbama o povjerljivosti i zaštiti statističkih podataka.

Što se izvještava za Intrastat

Roba

• Ambalaža
• Električna energija i plin
• Industrijska postrojenja
• Monetarno zlato i sredstva plaćanja
• Morski proizvodi
• Novine i pretplata
• Otpad
• Plovila i zrakoplovi
• Rabljena vozila/plovila/zrakoplovi
• Postrojenja i građevinske investicije
• Software i licence
• Roba isporučena na plovila ili zrakoplove
• Roba isporučena ili primljena sa Offshore postrojenja
• Poštanske marke i ostale vrijednosnice

Transakcije

• Kupoprodaja robe
• Gratis roba, uzorci i reklamni materijal
• Isporuka robe s posredovanjem komisionara
• Isporuka robe s uslugom montaže
• Konsignacija
• Kreditne i debitne note
• Leasing
• Oplemenjivanje
• Popravak
• Povrat i zamjena robe
• Privremeni unos/otprema robe
• Prodaja na daljinu
• Prodaja/nabava s posredovanjem agenta
• Quasi tranzit
• Quasi uvoz
• Quasi izvoz
• Rabati, sconta i ostali popusti
• Roba u tranzitu (provozu)
• Sukcesivne pošiljke
• Stavke male vrijednosti
• Triangularna trgovina

Što se NE izvještava u INTRASTAT

usluge, osim usluga oplemenjivanja triangular - ako roba fizički ne prelazi hrvatsku granicu tranzit – ako u tranzitnoj državi članici:   > nema promjene vlasništva nad robom na rezidenta ili nerezidenta tranzitne države članice,

  > otprema/primitak ne deklarira se kao isporuka/stjecanje za potrebe PDV-a;

  > nema oplemenjivanja nad robom u tranzitnoj državi članici

monetarno zlato;

sredstva plaćanja koja su zakonsko sredstvo plaćanja, vrijednosni papiri, poštarine, porezi, naknade; roba za ili nakon privremenog korištenja (npr. najam, posudba, operativni leasing), pod uvjetom da su svi slijedeći uvjeti zadovoljeni:

  > ne radi se o oplemenjivanju ili oplemenjivanje nije bilo planirano niti provedeno,

  > očekivano trajanje privremenog korištenja robe je manje od 2 godine

  > otprema/primitak ne deklarira se kao isporuka/stjecanje za potrebe PDV-a;

roba koja se kreće između:

  > država članica i njihovih teritorijalnih enklava u drugim državama članicama   > države članice domaćina i teritorijalnih enklava drugih država članica ili međunarodnih organizacija.

Teritorijalne enklave su veleposlanstva i nacionalne vojne snage smještene izvan teritorija matične zemlje.

• roba koja se koristi kao nosač prilagođenih informacija, uključujući softver;
• softver preuzet s Interneta;
• besplatno nabavljena roba koja sama nije predmetom komercijalnih poslova, kao što su:
• reklamni materijal,
• komercijalni uzorci;
• roba za i nakon popravka i zamjenski dijelovi koji su uključeni u popravak i zamjenu neispravnih dijelova.

Rokovi dostave Intrastat izvještaja

Razdoblje izvještavanja za koje se podnosi Intrastat izvještaj je kalendarski mjesec tijekom kojeg je fizički realizirana robna razmjena između RH i druge države članice EU-a (mjesec fizičkog prelaska robe preko hrvatske granice).

Za robu koja je predmet kupoprodaje (dokaz: komercijalni račun), razdoblje izvještavanja može biti kalendarski mjesec unutar kojeg nastaje obveza obračuna PDV-a (mjesec prijave računa u PDV obrascima), ali samo uz uvjet da između fizičke isporuke robe i prijave računa u PDV obrascima nije prošlo više od 2 mjeseca.

Rok za dostavu Intrastat obrasca je period do 15.-tog u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca za koji se Intrastat obrazac podnosi.

Tečajne liste

Ako je vrijednost na računu prikazana u stranoj valuti ista se preračunava primjenom službene tečajne liste HNB-a. Srednji tečaj prve važeće tečajne liste za određeni mjesec, odnosno mjesec za koji se izvještava, primjenjuje se za preračun valuta u kune za taj cijeli mjesec i nalazi se na službenoj internetskoj stranici HNB-a. Međutim, ukoliko izvještajne jedinice u svom radu koriste aplikaciju koja omogućuje primjenu isključivo dnevne tečajne liste HNB-a – tada je za potrebe sastavljanja Intrastat izvještaja dopušteno koristiti dnevne tečajne liste HNB-a za važeći datum.

Informacije o tečajnim listama za određeno razdoblje izvještavanja obveznici mogu dobiti u Intrastat Helpdesku.

Izvor: https://e-carina.carina.hr/ciws-public/ciws-public/hr#nav-intrastat-basic-sp