Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije ovise o računovodstvenom sustavu koji se koristi, zatim o poreznim propisima poreznih obveznika te o nekim posebnim zakonima i propisima. To ukazuje na složenost i raznolikost propisa, ali i načina njihove primjene.

Knjigovodstvene isprave (blagajničke isprave, bankarske isprave, temeljnice, ulazni i izlazni računi i sl.) su pisani dokazi o nastalim poslovnim događajima na kojima se temelji unos podataka u poslovne knjige, a čuvaju se u izvornom obliku na nositelju automatizirane obrade podataka, nositelju mikrografske obrade podataka ili na drugi prikladan način i to: • trajno: isplatne liste ili analitičke evidencije plaća i nadnica, ako sadržavaju podatke o zaposlenima;

-pet godina: isprave na temelju kojih su podaci uneseni u poslovne knjige

-tri godine: isprave platnog prometa

-dvije godine: prodajni blokovi, pomoćni obračuni i slične isprave.

Rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava teku od posljednjeg dana knjiženja ili godine na koju se odnose. Dokumenti u tom razdoblju moraju biti uvijek dostupni.

Rokovi čuvanja porezne dokumentacije

Sukladno Općem poreznom zakonu propisano je da se knjigovodstvene isprave, među koje se ubrajaju i popisne liste, Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije ovise o računovodstvenom sustavu koji se koristi, zatim o poreznim propisima poreznih obveznika te o nekim posebnim zakonima i propisima.

To ukazuje na složenost i raznolikost propisa, ali i načina njihove primjene na temelju kojih se bilježe podaci o poslovnim promjenama čuvaju: • do nastupa apsolutne zastare prava na utvrđivanje porezne obveze – sve evidencije i isprave (osim onih o dnevnom gotovinskom prometu); • tri godine – evidencije i isprave o dnevnom gotovinskom prometu.

Poslovne knjige, bez obzira na to je li riječ o onima koje su propisane Zakonom o porezu na dohodak ili o onima koje su propisan Zakonom o porezu na dobit, čuvaju se najmanje do nastupa apsolutne zastare prava na utvrđivanje porezne obveze. Apsolutna zastara nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara prvi put počela teći.

Zastara počinje teći u različitim rokovima, no ona koja se odnosi na zastaru prava na utvrđivanje porezne obveze počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu.

Izvor: Prilog obrtničkih novina VIII, srpanj - kolovoz 2012.