Radnik ima za svaku kalendarsku godinu, sukladno čl. 55. st. 1. Zakona o radu, pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. To znači da radnik koji radi pet dana u tjednu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana. Radnik koji radi šest dana u tjednu ima pravo na najmanje trajanje godišnjeg odmora 24 radna dana.

Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog, te broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.Kod kolektivnih ugovora bitno je istaknuti da poslodavac koji nije potpisnik nekog od kolektivnih ugovora ne mora ih primjenjivati, osim ako nije ministar nadležan za rad proširio primjenu određenog kolektivnog ugovora na sve poslodavce određene djelatnosi. U nastavku prikazujemo određene kolektivne ugovore čija je primjena proširena na sve poslodavce koji obavljaju djelatnost iz kolektivnog ugovora.

Iznimno, primjena kolektivnog ugovora za obrt nije proširena na sve obrtnike (obvezna primjena samo za njegove potpisnike), ali zbog njegove učestale uporabe u praksi navodimo ga u nastavku.

Godišnji odmor malodobnog radnika

Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor, prema čl. 55. st. 2. Zakona o radu, u trajanju od najmanje pet tjedana.

Godišnji odmor radnika koji rade na poslovima štetnim za zdravlje

Radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana (čl. 55. st. 2. Zakona o radu).

Godišnji odmor kod radnika koje rade nepuno radno vrijeme Radnik koji radi nepuno radno vrijeme ima ista prava u svezi s godišnjim odmorom kao i radnik koji rade puno radno vrijeme. Razlika će se, naravno, pojaviti u iznosu naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, s obzirom da će radnik koji radi nepuno radno vrijeme primiti naknadu plaće samo za sate koje bi radio da ne koristi godišnji odmor.

U slučaju kad radnik radi kod dva ili više poslodavaca nepuno radno vrijeme, trajanje godišnjeg odmora ne mora biti određeno u istom trajanja. Također, potrebno je voditi računa da dva ili više poslodavaca odobre radniku korištenje godišnjeg odmora u isto vrijeme. Ako poslodavci, kod kojeg je radnik zaposlen na nepuno radno vrijeme, ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su omogućiti korištenje godišnjeg odmora u razdoblju u kojem zahtjeva radnik.

Korištenje godišnjeg odmora u 2 dijela

Radnik ima pravo, ako to želi, koristiti godišnji odmor u dva dijela. U protivnom poslodavac je obvezan omogućiti radniku korištenje godišnjeg odmora u jednom dijelu. Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, poslodavac odlučuje o tome hoće li radnik drugi dio godišnjeg odmora koristiti u tekućoj ili idućoj godini. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti, prema čl. 63. st. 1. Zakona o radu, najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine (bez obzira koliko je radio u prethodnoj godini)3.

Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost građana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini4.

Korištenje godišnjeg odmora u 3 ili više dijelova

Radnik koji želi koristiti godišnji odmor u 3 ili više dijelova, to može učiniti samo uz pristanak poslodavca. I obrnuto, poslodavac može odrediti da, zbog potrebe posla, radnik koristi godišnji odmor u 3 ili više dijelova samo ako na to pristane i radnik. Ako radnik koristi godišnji odmor u 3 ili više dijelova, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju.

Do kada se najkasnije radnika mora obavijestiti o korištenju godišnjeg odmora

Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja .

Isplata regresa koji podliježe obvezi plaćanja poreza na dohodak i obveznih doprinosa

Ako isplata regresa ili neke druge prigodne nagrade premaši iznos od 2.500,00 kn razlika se smatra plaćom. Regres koji je oporeziv kao plaća, može se isplatiti prije isplate plaće, zajedno s plaćom i poslije isplate plaće. Ako se regres isplaćuje prije isplate plaće, kod isplate regresa može se odmah primijeniti i osobni odbitak pa se u većini slučajeva porez neće ni platiti, a ako nakon osobnog odbitka preostane osnovica za oporezivanje, porez će se u većini slučajeva obračunati primjenom niže porezne stope od 12 % odnosno 25%.

No, pritom treba imati na umu da se iskorištavanjem osobnog odbitka pri isplati regresa povećava porez na plaću, pa će se smanjiti svota neto plaće za isplatu u odnosu na mjesece kada se isplaćuje samo plaća. U slučaju da se regres isplaćuje poslije isplate plaće ili zajedno s plaćom, tada će neto svota plaće biti jednaka kao i u svim drugim mjesecima jer će se kod oporezivanja plaće primijeniti pripadajući osobni odbitak i niža porezna stopa, a regres će se oporezivati bez primjene osobnog odbitka i po stopi nižoj ako nije iskorištena niža stopa pri oporezivanju plaće, ili po višoj stopi ako je ta mogućnost iskorištena.

Može se dogoditi da se regres oporezuje djelomice po nižoj, a djelomice po višoj stopi. Držimo da će većina poslodavaca, ako budu isplaćivali regres uz oporezivanje, izračun obavljati preračunatom stopom odnosno pretvarati svotu regresa u bruto svotu putem koeficijenata - koji su različiti u pojedinim mjestima a u ovisnosti o tome hoće li se regres oporezivati po stopi od 12%, 25% ili 40% i da li je propisan prirez na porez na dohodak tako da radnikova plaća ne bude promijenjena zbog isplate regresa.

Izvor: godisnji_odmor.pdf

Izvor: Časopis RIPup 5/2012,str. 119.