Obveza provođenja popisa uređena je dvama propisima, Zakonom o računovodstvu te Općim poreznim zakonom. U tom smislu obveza je tvrtke utvrditi stvarno stanje imovine i obveza, ali je važno istaknuti da takvim popisom dolazimo i do evidencije inventurnih razlika, to jest viškove i manjkove, što nam pomaže kako bismo uskladili knjigovodstvo tvrtke. Tako ćemo osigurati da informacije o imovini, obvezama i kapitalu iz bilance te rezultati poslovanja prikazani u računu dobitka i gubitka budu iskazani u realnim vrijednostima.

Važnost i svrha popisa

Na temelju takvih fer i istinitih financijskih izvještaja menadžment, dioničari i članovi društva mogu donositi odgovarajuće poslovne odluke. Predmet je popisa sva imovina kao i obveze, popis je obvezan za sve poduzetnike, a nakon provedenog popisa popisno povjerenstvo obvezno je izraditi elaborat o obavljenom popisu, odnosno izvijestiti upravu društva o utvrđenim popisnim razlikama i dati prijedloge za njihovo evidentiranje u knjigovodstvu.

Podsjećamo vas da su inventurne liste ujedno i knjigovodstvene isprave. Postupak popisivanja imovine bilo bi dobro obaviti stvarnim fizičkim brojanjem, a ne samo preslikom evidencije iz računalnog sustava tvrtke, naravno ako je to moguće. To posebno vrijedi za zalihe i inventar, kod kojih su i moguće najčešće pogreške, tj. razlike. Na temelju elaborata o popisu imovine i obveza uprava društva odlučuje kako postupiti s popisnim razlikama.

Pri popisivanju imovine u praksi manjkovi su mnogo češći od viškova. Takvi manjkovi u određenim slučajevima mogu biti oporezivi ili pak neoporezivi. Osnovnu podjelu možemo prikazati na sljedeći način:

Neoporezivi manjkovi

Manjkovi nastali zbog kala, rastepa, kvara i loma,a najviše do visine utvrđene odlukom HGK i HOK-a
Manjkovi nastali djelovanjem više sile (poplava, požar, potres i sl.)
Manjkovi zbog provalne krađe do visine utvrđene očevidnikom mjerodavnog tijela za procjenu štete
Tehnološki manjkovi nastali u procesu proizvodnje (sukladno normativima)
Manjkovi dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, ali samo uz nazočnost ovlaštenog službenika

Oporezivi manjkovi

Manjkovi na teret društva – prekomjerni ali objektivni, sukladno odluci ne postoji odgovornost zaposlenika; u tom slučaju potrebno je obračunati PDV i povećati poreznu osnovicu poreza na dobit

Manjak na teret odgovorne osobe – uprava društva utvrdila je odgovornost zaposlenika i donijela odluku da štetu nadoknadi zaposlenik. Za utvrđeni manjak ispostavlja se obračun ili račun koji nadoknađuje zaposlenik. Ta vrsta manjka po obračunskom sadržaju najsličnija je prodaji

Manjak po osnovi nesamostalnog rada – uređen je kroz čl.15.st.4.Pravilnika o porezu na dohodak; primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se manjkovi na imovini ako se za te manjkove ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala. Utvrđeni manjak uvećavamo za porez na dodanu vrijednost i smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada i u tom se slučaju pripisuje radniku koji je obvezan donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a nije to učinio. Vrlo je važno u takvom slučaju donijeti i odluku o odgovornoj osobi.

Izvor: http://www.profitiraj.hr/racunovodstvo-i-porezi/godisnja-inventura-i-utvrdivanje-manjkova/