Vrste obrta

1. slobodni – za osnivanje nije uvjet zanimanje, školska sprema ni iskustvo 2. vezani – važan je uvjet stručna sprema, radno iskustvo, majstorski ispit 3. povlašteni – potreban je odredeni stupanj i vrsta stručne spreme prema odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima

Koji zakonski i podzakonski akti ureduju osnivanje obrta?

– Zakon o obrtu (NN 77/93, 90/96, 64/01) – Pravilnik o obliku i načinu vođenja obrtnog registra (NN 86/01) – Pravilnik o obrtu i sadržaju obrtnice i povlastice za obavljanje obrta (NN 86/01) – Rješenje o utvrdivanju cijene obrtnice (NN 86/01) – Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 87/01) – Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (NN 21/02) – Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/95)

Koji se obrasci moraju popuniti?

– Prijava za upis u obrtni registar – Obrazac RL-1 (upisuju se podaci o obrtu) – Obrazac RL-3 (upisuju se podaci o djelatnostima obrta)

Ovi se obrasci mogu dobiti u Županijskom uredu za gospodarstvo u kojem se i podnose se uz dolje navedene dokumente.

Koje dokumente treba priložiti?

1. preslika osobne iskaznice 2. liječničko uvjerenje o sposobnosti o udovoljavanju posebnim zdravstvenim uvjetima kad je to propisano zakonom (izdaje ju medicina rada) 3. dokaz o odgovarajućoj višoj ili visokoj stručnoj spremi odnosno majstorskom ispitu za osobe koje osnivaju vezani obrt. 4. Uplatnica u iznosu od 200,00 kn na žiro-račun broj: 1001005-1863000160, svrha: uplata za obrtnicu, primatelj: Državni proračun

Za ugostiteljstvo:

1. preslika osobne iskaznice 2. potvrda od suca za prekršaje iz koje je vidljivo da podnosiocu zahtjeva nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera obavljanja obrta 3. uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci) 4. dokaz o stručnoj osposobljenosti ili školskoj spremi potrebnoj za vođenje ugostiteljskog objekta propisan Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 87/01)

Koje pristojbe treba uplatiti?

1. upravnu pristojbu (270 kn-za upis, 170 kn-za promjenu ili odjavu, 70 kn za prijavu početka rada) 2. troškove obrtnice (u iznosu od 200 kn) oslobođenje od plaćanja ove pristojbe imaju: a) osobe navedene u programima zbrinjavanja kojih je potpisnik Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i drugim ministarstvima i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje b) branitelji (potvrdu izdaje Ured za obranu) c) osobe prijavljene na HZZ-u starije od 45 godina ili sa najmanje 20 godina radnog staža (potvrdu izdaje HZZ)

Prostor u kojem se obrt obavlja i oprema moraju udovoljavati uvjetima određenim propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekovog okoliša, zaštiti od buke te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.

Prema novom Zakonu o gradnji koji se primjenjuje od 01.01.2004. godine prostor mora imati uporabnu dozvolu koju izdaje Služba za prostorno uređenje. Za zgrade izgrađene prije 15.02.1968. takva dozvola nije potrebna. U slučaju da nije još dobivena uporabna dozvola i zgrada nije starija od 1968. g. tada se može početi obavljati djelatnost, ali se investitor obvezuje ishoditi uporabnu dozvolu do 31.12.2007. godine.

Za obrt iz oblasti trgovine obvezno je utvrditi ispunjavanje minimalno-tehničkih uvjeta (čl.17 Zakona o trgovini NN11/96, 75/99, Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima NN37/97), što se po zahtjevu stranke utvrduje u posebnom postupku.

Dokumentacija za utvrđivanje minimalnih uvjeta ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju:

1. zahtjev za utvrđivanje minimalnih uvjeta ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju 2. rješenje o upisu u Obrtni registar, za ugostitelja-fizičku osobu ili rješenje o upisu u registar trgovačkog suda, za ugostitelja-pravnu osobu 3. dokaz o pravu korištenja ugostiteljskog objekta 4. dokaz o stručnoj spremi voditelja poslovanja 5. – izvješće (atest) o ispravnosti električnih instalacija, a ako se koriste i plinska trošila tada i atest o nepropusnosti plinskih instalacija – izvješće o zvučnoj izolaciji za objekte vrste: noćni klub, noćni bar,disco klub, disco bar, u kojima se noću iza 23,00 sata izvodi glazba, zabavni i artistićki program – atest buke – atest o učinkovitosti ventilacije za objekte vrste restoran i gostionica – ako se radi o ugostiteljskom objektu koji se prvi puta otvara na određenoj lokaciji ili koji više od godinu dana nije poslovao, dostavlja se nalaz o ispravnosti vode – za ugostiteljske objekte koji su smješteni na područjima koja nisu priključena na javnu kanalizacijsku mrežu, ugostitelj prilaže i dokaz o nepropusnosti septičke jame. 6. upravna pristojba u iznosu od 20,00 kn i: – 300,00 kn za vrste: restoran, gostionica, zdravljak, pečenjarnica, pizzeria, bistro, slastičarnica, objekt brze prehrane, planinarski dom, lovački dom, kantina, catering, kavana, caffe-bar, pivnica, buffet, krčma, klet i konoba – 1000,00 kn za vrste: noćni klub, noćni bar, disco klub, disco bar 7. uplatnica prema zaključku o troškovima kojeg ćete dobiti u postupku rješavanja predmeta, a na iznos od: – 250,00 kn za ugostit. objekte bez kuhinje, odnosno bez prostora za pripremu jela, te za pokretne objekte, – 300, 00 kn za ugostit. objekte s kuhinjom, odnosno za pripremu jela.

Nakon ishodovanja rješenja o udovoljavanju minimalnim uvjetima ugostiteljskog objekta obrtnik je dužan prijaviti UPIS DANA POČETKA OBAVLJANJA OBRTA i to najkasnije u roku od godinu dana od dana upisa u obrtni registar, na način da ispunjene obrasce (prijava, RL1, RL3, RL 2 ako se obrt obavlja u izdvojenom pogonu, 70 kn upravne pristojbe) preda u Ured državne uprave.

Daljnji postupak:

– Zakon pruža mogućnost registracije obrta uz odgodu početka rada od najviše 1 godine od izdavanja obrtnice.

- Po dobivanju rješenja o upisu obrta u obrtni registar izrađuje se pečat i otvara žiro-račun u poslovnoj banci.

- Treba pronaći knjigovodstveni servis i krenuti s prijavom u registar poreznih obveznika ili registar PDV-a. Prijava u registar poreznih obveznika obavlja se u Poreznoj upravi.

- Potrebno je prijaviti obrt i obrtnika u mirovinski i zdravstveni fond.

- Zakon dozvoljava obavljanje obrta uz zaposlenje u drugoj tvrtki.

Ostale korisne informacije

Ako nadležni županijski ured ne izda obrtnicu, tj. rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva, osoba koja smatra da ispunjava uvjete propisane zakonom, može započeti s obavljanjem obrta uz prethodno pismeno izvješce nadležnom županijskom uredu. Ukoliko tijelo utvrdi da nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti uvjeti, smatrat će se da se obrt obavlja protivno zakonu.

Obrtnica se izdaje u 2 veličine, obrtnik je dužan veću izložiti u sjedištu obrta, na vidnom mjestu.

Tvrtka kao ime obrta, mora sadržavati ime i prezime obrtnika, a istaknuta je na ulazu u sjedište obrta.

Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište. Promjena sjedišta se prijavljuje nadležnom županijskom uredu koji donosi rješenje i upisuje promjenu u obrtni registar.

Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona, koji su međusobno odvojeni prostori u kojima se obavlja obrt ili služe za obavljanje obrta. Svaki izdvojeni pogon mora imati imenovanog poslovođu, a kod vezanog i povlaštenog obrta stručnog poslovođu.

Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika, rješenje kojim se to uređuje unosi se u obrtni registar.

Obrtnica se nakon smrti može prenijeti na nasljednika. Ako nasljednici žele nastaviti voditi obrt i prenijeti obrtnicu na sebe to prijavljuju županijskom uredu u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka. Uz prijavu je potrebno priložiti: 1. izvod iz knjige umrlih za obrtnika 2. pravomoćnu sudsku odluku o nasljeđivanju 3. dokaze o ispunjenju uvjeta iz članka 3. i 5. Zakona o obrtu Organ državne uprave donosi rješenje te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta putem poslovođe u obrtni registar.

U slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica se može prenijeti na supružnika, maloljetnu djecu, a voditi se može putem poslovođe. Takav prijenos je potrebno prijaviti županijskom uredu u roku od 30 dana od pravomoćnosti sudske odluke o lišenju poslovne sposobnosti. Uz prijavu potrebno je priložiti i pravomoćnu sudsku odluku o lišenju posl. sposobnosti te ime poslovođe.

Nadležno tijelo donosi rješenje i upisuje ga u obrtni registar. U slučaju da nasljednici propuste rok, gube to pravo a obrt prestaje po sili zakona.

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju od 1 godine, a više jedino u slučaju bolesti ili više sile, o čemu pismeno izvještava županijski ured u roku od 30 dana od obustave. O ponovnom početku dužan je pismeno izvijestiti ured u roku od 7 dana po isteku privremene obustave obavljanja obrta.

Obrtnik mora istaknuti cijenu svojih proizvoda tj. usluga na način dostupan potrošačima.

Gradsko ili Općinsko vijeće može za pojedine obrte (prodavaonice i ugostiteljske objekte) propisati raspored početka i završetka radnog vremena.

Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti, najdulje 6 mjeseci unutar kalendarske godine. Osobe koje ga obavljaju uspostavljaju svojstvo osiguranika, a obrt se trajno upisuje u obrtni registar. Koje se djelatnosti mogu obavljati kao sezonski obrt odreduje Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva nakon prethodno pribavljenog mišljenja HOK i suglasnosti nadležnog ministra.

Vezane obrte mogu obavljati fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu ako ispunjavaju uvjete; sa samo SSS ako je sjedište obrta na područjima odredenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi i Zakonom o otocima. U roku od godine dana takve su osobe dužne položiti majstorski ispit.

OBRAČUN PLAĆA I DRUGIH DAVANJA KOD OBRTNIKA

Obrtnici se obvezno osiguravaju u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i smatraju se osiguranicima koji su sami obvezni uplaćivati doprinose za sebe i svoje zaposlenike.

Osnova osiguranja za njih kao nositelje djelatnosti se razlikuje od osnove osiguranja radnika. Za njih se doprinosi obračunavaju na stalne osnovice koje utvrđuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odlukama. Evidencija o plaćenim doprinosima za njih se vodi u nadležnim Zavodima koji zadužuju osiguranike na temelju poslanih uplatnica jedanput mjesečno, po kojima su osiguranici obvezni uplatu obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

OBRTNICI U SUSTAVU MIROVINSKOG OSIGURANJA

Obrtnici koji su upisani u odgovarajući registar obvezno se osiguravaju mirovinskim osiguranjem, čl.11 Zakona o mirovinskom osiguranju. Osoba koja je počela obavljati djelatnost obvezna je u roku od 15 dana prijaviti se na obvezno mirovinsko osiguranje. Pod danom početka obavljanja djelatnosti smatra se dan kada je izdana obrtnica.

Prijava se obavlja putem obrasca M 11P koji se može nabaviti u slobodnoj prodaji. Prilikom prijavljivanja potrebno je ponijeti sa sobom: Rješenje o obavljanju djelatnosti, osobnu iskaznicu i žig kojim osiguranik uz potpis potvrduje svoju obvezu osiguranja u mirovinskom sustavu. Svi osiguranici su obveznici plaćanja mirovinskog doprinosa po stopi i na osnovicu koju posebnim odlukama utvrduje HZMO uz suglasnost Vlade RH a sukladno odredbi cl.143. Zakona o mirovinskom osiguranju.

OBRTNICI U SUSTAVU ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Prema čl. 5 Zakona o zdravstvenom osiguranju obvezno su osigurane u okviru zdravstvenog osiguranja osobe koje na području RH obavljaju gospodarsku djelatnost i osobe koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost. Prijava na osnovno zdravstveno osiguranje se podnosi u roku od 15 dana od dana početka obavljanja djelatnosti pod kojim se smatra datum izdavanja obrtnice. Prijava se podnosi nadležnom uredu HZZO na za to propisanom obrascu. Pritom treba dati na uvid radnu knjižicu, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti te obrtnicu.

Stjecanjem statusa osiguranika pravo na zdravstveno osiguranje mogu steći i članovi obitelji osiguranika i to: – djeca i druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik uzdržava – roditelji osiguranika ako ih uzdržava – unuci, braća, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalni život i rad, ako nemaju sredstava za uzdržavanje i ako ih osiguranik uzdržava. Status osigurane osobe kao član obitelji može imati i supružnik: – ako je sudskom odlukom stekao pravo na uzdržavanje dok traje uzdržavanje – ako je u trenutku rastave braka bio potpuno i trajno nesposoban za rad sukladno propisima o mirovinskom osiguranju – ako je sudskom odlukom o rastavi braka odlučeno da će djeca živjeti s njim, dok djeca ostvaruju pravo na uzdržavanje sukladno propisima o obiteljskim odnosima.

Osnovice na koje treba obračunavati i plaćati zdravstveni doprinos za pojedine osiguranike utvrduje Upravno vijeće HZZO na osnovi odredbe čl.51 Zakona o zdravstvenom osiguranju Odlukom o osnovicama, načinu obračuna i plaćanja sredstava za ostvarivanje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja. Stopa po kojoj se izračunavaju svote doprinosa iznosi 16%. Za KV radnika doprinos iznosi 519 kn, za SSS 593 kn, VKV 686 kn, VŠS 778 kn, VSS 815 kn itd.

OBRAČUN PLAĆA ZAPOSLENIH KOD OBRTNIKA

Zaposliti radnika znaci sklopiti s njim ugovor o radu i prijaviti ga na obvezna osiguranja. Plaća je osnovica za obračunavanje doprinosa iz kojih se financiraju odredene naknade mirovine i ostali izdaci nastali pri korištenju prava iz tih osiguranja. Da bi se osiguralo financiranje barem najniže razine prava za svaku godinu nadležni Zavodi i Vlada RH utvrđuju osnovicu ispod koje se doprinosi ne bi mogli obračunavati. Ta osnovica je umnožak prosjećne plaće i koeficijenta 0,35 što iznosi 1.951,25 kn.

PRIVREMENA OBUSTAVA OBRTA

Status privremene obustave obrta ili tzv. “mirovanja” obrtničke djelatnosti je specifican položaj registrirane djelatnosti, a mogu ga kao jednu vrstu “povlaštenog” položaja u odnosu na trgovačka društva koristiti jedino obrti i slobodna zanimanja.

Obrti u razdoblju privremene obustave ne gube pravnu osobnost, dakle nisu likvidirani, nego iz određenih objektivnih razloga privremeno prestaju obavljati djelatnost o čemu obvezatno obavještavaju Ured za gospodarstvo. Za vrijeme privremene obustave obrt zadržava sva prava i obveze propisane Zakonom o obrtu.

S obzirom na vrijeme trajanja, a sukladno čl.33 Zakona o obrtu, privremena obustava obavljanja obrtničke djelatnosti može biti: – u trajanju do jedne godine – o čemu je obrtnik dužan pismeno izvijestiti nadležni županijski ured za poslove gospodarstva, i to u roku od 30 dana od dana obustave – u trajanju duljem od jedne godine – iznimno u slučaju duže bolesti ili nastupa više sile odnosno elementarne nepogode – u trajanju do 3 godine, ako obrtnik koristi pravo na porodni dopust za njegu djeteta do navršene 1. odnosno 3. godine djetetova života. Sukladno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju porodni dopust može trajati najduže do jedne godine života djeteta odnosno do treće godine života djeteta ako se koristi za blizance, trojke, četvorke, odnosno više djece jednake dobi.

Obveza obrtnika kojom pismeno obavještava nadležni županijski ured o privremenoj obustavi obavljanja svoje obrtničke djelatnosti, postoji uvijek neovisno o tome koliko će dugo trajati privremena obustava. Ova obavijest se daje na propisanom obrascu – Prijava za upis u obrtni registar, te odgovarajućem registarskom listu RL-1. Za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik je sukladno čl.33, stavak 4. Zakona o obrtu, dužan predati obrtnicu u nadležan županijski ured, gdje ona ostaje pohranjena sve dok obrtnik ne izvijesti nadležno tijelo o ponovnom početku obavljanja djelatnosti.

Obrtniku koji privremeno obustavi obavljanje obrta na rok duži od mjesec dana, a o toj obustavi pismeno ne izvijesti nadležni županijski ured u roku od 30 dana od dana obustave, može utvrditi prestanak obrta po sili zakona po pravomoćnosti rješenja te brisanje iz obrtnog registra.

Nadležni županijski ured o obustavi je dužan izvijestiti: – ispostave Porezne uprave – inspekcijske službe – HOK – HZZO – HZMO – Državni zavod za statistiku – Državni inspektorat.

Kada nakon obustave obrta obrtnik ponovno započne obavljati djelatnost, obvezan je o tome pismeno obavijestiti nadležni županijski ured za poslove gospodarstva, i to najkasnije u roku od 7 dana po isteku vremena privremene obustave obrta. Jednako tako ako je obrtnik za vrijeme privremene obustave obrta odjavio radnike, treba ih ponovno prijaviti u radni odnos te sklopiti novi ugovor o radu.

Privremeno zatvaranje obrta označava status kada je obrtnička djelatnost u mirovanju, a to znači da za to vrijeme obrtnik ne smije obavljati nikakvu gospodarsku djelatnost. Pritom se misli na sve poslovne događaje neovisno o tome je li riječ o poslovima za koje je obrtnik registriran kao i nekim drugim radnjama koje se iznimno mogu pojaviti u razdoblju privremene obustave.

Obzirom da je razdoblje privremene obustave obrta razdoblje u kojem se ne obavlja registrirana niti bilo kakva druga gospodarska djelatnost, to znači da se u tom razdoblju ne bi smjeli dogoditi, a niti knjižiti, poslovni događaji, kao npr. nabava i prodaja sirovina, materijala, dugotrajne imovine i ostalih dobara u tom razdoblju.

Bez obzira plača li porez na dohodak ili porez na dobitak, za vrijeme privremene obustave obrta obrtnik ima obvezu plaćati mjesećne predujmove poreza. Obrtnik može ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev da za vrijeme privremene obustave ne plaća predujmove poreza na dohodak ili da se svota prije utvrđenog predujma smanji. U zahtjevu je potrebno i navesti razloge zbog kojih se traži izmjena visine utvrđenog predujma.

Što se tiče radnika, obrtnik može za vrijeme privremene obustave odnosno mirovanja obrta sa svojim zaposlenicima raskinuti ugovor o radu, ili ga ne raskinuti već i za vrijeme mirovanja obrta zaposlenicima isplaćivati plaću. Nositeljima obrta ne prestaje svojstvo osiguranika mirovinskog osiguranja danom privremene obustave obavljanja obrta te stoga postoji obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje za to razdoblje. Jednako tako ne prestaje ni obveza plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Za osobe koje obavljaju djelatnost na temelju obrtnice osnovica za plaćanje mirovinskog doprinosa (prema Odluci o osnovici osiguranja za obračunavanje i plaćanje mirovinskog doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja) je umnožak prosjećne plaće i koeficijenta 0,65 što iznosi 3.623,75 kn. Primjenom stope od 19,5% na ovu osnovicu izračunana je svota doprinosa od 706,61 kn.

Prestanak obrta

1. odjavom 2. po sili zakona Rješenjem županijskog ureda obrt se briše iz registra, prestanak odjavom se utvrđuje danom navedenim u odjavi.

Prestanak po sili zakona:

1. smrću, djelomičnim/potpunim lišenjem poslovne sposobnosti ako se obrt ne nastavi, 2. ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta, 3. ako obrtnik ne ispunjava uvjet stručne osposobljenosti i ne zaposli djelatnika koji udovoljava tim uvjetima, 4. ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od 1 godine od izdavanja obrtnice, 5. ako obrtnik ne imenuje poslovođu u izdvojenom pogonu, 6. upisom obrtnika u trgovački registar na temelju odredaba Zakona o trgovačkim društvima, 7. ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjere sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od 3 mjeseca, 8. ako obrtnik obustavi obavljanje obrta duže od mjesec dana, 9. ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, 10. ako sud časti HOK donese odluku o prestanku obavljanja obrta, 11. ako nadležno ministarstvo oduzme povlasticu, 12. ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtnica izdana na temelju lažnih isprava.

RAZLIKA IZMEĐU OBRTA I TRGOVAČKOG DRUŠTVA

Poduzetnici koji su na samom početku u realizaciji svoje poduzetničke ideje, često se susreću sa pitanjem koji oblik poslovanja da odaberu: obrt ili trgovačko društvo. Najjednostavniji i najčešće korišteni oblik trgovačkog društva za poduzetnike početnike je društvo s ograničenom odgovornošću, pa će se u nastavku teksta o njemu i govoriti.

Za početak, krenimo od samog definiranja obrta i d.o.o.-a:

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, sa svrhom postizanja dobiti.

OSNIVANJE

Osnivanje obrta i d.o.o.-a uvelike se razlikuje.

Za osnivanje obrta potrebno je: prijava za upis obrta u obrtni registar, Obrasci RL1 i RL3, preslika osobne iskaznice, liječničko uvjerenje o sposobnosti tj. o udovoljavanju posebnim zdravstvenim uvjetima kad je to propisano zakonom (ovisno o djelatnosti – izdaje je medicina rada), dokaz o odgovarajućoj stručnoj spremi odnosno majstorskom ili ispitu osposobljenosti za osobe koje osnivaju vezani obrt, te uplatnica na iznos od 500 kn (troškovi izdavanja obrtnice).

Iz ovog popisa vidljivo je da za osnivanje obrta za određene djelatnosti potrebna odgovarajuća stručna sprema. Naime, postoje tri vrste obrta: slobodni, vezani i povlašteni. Za otvaranje slobodnog obrta nije uvjet zanimanje, školska sprema ni iskustvo. Za otvaranje vezanog obrta važan je uvjet stručna sprema, radno iskustvo ili majstorski ispit, dok je za otvaranje povlaštenog obrta potreban određeni stupanj i vrsta stručne spreme prema odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima. Dakle, ukoliko želite otvoriti vezani obrt morate imati odgovarajucu strucnu spremu ili majstorski ispit, ili zaposliti na tim poslovima osobu koja ima traženu spremu ili ispit. Popis vezanih i povlaštenih obrta sa potrebnom stručnom spremom nalazi se na kraju ovog teksta. Obrt se otvara prijavom u Državnoj upravi Primorsko-goranske županije, u Službi za gospodarstvo, te se upisuje u Obrtni registar.

Za razliku od obrta, osnivanje d.o.o.-a je kompliciranije i zahtjeva više dokumenata, vremena i novaca. Prednost d.o.o.-a je ta što uvjet za osnivanje d.o.o.-a nije stručna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti, pa se za otvaranje d.o.o.-a često odlućuju osobe koje nemaju zadovoljavajucu stručnu spremu za otvaranje obrta.

Za registraciju d.o.o.-a potrebno je pripremiti: prijavu za upis u sudski registar, društveni ugovor ili izjava o osnivanju društva sa svim prilozima ovjerenim od strane javnog bilježnika, popis članova osnivača, potvrdu financijske institucije o ulozima uplaćenim u novcu, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva, popis članova Nadzornog odbora ako ga društvo ima, te ovisno o načinu osnivanja i drugi dokumenti. Osim prijave na trgovačkom sudu, podatke o upisu u sudski registar potrebno je objaviti u Narodnim novinama i dnevnom tisku, potrebno je prijaviti osnivanje društva u Poreznoj upravi kako bi se dobio porezni broj, u mirovinskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju itd. pa je registraciju d.o.o.-a u većini slučajeva najbolje prepustiti odvjetničkom uredu.

POREZNI MODEL

Sva trgovačka društva, pa tako i d.o.o. obveznici su poreza na dobit. Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na poreznu osnovicu. Porezna osnovica je, najjednostavnije rečeno, razlika između prihoda i rashoda.

Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko to žele mogu postati i obveznici poreza na dobit. Ukoliko obrtnici imaju godišnje primitke veće od 85.000 kn zakon određuje da moraju preći u sustav PDV-a.

Dok je u sustavu poreza na dohodak, obrtnik ima mogućnost paušalnog plaćanja poreza, dok je kod d.o.o.-a to nemoguće.

VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA

Trgovačka društva (d.o.o.) obvezna su voditi knjige po načelu dvojnog knjigovodstva, a to uključuje vođenje slijedećih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomoćne knjige (analitičke evidencije).

Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omogućava obrtnicima da samostalno vode knjige te pojednostavnjuje postupak. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva vođenje Knjige primitaka i izdataka, Evidencije o tražbinama i obvezama (knjiga izdanih i primljenih računa) i Popisa dugotrajne imovine.

Pritom se knjiženje poslovnih događaja u d.o.o.-u vrši prema načelu fakture (računa) – dakle kada je račun izdan, a u obrtima prema načelu blagajne – kada je računa naplaćen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke računaju samo stvarno naplaćeni računi. Isto tako, tu je i nedostatak d.o.o.-a što PDV moraju uplatiti pri izdavanju računa, iako im račun nije uplaćen u roku.

PLAĆA OSNIVAČA (VLASNIKA)

Kod d.o.o., kao i svih ostalih trgovačkih društava, cijela bruto plaća osnivača tj. vlasnika priznaje se kao trošak. No, kod obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se priznaju kao troškovi.

PREDNOSTI OBRTA

1. JEDNOSTAVNOST OSNIVANJA – postupak registracije i niski troškovi osnivanja.

2. MOGUĆNOST BRZOG POČETKA OBAVLJANJA DJELATNOSTI NAKON PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA REGISTRACIJU OBRTA (ured izdaje obrtnicu u roku od 15 dana) – Ako se registrira d.o.o. poslovanje može započeti tek po primitku rješenja Trgovačkog suda da je upisom u registar d.o.o. steklo pravnu i poslovnu sposobnost.

3. ZA OBRT NIJE PROPISAN TEMELJNI KAPITAL NI TEMELJNI ULOZI (za osnivanje d.o.o. a potreban je minimalni temeljni kapital u iznosu od 20.000,00 kn).

4. JEDNOSTAVNOST VOĐENJA POSLOVNIH KNJIGA – obrtnik vodi poslovne knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva, bez uporabe kontnog plana. Njegove osnovne knjige su Knjiga primitaka i izdataka, i Knjiga prometa, na temelju kojih se utvrđuje dohodak, te ostale poslovne knjige koje obrtnici vode ovisno o djelatnosti.

5. PODUZETNIČKA PLAĆA SE NE ISPLAĆUJE – obrtnik za sebe ne obračunava, niti isplaćuje poduzetničku plaću.

6. RASPOLAGANJE GOTOVIM NOVCEM – u svakom trenutku (za razliku od d.o.o.-a cije se kompletno poslovanje odvija preko žiro-računa).

7. JEDNOSTAVNOST IZRADE GODIŠNJEG OBRAČUNA – POREZNE PRIJAVE – dohodak se utvrđuje na temelju proknjiženih podataka iz Knjige primitaka i izdataka, kao razlika između naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka uvećanih za amortizaciju.

NEDOSTACI OBRTA

1. OBRT OBUHVAĆA ZNATNO MANJE PODRUČJE DJELATNOSTI NEGO TRGOVAČKO DRUŠTVO, koje se može registrirati za čitav niz različitih djelatnosti.

2. POTREBNA JE ODREĐENA STRUČNA SPREMA, MAJSTORSKI ISPIT ILI ISPIT OSPOSOBLJENOSTI ZA ODREĐENE DJELATNOSTI (VEZANI I POVLAŠTENI OBRTI)

3. POREZNI TRETMAN OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK U ODNOSU NA OBVEZNIKE POREZA NA DOBIT (stopa poreza na dobit je 20% a dohotka 15, 25, 35, i 45%, ovisno o visini dohotka). VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA PREMA ZAKONU O POREZU NA DOHODAK

Od 20. prosinca 2000. godine (N.N. 127/2000) u Republici Hrvatskoj uveden je novi način oporezivanja dohotka i dobiti, što je regulirano Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o porezu na dobit.

Porezni obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Ako više fizickih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku. Postoje dvije vrste poreznih obveznika, i to:

- tuzemni porezni obveznik – fizička osoba koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u RH, kao i osoba koja nema prebivalište ili uobičajeno boravište u RH, a zaposlena je u državnoj službi RH i po toj osnovi prima plaću; pri oporezivanju tuzemnog poreznog obveznika primjenjuje se načelo svjetskog dohotka, odnosno da se oporezuje ukupan dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu i to prema tuzemnim propisima (ovo načelo primjenjuje se i na gubitak), – inozemni porezni obveznik je fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dohodak.

Osnovica poreza na dohodak tuzemnog poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u tuzemstvu i inozemstvu i to: 1. od nesamostalnog rada (plaće, mirovine, i druga primanja), 2. od samostalne djelatnosti (obrtnička djelatnost, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarska djelatnost te druge samostalne djelatnosti koje se trajno ili povremeno obavlja u cilju ostvarivanja dohotka), 3. dohotka od imovine i imovinskog prava i 4. dohotka od kapitala umanjenog za plaće novozaposlenih i nagrade učenicima, preneseni gubitak i osobni odbitak.

Osnovica poreza na dohodak inozemnog poreznog obveznika je ukupan iznos dohotka kojeg porezni obveznik ostvari u tuzemstvu, umanjen za gubitak ostvaren u tuzemstvu i umanjen za osobni odbitak.

Osobni odbitak iznosi 1.600,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrduje porez, te plus dodatni faktori odbitka za uzdržavane članove obitelji.

Porez na dohodak plaća se po stopi od: – 15% od porezne osnovice do visine umnoška faktora 2,0 i osnovnog osobnog odbitka, – 25% na razliku porezne osnovice izmedu umnoška faktora 2 i umnoška faktora 4,5 i osnovnog osobnog odbitka, – 35% na razliku porezne osnovice izmedu umnoška faktora 4,5 i umnoška faktora 14,0 i osnovnog osobnog odbitka, i – 45% na poreznu osnovicu iznad umnoška faktora 14,0 i osnovnog osobnog odbitka.

Dohotkom se ne smatraju:

1. primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga, primici od kamata po vrijednosnim papirima izdani u skladu s posebnim zakonom, primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika, premije osiguranja za dokup dijela mirovine koje uplaćuju poslodavci za svoje zaposlenike, te mirovine tuzemnih poreznih obveznika ostvarene u inozemstvu; 2. primici po posebnim propisima za koje fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge i to: potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova uže obitelji poginulih boraca Domovinskog rata; socijalne potpore; doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta; primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina; državne nagrade, nagrade jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave; potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja i prirodnih nepogoda; nasljedstva i darovanja; primici od otuđenja osobne imovine; odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću; primici ostvareni na nagradnim natjecajima ili natjecanjima i igrama na sreću; primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, odnosno troškove kojih snose same fizičke osobe. 3. primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti. života, imovine (osim ako su premije životnog i dobrovoljnog osiguranja bile oslobođene oporezivanja); 4. primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.

Porez na dohodak ne plaća se na:

1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u oružanim snagama RH; 2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od prirodnih nepogoda; 3. naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprijećenosti za rad isplaćenu na teret izvanproračunskih fondova; 4. nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do propisanog iznosa; 5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima; 6. primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima; 7. naknade štete zbog posljedice nesreće na radu; 8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj; 9. primitke zaposlenika po osnovi naknade, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac do propisanog iznosa; 10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti do propisanih iznosa; 11. primitke do propisnih iznosa, a po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost u neprofitnim organizacijama uz naknadu; 12. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, a do propisanih iznosa; 13. stipendije koje se do propisanih iznosa ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada; 14. stipendije studenata i poslijediplomanata, te poslijedoktoranata za koje su sredstva osigurana u proracunu RH.

Od plaćanja poreza na dohodak osobodeni su: 1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, 2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, 3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija, 4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, 5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.

POSLOVNE KNJIGE ZA UTVRĐIVANJE DOHOTKA

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak propisano je da su obrtnici dužni utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga. Oblik i sadržaj poslovnih knjiga i računa te načcin vođenja poslovnih knjiga propisao je ministar financija Pravilnikom o porezu na dohodak.

Poslovne knjige su:

1. Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI), 2. Knjiga prometa (Obrazac KPR), 3. Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI), 4. Evidencija o tražbinama i obvezama.

U knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama moraju se osigurati podaci o dnevnom gotovinskom prometu, a za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati račun.

Poslovne knjige mogu se voditi ručno i pomoću stroja u obliku slobodnih listova ili uvezane. Ako se poslovne knjige vode pomoču elektroničkog računala, podaci se unose na odgovarajuće nositelje, a nakon zaključivanja treba ih tiskati i uvesti. Prema tome obrtnici mogu poslovne knjige po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama, s time da su obvezni osigurati najmanje propisane podatke.

Poslovne knjige ne ovjeravaju se kod nadležne ispostave Porezne uprave. Na kraju poreznog razdoblja poslovne knjige se zaključuju, potpisuju i ovjeravaju pečatom.

Poslovne knjige čuvaju se najmanje 10 godina.

Poslovne knjige moraju osiguravati uvid u kronološki slijed obavljenih poslovnih promjena, uvid u promet i stanje sredstava, ispravnost unosa podataka o poslovanju i rezultatima poslovanja, čuvanja podataka i zahtjeve nadzora unesenih podataka.

Ako obrtnik ne vodi propisane poslovne knjige ili u njima ne iskaže sve ostvarene primitke i izdatke ili ne posjeduje vjerodostojne isprave, može očekivati da će mu ispostava Porezne uprave procjenom utvrditi dohodak i izreći novčanu kaznu.

Uz propisane poslovne knjige moraju se voditi i ostale propisane evidencije potrebne za utvrđivanje poreza na dohodak.

1. Knjiga primitaka i izdataka – obrazac KPI

Knjiga primitaka i izdataka je javna isprava u koju se upisuju dnevni i ukupni poslovni primici i izdaci od obavljanja djelatnosti u poreznom razdoblju radi utvrđivanja dohotka.

Knjiga primitaka i izdataka vodi se za ukupnu djelatnost, bez obzira što fizička osoba obavlja djelatnost u više poslovnih jedinica (radnji) ili se djelatnost obavlja u obliku subpoduzetništva ili vlasništva dijela u djelatnosti. Unos u knjigu primitaka i izdataka obavlja se uredno, pravodobno i točno na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava (uplatnice, isplatnice, nalozi bezgotovinskog plaćanja, računi. kontrolne vrpce registar blagajne i druge isprave kojima se evidentiraju poslovne promjene ili služe kao podloga temeljnici za unošenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljenim poslovnim zahvatom). Knjigovodstvena isprava sastavlja se u dva ili više primjeraka (izvornik i kopija ili više otisaka), a čuvaju se u obliku izvornika.

Knjiga primitaka i izdataka vodi se prema načelu blagajne. To znači da se u Knjigu primitaka i izdataka u poreznom razdoblju mogu knjižiti samo ostvareni priljevi-primici odnosno odljevi-izdaci dobara (novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.). Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti, a nenovčani izdaci prema nabavnim cijenama ili cijenama koštanja. Iznimku od primjene načela blagajne čine jedino izdaci za nabavu dugotrajne imovine, što znači da se oni ravnomjerni otpisuju kroz vijek njezina trajanja, osim ako se obrtnik ne odluči na dodatni, djelomični ili potpuni otpis opreme i poslovnog objekta koji je nabavljen ili izgrađen u poreznom razdoblju, odnosno stavljen u uporabu.

Poslovni primici

Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.) koja se ostvaruju u poreznom razdoblju obavljajući obrtničku djelatnost. Poslovnim primicima smatraju se i: 1. primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koje služe za obavljanje djelatnosti i koja se kao investicijska dobra vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, 2. primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti, osim ako stjecatelj djelatnosti nastavi poduzetničku djelatnost i osigura kasnije oporezivanje skrivenih pričuva. Poslovni primici, osim primitak u novcu, procjenjuju se prema tržišnoj vrijednosti. Potraživanja za prodanu robu ili obavljene usluge postaju primicima u trenutku naplate. U primitke spadaju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljene usluge iako nije do kraja godine obavljena. Vezano na navedeno, poslovnim primicima smatraju se: – primici od prodanih i naplaćenih dobara (proizvoda, trgovačke robe) i obavljenih usluga, – ostali poslovni primici (koji se pojavljuju od slučaja do slučaja, kao što su: naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti i sl.). Poslovnim primicima ne smatraju se: 1. novčani priljevi koji se isplaćuju u ime i za račun neke druge osobe (prolazne stavke), 2. dospjela, a nenaplaćena potraživanja za isporučena dobra ili obavljenu uslugu, 3. izuzimanjem financijske imovine odnosno uzimanje novaca za vlastite potrebe koje nisu u svezi sa obavljanjem djelatnosti, 4. primljeni krediti i zajmovi.

Poslovni izdaci

Poslovni izdaci su svi odljevi dobara tijekom poreznog razdoblja u cilju stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka i koji su neposredno vezani za obavljanje djelatnosti. Ako obrtnik za izdatke doznačuje sredstva sa svoga računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada organizacija ovlaštena za platni promet izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka, pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice, a pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem s računa. U poslovne izdatke ulazi knjigovodstvena vrijednost prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine te troškovi otuđenja i likvidacije. Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja, osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu. Poslovnim izdacima smatraju se: – izdaci za materijal, proizvode, robu, energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u izdatke do visine cijene nabave ili troška proizvodnje, – amortizacija (otpis) do iznosa amortizacije obračunate po propisanim amortizacijskim stopama, – izdaci za zaposlene (plaća s porezima i doprinosima), vlastita plaća ne priznaje se u izdatke, – doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje osoba zaposlenih kod obrtnika, – doprinosi za vlastito mirovinsko i zdravstveno osiguranje, do visine obveznog osiguranja, – predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, – ulaganja kratkotrajnih dobara i usluga, – izdaci naknada za autorske honorare, – ostali izdaci povezani sa ostvarivanjem dohotka od obrta, koji su plaćeni (iznosi naknada, potpora i nagrada osobno za obrtnike, isplate učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja ili na ime stipendije za vrijeme redovnog školovanja; dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo do visine iznosa propisanog za korisnike državnog proračuna; plaćeni doprinosi udruženju i obrtničkoj komori; plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti; plaćene razne pristojbe u vezi s poslovanjem obrta; plaćene članarine turističkoj zajednici; darivanja u naravi ili u novcu doznacenom na žiro račun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe do visine 2% od ostvarenih ukupnih primitaka prethodne godine; izdaci u svezi uplate premije po osnovi osiguranja života, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja do visine 0,8 osnovnog osobnog odbitka; izdaci vezani sa otuđenjem ili likvidacijom obrta).

Poslovnim izdacima ne smatraju se izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su: – porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi, – izdaci za novčane kazne i prekršaje, za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plačanja osobnih izdataka, – otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije, – ulaganja u obliku financijske imovine, – otplate kredita i zajmova, – dospjele a neplaćene obveze za nabavljenu robu ili izvršenu uslugu od strane dobavljača. Pri utvrđivanju dohotka ne odbijaju se slijedeći izdaci:

– 70% izdataka za reprezentaciju (ugošćivanje, darovi, izdaci za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdaci za korištenje motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor, i sl.), – porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, kao i besplatne isporuke i druga davanja, – primici po osnovi naknada, nagrada i potpora koje daje poslodavac ako prelaze iznose koje propisuje ministar financija, – izdaci za dnevnice i troškove službenog putovanja iznad propisanih iznosa, – 30% poslovnih izdataka u vezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, – ostali poslovni izdaci koji nisu u izravnoj vezi s obavljanjem djelatnosti.

2. Knjiga prometa

U knjizi prometa evidentiraju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućeg radnog dana blagajnički primici (gotovina i čekovi).

Knjigu prometa ne treba voditi ako se podatke o dnevno gotovinskom prometu osigurava u Knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ti primici ostvaruju.

Knjigu prometa ne trebaju voditi obrtnici koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose do kraja radnog dana, najkasnije do početka idućeg radnog dana.

Knjiga prometa vodi se za svaku poslovnu jedinicu (radnju, prodajno mjesto ili dr.) koja obavlja prodaju na malo ili pruža usluge.

3. Popis dugotrajne imovine

U Popis dugotrajne imovine unose se u trenutku nabave stvari i prava (investicijska dobra), koja služe za stjecanje dohotka, čija pojedinačna nabavna vrijednost odnosno troškovi proizvodnje premašuju iznos od 1.000,00 kuna, i ako im je vijek trajanja duži od godinu dana.

Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i dr.), nepotrošiva (zemljišta) i potrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost dobra – goodwill i dr.). U Popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje vlastite djelatnosti.

Prava ulaze u Popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.

Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom otvaranja obrta, ili na početku obavljanja obrta i vodi se neprekidno tijekom obavljanja obrta do potpunog otpisa, ili otuđenja pojedinih stvari, ili prava, odnosno otuđenja ili likvidacije obrta.

Sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje sa stanjem 31. prosinca.

Obračun amortizacije dugotrajne imovine obavlja se sukladno Pravilniku o amortizaciji.

4. Evidencija o tražbinama i obvezama

Obrtnici koji ne vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema primljenim i izdanim računima u skladu s propisima o porezu na dodanu vrijednost, moraju osigurati podatke o tražbinama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim/primljenim računima, kao i naplaćenim/plaćenim računima, osim onih naplaćenih i plaćenih na način koji ima obilježje gotovinskog plaćanja. Ovo vrijedi i za obrtnike koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost i vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema plaćenim i naplaćenim računima.

Godišnja porezna prijava

Godišnju poreznu prijavu obrtnik treba podnijeti po isteku godine, a najkasnije do kraja mjeseca veljače tekuće godine za prethodnu godinu odnosno porezno razdoblje. Prijava se vrši na obrascu DOH, uz koji se prilaže i Obrazac DOH-posebni dio.

Uz Obrazac DOH obrtnik mora priložiti Izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, uplaćenim premijama osiguranja, porezno priznatih izdataka reprezentacije i danih darovanja; Popis dugotrajne imovine; ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova i dr.

Izvor: http://www.pins-skrad.hr/info/obrt/