Isplati li se više otvoriti obrt ili osnovati firmu (d.o.o.) odnosno koje su prednosti i nedostaci jednog i drugog?
Prilikom promišljanja te donošenja odluke o osnivanju obrta ili d.o.o.-a potrebno je prvenstveno razmotriti određene bitne čimbenike.
Obrtom se smatra trajno i samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti u smislu proizvodnje, trgovine te uslužnih djelatnosti s ciljem postizanja dobiti i to od strane fizičke osobe. Prilikom otvaranja obrta postoji obveza uplaćivanja određenih administrativnih pristojbi kao i izrade pečata te otvaranja žiro računa.
S početkom obavljanja obrta potrebno je odraditi prijavu u registar poreznih obveznika u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, zatim prijavu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te također prijavu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
S druge strane, osnivanje društva s ograničenom odgovornošću vrši se temeljem akta o osnivanju. Ovaj dokument među ostalim definira naziv tvrtke, njezino sjedište, djelatnosti te prava i obveze osnivača i u praksi se izrađuje kod javnog bilježnika.
Zatim slijedi registracija kod trgovačkog suda te prijava u Državni zavod za statistiku. Također je kao i prilikom otvaranja obrta potrebna prijava Poreznoj upravi prema sjedištu poduzeća, te prijava mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.
Isto tako je potrebno izraditi pečat i otvoriti žiro račun u jednoj od poslovnih banaka. Troškovi koji nastaju prilikom procesa registracije d.o.o.-a su značajniji nego u slučaju osnivanja obrta. U d.o.o.-u se primjenjuje sustav dvojnog knjigovodstva te postoji obveza izrade financijskih izvještaja koji prezentiraju financijski položaj i uspješnost poduzeća na pouzdaniji način što predstavlja prednost prilikom podnošenja zahtjeva za kredit.
Upravo zbog navedenog je usluga vođenja knjigovodstva složenija a time i troškovi veći za d.o.o. nego za obrt. Bitno je istaknuti da članovi d.o.o.-a ne odgovaraju osobnom imovinom za obveze d.o.o.-a dok se vjerovnici obrtnika mogu namiriti iz obrtnikove ukupne osobne imovine.
Član d.o.o.-a također može sklapati ugovore s društvom, primjerice ugovore o pozajmici. Prije početka obavljanja djelatnosti bi poduzetnik također trebao procijeniti je li korisno prijaviti se dobrovoljno u sustav PDV-a ili ne. Istu opciju ima dok ne nastupi zakonska obvezu prijave u sustav PDV-a nakon ostvarivanja oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga u iznosu većem od 85.000 kuna.