Odgovor: Stečaj se pokreće samo ako se utvrdi postojanje kojega od stečajnih razloga. Stečajni razlozi su predviđeni u čl. 4. Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 117/08, 116/10 i 25/12 - u nastavku teksta: SZ). To su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. U slučaju da je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje, ili prezaduženo, uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje, ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga postupka. U slučaju da članovi uprave to propuste učiniti, osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju bi im eventualno prouzročili svojim propustom.

Prema odredbama SZ-a, trgovačko društvo dužnik nesposobno je za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Pri tome okolnost da je dužnik podmirio, ili da može podmiriti u cijelosti, ili djelomično tražbine nekih vjerovnika ne znači sama po sebi da je on sposoban za plaćanje. Smatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.

Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje. Nesposobnost za plaćanje dokazuje se potvrdom pravne osobe koja za dužnika obavlja poslove platnoga prometa. Ta je pravna osoba dužna bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu, a u suprotnom ona odgovara za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti. Znači, budući da je račun vašeg trgovačkog društva blokiran 4 mjeseca, već su se stekli uvjeti za pokretanje stečajnog postupka. Od ovog pravila o pokretanju stečajnog postupka u slučaju nesposobnosti za plaćanje postoji izuzetak.

Naime, stečajni postupak ipak se neće pokrenuti, ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu. Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom, ili javno ovjerovljenom ispravom, ili potvrdom pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa. Osim navedenog, dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka već i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću u kojem slučaju govorimo o prijetećoj nesposobnosti za plaćanje.

Stečaj se nad trgovačkim društvom može otvoriti i u slučaju njegove prezaduženosti. Smatra se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze, osim ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i dr.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

Sukladno čl. 43. Stečajnog zakona, članovi uprave i nadzornog odbora mogu kazneno odgovarati za davanje netočnih, ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava, ili popisa, kao za davanje lažnoga iskaza u sudskom postupku. Članovi uprave i nadzornog odbora pa i oni koji su to svojstvo izgubili prije dvije godine, moraju stečajnom sudu, upravitelju i vjerovnicima dati odgovarajuće obavijesti na njihovo traženje. Obveza davanja obavijesti, uključujući i prokazne izjave, ili prokaznog popisa imovine, postoji i u prethodnom postupku, a u slučaju njenog nepridržavanja moguća je osobna odgovornost za štetu koju bi radi toga pretrpili vjerovnici.

U svakom slučaju, obzirom da su se stekli SZ-om predviđeni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka, mišljenja smo da bi uprava svakako trebala pokrenuti stečajni postupak, jer u suprotnom čak postoji mogućnost i kaznene odgovornosti uprave, odnosno mogućnosti da uprava za eventualno nastalu štetu vjerovnicima odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Izvor: Časopis 5/2012, str. 11.