User Tools
ACTARIUS Knjigovodstveni Servis
Actarius Grupa d.o.o .
Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,
Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010
info@actarius.hr
Porezni tretman teško naplativih i nenaplativih potraživanja
Što su teško naplativa i nenaplativa potraživanja?
Stručno, zovemo ih sumnjiva i sporna potraživanja. Realno, ne treba previše objašnjavati o čemu se radi jer hrvatski poduzetnici imaju višegodišnja iskustva sa problemima naplate odrađenih poslova. U ovom članku pozabaviti ćemo se ukratko potraživanjima prema kupcima tj. potraživanjima koja su temeljena na isporučenim dobrima ili uslugama, te za koja su izdani računi. Postoje i drugi oblici potraživanja (npr. za dane pozajmice, temeljem preuzetih potraživanja – cesija itd.) kojima se sada nećemo baviti.
Porezni učinci izdavanja fakture
Radi jednostavnijeg shvaćanja poreznih učinaka, prvo ćemo pojasniti porezni efekt izdavanja fakture. Dakle, kada se dobro (proizvod, roba) ili usluga isporuči kupcu, poduzetnik je dužan izdati račun (fakturu) kupcu.
Pritom nastaje obveza za PDV, ako je poduzetnik obveznik PDV-a, koji poduzetnik-mjesečni obveznik mora platiti do 31-tog dana narednog mjeseca ili do 31-tog dana po proteku kvartala, ako je poduzetnik kvartalni obveznik PDV-a.
Izdavanjem fakture nastaje i prihod od poslovanja, u pravilu u visini fakturiranog iznosa umanjenog za PDV (jer PDV uzima država). Kako porast prihoda povećava dobit poslovne godine, tako raste i potencijalni iznos poreza na dobit koji će trebati platiti do 30.04. naredne godine.
Dakle, izdavanjem fakture uvećavamo obvezu PDV-a i kasnije obvezu poreza na dobit.
Samo po sebi, porast poreznih obveza nije problem ukoliko kupac plati fakturu u roku dospijeća.
Što napraviti ukoliko kupac ne plati fakturu na vrijeme?
Nabava oružja nije rješenje! Prvo podsjetite kupca da ima nepodmireno dugovanje prema vama. Potom pošaljete pismeni poziv na uplatu. Kada trud ne urodi plodom, ostaje vam pokretanje ovršnog postupka. U ovoj točki zovete odvjetnika i borite se za svoj novac.
Paralelno zovete knjigovođu i pitate ga tko će vama vratiti plaćeni PDV i upozoravate ga da vam niti slučajno ne obračuna porez na dobit jer to stvarno ne bi bilo financijski za izdržati. Knjigovođa vas sasluša, pa vam počne objašnjavati nešto o danima zastare, o nekih 60 dana, nekih 15 dana i o 5.000 kn. O čemu to knjigovođa priča?
Knjigovođa vam priča da se u određenim situacijama može umanjiti dobit za iznos nenaplaćenih potraživanja, a time i porez na dobit.
Prema računovodstvenim propisima (MRS-i i HSFI), poduzetnik je dužan sporna potraživanja vrijednosno uskladiti tj. privremeno otpisati. Tehnički, u financijskim izvještajima se pritom smanjuje iznos ukupnih potraživanja i smanjuje se dobit od poslovanja.
Zakon o porezu na dobit u članku 9. navodi uvjete kada vrijednosno usklađenje potraživanja smije smanjiti iznos poreza na dobit.
Uvjeti za umanjenje poreza na dobit su:
1. da je od dana dospijeća do kraja poslovne godine proteklo više od 60 dana (Primjer: nenaplaćena potraživanja na dan 31.12.2014. – 60 dana à fakture sa datumom dospijeća najkasnije 01.11.2014. zadovoljavaju ovaj kriterij);
2. da ista nisu naplaćena do 15-tog dana prije podnošenja prijave poreza na dobit (Primjer: ukoliko se prethodno vrijednosno usklađena potraživanja naplate 15.02.2015., a porezna prijava se podnese 30.04.2015., neće biti moguće smanjiti iznos poreza na dobit jer je od naplate do podnošenja porezne prijave proteklo više od 15 dana);
3. da nije nastupila zastara za sporna potraživanja. Poduzetnik je dužan postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika, tj. pravovremeno pokrenuti ovršni postupak, aktivirati sredstva osiguranja naplate ili pokrenuti druge radnje naplate, prije nastupa zastare. Ukoliko to propusti učiniti, nema smanjenja poreza na dobit jer poduzetnik nije postupio pažnjom dobrog gospodarstvenika. Iznimno, nije potrebno utužiti potraživanja do iznosa od 5.000,00 kn prema jednom dužniku, koji pritom ne smije biti fizička osoba niti povezana osoba. Npr. ukoliko nam isti kupac duguje temeljem tri fakture, na iznose: 1.500 kn, 3.000 kn i 8.000 kn, bez utuženja smijemo porezno priznato otpisati tj. vrijednosno uskladiti račune na iznos 1.500 kn i 3.000 kn, jer je njihov zbroj 4.500 kn, dakle manji od dopuštenih 5.000 kn. Preostalu fakturu od 8.000 kn neće biti moguće iskoristiti za umanjenje poreza na dobit, ukoliko nisu poduzete radnje prisilne naplate. Ukoliko je dužnik fizička osoba, mora se pokrenuti postupak naplate, bez obzira na iznos.
U trenutku (godini) kada se radi vrijednosno usklađenje, nije presudno da nad spornim potraživanjima bude pokrenut postupak prisilne naplate ali treba voditi računa da ista ne dođu u zastaru u narednim godinama. Ukoliko smo jednom umanjili osnovicu poreza na dobit i potom propustili pokrenuti postupak naplate, po nastupu zastare biti ćemo dužni naknadno obračunati i platiti porez na dobit.
Isto tako, vrijednosno usklađena ili otpisana potraživanja za koja je izvršeno umanjenje poreza na dobit, ukoliko budu naknadno naplaćena, uvećati će osnovicu poreza na dobit u godini naplate.
Postupanje pažnjom dobrog gospodarstvenika smatra se:
a) pokretanje ovršnog postupka,
b) prijava potraživanja u stečajni postupak nad dužnikom,
c) ako je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije fizička ili povezana osoba, u postupku sanacije ili stečaja.
Što je s PDV-om?
Ukoliko dužnik u pismenoj formi izjavi vjerovniku da je ispravio pretporez u svojim knjigama, drugim riječima da je uvećao obvezu prema državi za PDV iz neplaćenih faktura, tada vjerovnik smije umanjiti obvezu PDV-a po tim fakturama.
Zaključak
Kada poduzetnik ne uspije naplatiti svoja potraživanja, država mu ide na ruku na način:
a) da ga ne tereti za porez na dobit, u dijelu koje se odnosi na nenaplaćena potraživanja, uz uvjet da poduzetnik poduzme odgovarajuće radnje naplate do roka zastare tih potraživanja,
b) da mu omogućava naknadno rasterećenje za PDV po nenaplaćenim fakturama, uz uvjet da se dužnik odrekne pretporeza po tim fakturama.
Izvor: http://ekonos.hr/porezi/porezni-tretman-tesko-naplativih-i-nenaplativih-potrazivanja/
