User Tools
Kada su poslodavci obvezni donijeti pravilnik o radu – ogledni primjer
info@actarius.hr
03.02.2021
U ovom članku autor se bavi pitanjima koji poslodavci i kada moraju donijeti pravilnik o radu te koji su njegovi obvezni dijelovi. Poslodavci s manje od 20 radnika ne moraju imati pravilnik o radu, ali nema zapreke da ga donesu. Njegovo donošenje omogućuje im da pri sklapanju ugovora o radu ne ugovaraju pravo radnika na plaću, godišnji odmor, otkazni rok i radno vrijeme, već da se umjesto toga pozovu na pravilnik o radu. Također, poželjno ga je donijeti i jer sprječava mnoge nesporazume u radno-pravnim odnosima. Pravilnici o radu moraju biti usklađeni s važećim Zakonom o radu te autor u članku daje prikaz obveznog sadržaja pravilnika o radu usklađenog sa zakonskim odredbama.
Obveza donošenja pravilnika o radu propisana je člankom 26. Zakona o radu (NN 93/14., 127/17., 98/19,. dalje u tekstu ZOR) koji nalaže da poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom. Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika. Nadalje, člankom 27.ZOR-a definiran je postupak donošenja pravilnika o radu koji izričito nalaže da o donošenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. U pravilniku o radu mora se naznačiti dan stupanja na snagu te ne može stupiti na snagu prije isteka roka od osam dana od dana objave. Radničko vijeće može od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima. Navedena odredba se odnosi na svakog poslodavca, bez obzira na oblik organiziranja aktivnosti (društvo kapitala, društvo osoba, zadruga, ustanova i dr,) i vrstu djelatnosti koju poslodavac obavlja.
Ova obveza „tereti“ poslodavca trenutkom kada je zaposlen dvadeseti radnik. Praktično nema nikakve olakšavajuće okolnosti za poslodavca ni u slučaju da se npr. već zna, s obzirom na istek ugovora o radu na određeno vrijeme, kako će za tjedan dana broj radnika pasti ispod propisanog broja za njegovo obvezno donošenje. Treba naglasiti kako pravilnik o radu može donijeti i poslodavac koji zapošljava manje od dvadeset radnika ako to želi. U broj radnika koji su određeni kao kriterij za obvezu donošenja pravilnika o radu uključuju se svi oni zaposleni kod poslodavca, bilo s punim ili nepunim radnim vremenom, na neodređeno ili određeno vrijeme. Ako poslodavca obvezuje kolektivni ugovor kojim su uređene plaće, organizacija rada, postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika, zaštita od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike, poslodavac ne mora donositi pravilnik o radu. Poslodavac kod kojega djeluje radničko vijeće ili sindikat koji ima ovlasti radničkog vijeća dužan je, prije donošenja pravilnika, provesti postupak savjetovanja s radničkim vijećem odnosno sindikatom. Pri tome ne mora uvažiti primjedbe i prijedloge radničkog vijeća odnosno sindikata, ali će svaki poslodavac koji se brine za kvalitetu uređivanja radnih odnosa pomno razmotriti primjedbe i prijedloge radničkog vijeća. Propuštanje provođenja obveze savjetovanja može imati za posljedicu osporavanje pravne valjanosti pravilnika o radu.
Obveze poslodavca i prava radnika
Poslodavac može donijeti pravilnik o radu koji se primjenjuje na sve radnike zaposlene kod toga poslodavca, odnosno može donijeti posebne pravilnike za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika. Pravilnik i posebne pravilnike poslodavac je dužan objaviti. Pravilnik o radu poslodavac je dužan objaviti sukladno odredbama Pravilnika o načinu objave pravilnika o radu (NN 146/2014.) koji je donio ministar rada i mirovinskog sustava. Pravilnik o radu ne može stupiti na snagu prije isteka roka od osam dana od dana objave. Pravilnikom o načinu objave pravilnika o radu propisano je da je poslodavac dužan pravilnik objaviti na način da bude dostupan radnicima i izložen na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima radnici redovito borave tijekom radnog dana (oglasna ploča, blagovaonica, ulaz u zgradu i sl.). Poslodavac može pravilnik objaviti i na svojim internet stranicama. Na zahtjev radnika, poslodavac je dužan pravilnik dostaviti radniku putem e-maila. Ukoliko radnik to zahtijeva, poslodavac je dužan o trošku radnika omogućiti izradu preslike pravilnika, a ukoliko iz opravdanih razloga nije u mogućnosti objaviti pravilnik o radu na naprijed propisan način, poslodavac je dužan, odmah po donošenju pravilnika, pisanom objavom na vidljivom mjestu radnike obavijestiti o donošenju pravilnika, te odrediti osobu kod koje radnici mogu tijekom radnog vremena dobiti pravilnik na uvid. Poslodavac podliježe inspekcijskom nadzoru nadležnih službi, pa je inspektor rada ovlašten narediti poslodavcu da pravilnik o radu na prikladan način učini dostupnim radnicima, da donese pravilnik o radu, ukoliko ga nema, ili da pojedina pitanja iz radnog odnosa uredi pravilnikom o radu. Inspekcijski nadzor mogu zahtijevati radnik, radničko vijeće, sindikat i sam poslodavac i po njihovom zahtjevu inspektor rada mora postupiti.
Tko donosi Pravilnik o radu i pravne posljedice protuzakonitog postupanja?
Odredbama ZOR-a nije određeno tijelo poslodavca ovlašteno za donošenje pravilnika, jer to, u pravilu, ovisi o obliku organiziranosti poslodavca. Ovlast za donošenje pravilnika o radu ima tijelo, ili osoba ovlaštena za zastupanje sukladno zakonu i drugim propisima, odnosno sukladno statutu, društvenom ugovoru, izjavi o osnivanju, ili drugom osnivačkom aktu. Kod poslodavca pravne osobe pravilnik o radu donosi osoba koja zastupa pravnu osobu (uprava trgovačkog društva, ravnatelj ustanove, upravitelj zadruge i dr.).
U praksi se često događa da poslodavci ne donose pravilnike o radu premda su to dužni, da ih ne objavljuju na propisan način (čak i skrivaju od radnika!) ili ih mijenjaju svojevoljno kako im odgovara u pojedinoj situaciji i bez savjetovanja s radničkim vijećem. Tako se događa da radnik ode u mirovinu bez otpremnine, ne znajući da na nju ima pravo, ili radnik ima pravo na određene dane plaćenog dopusta, ili na povećanje plaće u slučaju rada nedjeljom ili prekovremenog rada, a o tome nije upoznat i svoje pravo stoga ne traži i ne koristi. Nužno je da radnici znaju koja im prava pripadaju, gdje ih pronaći, kod koga pitati za postojanje pravilnika o radu, i naravno upoznati se sa sadržajem pravilnika te se pozivati na njega, a sve u svrhu zaštite svojih radničkih prava. Sukladno čl. 8. st. 1. ZOR-a, u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni su se, između ostalih izvora radnog prava, pridržavati i pravilnika o radu. Pravne posljedice nepridržavanja odredbi Zakona u vezi donošenja, usklađivanja i objavljivanja pravilnika o radu jesu sankcije za prekršitelje zakonskih odredbi.
Sukladno čl. 226. st. 1. t. 11. ZOR-a, u slučaju da u provedbi inspekcijskog nadzora u području rada, inspektor utvrdi kako poslodavac nije poštivao zakonske odredbe iz čl. 26. st. 1. ZOR-a, u vezi donošenja, objave i sadržaja pravilnika o radu, usmenim rješenjem u zapisniku poslodavcu će narediti da u ostavljenom roku donese i objavi pravilnik o radu, ili da pravilnikom uredi pitanja koja pravilnikom moraju biti uređena.
Poslodavci s manje od 20 radnika ne moraju imati pravilnik o radu, ali nema zapreke da ga donesu. Ako se odluče za to, obvezni su poštovati propisanu proceduru koja se odnosi na stupanje na snagu i objavu pravilnika, ali kako kod njih ne djeluje radničko vijeće, ne provode postupak savjetovanja.
Što se uređuje Pravilnikom o radu?
Pravilnikom o radu uređuju se prava i obveze radnika koji nisu uređeni zakonom, a dopušteno ih je regulirati pravilnikom ili se prava koja su propisana zakonom uređuju za radnika povoljnije. Najčešće – godišnji odmor koji traje dulje od zakonom propisanog minimuma, trajanje plaćenog dopusta za osobne potrebe radnika, pravo na plaću, visina naknade za godišnji odmor, za bolovanje na teret poslodavca, jubilarne nagrade, božićnice, regresi, potpore i druga materijalna prava radnika. Poslodavac ima slobodu pri uređivanju prava radnika u pravilniku o radu, ali njegov sadržaj mora biti zakonit. Ako je za određeno pitanje propisano da se može uređivati samo dvostranim aktima, kao npr. naknada za pripravnost, poslodavac ne smije visinu naknade za pripravnost urediti pravilnikom, nego ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Čak i kad bi pravilnik o radu u vezi s određenim pitanjem sadržaja radnog odnosa bio za radnika nepovoljniji od Zakona o radu ili posebnog zakona, pri određivanju prava radnika primjenjivale bi se odredbe zakona ako su za radnika povoljnije. Poslodavac može u jednom pravilniku o radu regulirati sva pitanja sadržaja radnog odnosa za sve radnike ili može donijeti posebne pravilnike koji se odnose na određene radnike, npr. samo za radnike određenog organizacijskog dijela poslodavca ili samo za radnike koji rade na terenu. Jednako tako, posebnim se pravilnicima mogu uređivati određena područja iz domene radnih odnosa, pa se npr. može donijeti poseban pravilnik o službenim putovanjima, pravilnik o godišnjim odmorima i dr.
Pravilnikom o radu mogu se urediti pitanja kao što su:
- Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu,
- Prikupljanje osobnih podataka radnika,
- Raspored radnog vremena,
- Način osposobljavanja pripravnika i stručni ispit,
- Odmori i dopusti radnika,
- Plaće i druga materijalna prava te naknada štete,
- Neopravdani razlozi za otkaz i tijek otkaznog roka
U slučaju da osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu. Ništetna je bilo koja odredba pravilnika o radu koja je protivna načelu jednakosti plaće žena i muškaraca za jednaki rad i jednake vrijednosti. Plaća i druga materijalna prava (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i sl.) radnika koji radi u nepunom radnom vremenu, utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako drugim izvorima prava, među kojima je i pravilnik o radu nije određeno drukčije. Sukladno čl. 81. ZOR-a, visina naknade plaće radnika za vrijeme korištenja godišnjeg odmora može odrediti i pravilnikom o radu. Pravilnikom o radu mogu se odrediti opravdani razlozi za vrijeme čijeg trajanja radnik ima pravo na naknadu plaće. Također, pravilnikom o radu se može odrediti razdoblje iz čl. 95. st. 1. ZOR-a, za koje se naknada plaće isplaćuje na teret poslodavca. Što se tiče visine naknade plaće, sukladno čl. 95. st. 5. ZOR-a, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca, ali pravilnikom o radu može biti određeno i drukčije. Pri određivanju plaće vrlo česta praksa je kombinacija određivanja plaće u ugovoru o radu te pravilniku o radu. Mogući su različiti načini takvog određivanja plaće, bilo da je osnovna plaća određena ugovorom o radu, a stimulativni dio plaće pravilnikom o radu, ili obrnuto, odnosno da je ugovorom o radu određena najniža osnovna plaća na koju se primjenjuje koeficijent složenosti poslova iz pravilnika o radu, s time da vrijednost koeficijenta složenosti (boda) na mjesečnoj bazi određuje uprava i dr.
Valja posebno naglasiti da s obzirom da isti sadržaj radnih odnosa može biti pokriven odredbama ugovora o radu, pravilnika o radu, sporazuma sklopljenog između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnog ugovora i Zakona koje su različite po opsegu prava koje daju radnicima, vrijedi podsjetiti na odredbu čl. 9. st. 3. ZOR-a, sukladno kojoj se u takvom slučaju primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo, ako ZOR-om (ili drugim zakonom) nije drukčije određeno.
Obvezni sadržaj pravilnika o radu
Dakle, pravilnikom o radu potrebno je obvezno urediti pitanja (obvezni sadržaj) koja:
- uređuju plaće,
- organizaciju rada,
- postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije,
- i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.
Kako je navedeno, sukladno čl. 26. st. 1. ZOR-a, pravilnikom o radu se mogu urediti i druga pitanja važna (neobvezni sadržaj) za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom. Na ovaj način poslodavac, odnosno radnici kroz radničko vijeće, ili sindikalni povjerenik, mogu u pravilniku o radu, razmjerno mogućnosti njihovog utjecaja, detaljnije urediti radne odnose, odnosno pojedina pitanja iz radnih odnosa. Tako pravilnik o radu poslodavca može sadržavati i odredbe (neobvezan sadržaj) o:
- sklapanju ugovora o radu,
- zaštiti života, zdravlja i privatnosti radnika,
- probnom radu, obrazovanju i osposobljavanju za rad,
- radnom vremenu,
- odmorima i dopustima,
- zaštiti trudnica, roditelja i posvojitelja,
- zaštiti radnika koji su privremeno, ili trajno nesposobni za rad,
- materijalnim pravima radnika,
- zabrani natjecanja radnika s poslodavcem,
- naknadi štete,
- prestanku ugovora o radu,
- ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa.
Postupak donošenja i objavljivanje pravilnika o radu
U praksi postupak donošenja pravilnika o radu ovisi o tome je li kod poslodavca formirano radničko vijeće, odnosno ima li sindikalnog povjerenika, ili ne. Poslodavac kod kojeg postoji radničko vijeće, mora se o donošenju pravilnika o radu savjetovati s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim ZOR-om. Radi toga se poslodavac prije donošenja pravilnika o radu mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeri donošenja pravilnika o radu, te radničkom vijeću mora dostaviti prijedlog pravilnika o radu, kako to proizlazi iz čl. 150. st. 1. i st. 3. t. 1. ZOR-a. Poslodavac je radničkom vijeću, na njegov zahtjev, sukladno čl. 150. st. 2. ZOR-a, prije konačnog očitovanja o prijedlogu pravilnika o radu, dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje. Prijedlog pravilnika o radu mora se dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke. Ako sporazumom poslodavca s radničkim vijećem nije određeno drukčije, radničko vijeće je dužno u roku od osam dana dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu. U slučaju da radničko vijeće propusti očitovati se o predloženom i dostavljenom pravilniku o radu, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. Poslodavci moraju voditi računa o tome da bi eventualno donošenje pravilnika o radu bez savjetovanja s radničkim vijećem za posljedicu imalo ništetnost samog pravilnika o radu.
Kako to proizlazi iz čl. 8. st. 2. ZOR-a, prije stupanja radnika na rad, poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. Ova obveza obuhvaća i upoznavanje s odredbama pravilnika o radu, koji mora na prikladan način biti dostupan radnicima, odnosno mora biti objavljen. Sukladno čl. 4. Pravilnika o načinu objave pravilnika o radu sam pravilnik o radu mora se objaviti na način da bude dostupan na uvid radnicima i izložen na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima oni redovito borave tijekom radnog dana.
* Ogledni primjer Pravilnika o radu https://www.iusinfo.hr/UsefulDocs/Content.aspx?SOPI=DDHR20200402N4277&Doc=DDOKU_HR ***
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
Literatura:
- Božo Prelević, dipl. iur.; Donošenje pravilnika o radu i obveza njegovog usklađivanja s novim Zakonom o radu, Računovodstvo i porezi u praksi 1/15.
- Zakon o radu NN 93/14, 127/17, 98/19
- Pravilnika o načinu objave pravilnika o radu NN 146/2014
Izvor: IUS-INFO - Kada su poslodavci obvezni donijeti pravilnik o radu – ogledni primjer
