Knjigovodstvo Actarius

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA (FAQ)- FISKALIZACIJA

www.actarius.hr

info@actarius.hr

1. Da li je obvezna fiskalizacija za sve prateće dokumente koji imaju podatke o plaćanju i napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ ili samo za one prateće dokumente kod kojih je izvjesno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluge ili je isporuka proizvoda ili usluga već započela? Da li se fiskalizira ponuda kada se račun na temelju ponude naplaćuje transakcijskim putem? ​

Obveza fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente (dalje u tekstu: fiskalizacija pratećih dokumenata) postoji u slučaju kada su ispunjena dva uvjeta:

1. prateći dokument sadrži podatke o plaćanju (primjerice izraženu cijenu usluge ili proizvoda) i napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ i 2. isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći. Dakle, da bi uopće postojala obveza fiskalizacije pratećih dokumenata potrebno je ispuniti oba prethodno navedena uvjeta. U slučaju kada obveznik fiskalizacije izdaje prateći dokument na kojem su navedeni podaci o plaćanju i napomena „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“, a nije sasvim izvjesno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluge u tom slučaju prateći dokument nije potrebno fiskalizirati jer je ispunjen samo jedan od propisanih uvjeta. Vezano za pitanje koje se odnosi na fiskalizaciju ponude kada se račun na temelju ponude naplaćuje transakcijskim putem napominjemo da je ponudu odnosno prateći dokument potrebno fiskalizirati kada su ispunjeni gore navedeni uvjeti neovisno o načinu plaćanja računa koji se izdaje na temelju pratećeg dokumenta, primjerice kada obveznik fiskalizacije u svom poslovanju izdaje i naplaćuje račune i gotovinskim i transakcijskim putem. Iznimno, obveznici fiskalizacije koji su izuzeti od obveze fiskalizacije pratećih dokumenata sukladno članku 27.c Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom su oni obveznici fiskalizacije, koji do trenutka izdavanja pratećih dokumenta, za isporučene proizvode ili obavljene usluge isključivo izdaju račune koji se naplaćuju transakcijskim putem.​

2. Hoće li fiskalizacija pratećih dokumenta i fiskalizacija računa na temelju pratećih dokumenata pokazati povećan fiskalni promet budući da takvo povećanje neće biti realno iskazano?

Fiskalizacija pratećih dokumenata ni na koji način neće prikazivati povećan fiskalni promet budući da se podaci o pratećem dokumentu koji se dostavljaju u sustavu fiskalizacije prijavljuju putem XML sheme za prateće dokumente koja je različita od XML sheme za račune. Jedini i osnovni pokazatelj fiskalnog prometa u sustavu fiskalizacije jesu izdani i fiskalizirani računi od strane obveznika fiskalizacije. _

3. Da li postoji vremensko ograničenje između fiskalizacije pratećeg dokumenta i računa?​

Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom nije propisano vremensko ograničenje između fiskalizacije pratećeg dokumenta i fiskalizacije izdavanja računa, međutim s obzirom na djelatnost kojom se bavi obveznik fiskalizacije potrebno je uzeti u obzir uobičajeni rok između izdavanja fiskaliziranog pratećeg dokumenta i izdavanja fiskaliziranog računa. _

4. Da li brojač pratećih dokumenata treba ići po naplatnom uređaju ili po poslovnom prostoru?​

Obveznicima fiskalizacije daje se mogućnost da sami odrede slijednost pratećih dokumenata ili po poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju pri čemu slijednost koju odrede za prateće dokumente obveznici fiskalizacije moraju propisati internim aktom. _

5. Što ako se fiskalizirana ponuda ne realizira, može li se ista stornirati?

Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom nije propisano storniranje izdanih i fiskaliziranih pratećih dokumenata pa s obzirom na navedeno prateći dokumenti koji su izdani i fiskalizirani, a koji se iz bilo kojeg razloga nisu realizirali, neće se stornirati. _

6. Da li svaki prateći dokument mora biti vezan za neki račun?

Prateći dokument na kojem su navedeni podaci o plaćanju (primjerice izražena cijena usluge ili proizvoda) i napomena „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ iz članka 27.a Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom ne treba biti vezan za račun. Prateći dokument na kojem su navedeni podaci o plaćanju (primjerice izražena cijena usluge ili proizvoda) i napomena „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“, a koji se izdaje kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge započelo ili je izvjesno da će do toga doći sukladno članku 27.b Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, u pravilu bi trebao biti vezan za račun. Međutim, u praksi se mogu pojaviti slučajevi kada fiskalizirani prateći dokument neće biti vezan za račun, primjerice kada kupac odustane od ponude, a ponuda je već fiskalizirana. _

7. Da li jedna narudžba može biti vezana na više računa?​

Može se dogoditi situacija kada obveznik fiskalizacije izda jednu fiskaliziranu narudžbu i nakon toga izda više fiskalizranih računa koji se odnose na tu narudžbu. U tom slučaju obveznik fiskalizacije će provesti fiskalizaciju pratećih dokumenata i fiskalizaciju izdavanja računa nakon pratećeg dokumenta sukladno propisanim postupkom i predviđenim XML shemama, pri čemu će se dogoditi da fiskalizirana narudžba i izdani i fiskalizirani računi pojedinačno neće imati iste iznose, međutim isto će upariti u sustavu fiskalizacije.​ _

8. Kao postupiti u slučaju kada se prateći dokument izmijeni nakon što je već poslan na fiskalizaciju? Treba li ga ponovno slati na fiskalizaciju s istim brojem dokumenta?​

Kada je prateći dokument izdan i fiskaliziran, a postoji potreba za izmjenom podataka u takvom dokumentu, u tom slučaju potrebno je izdati i fiskalizirati novi prateći dokument s novim podacima uključujući novi broj dokumenta pri čemu se ne stornira prethodno fiskalizirani prateći dokument. Isto tako, ovakav postupak primjenjuje se primjerice kada se kupcu izda fiskalizirana ponuda s jednim artiklom, pa u slučaju da kupac želi dodati još jedan artikl na ponudu, u tom slučaju izdaje se i fiskalizira nova ponuda s novim podacima. _

9. Prijelazno razdoblje: prateći dokument nastaje prije 1.4.2020. i na temelju tog dokumenta izdaje se račun nakon 1.4. 2020. koji je potrebno fiskalizirati zbog načina plaćanja. Postavlja se pitanje kako se taj račun fiskalizira s obzirom da je nastao na temelju pratećeg dokumenta izdanog prije 1.4.2020. koji nije fiskaliziran? Postoji li retrogradna fiskalizacija pratećeg dokumenta?​

Sukladno Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom obveza provođenja fiskalizacije pratećih dokumenata započinje 1.4.2020. Obveznik fiskalizacije izdao je prateći dokument izdan prije 1.4.2020. i na temelju tog pratećeg dokumenta, za koji se nije provela fiskalizacije jer je izdan prije primjene obveze fiskalizacije pratećih dokumenata, izdaje račun koji je potrebno fiskalizirati jer se naplaćuje u gotovini. U tom slučaju obveznik fiskalizacije provodi postupak fiskalizacije izdavanja računa za račun koji se naplaćuje u gotovini neovisno o tome što nije proveo fiskalizaciju pratećeg dokumenta koji je izdan prije 1.4.2020. pri čemu se za potrebe razmjene podataka o računu između Porezne uprave i pristupne točke obveznika fiskalizacije, među ostalim, koristi format poruke podatkovnog skupa zahtjeva i odgovora za račun propisan člankom 28. stavkom 4. Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Vezano za pitanje retrogradne fiskalizacije pratećeg dokumenta, napominjemo kako isto nije propisano navedenim Zakonom pa prateće dokumente koji su izdani prije 1.4.2020. nije potrebno fiskalizirati.​ _

10. Moraju li sve ponude imati napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Treba li u slučaju paket-aranžmana koje turističke agencije objavljuju na web stranici ili koji su otisnuti na letku, a gdje su sadržane informacije o cijeni i načinu plaćanja, navoditi napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ i takve ponude fiskalizirati.​​

Sukladno članku 27.a Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da obveznik fiskalizacije koji iz bilo kojeg razloga izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, na njemu mora vidno pisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Dakle, ponude na kojima su navedeni podaci o plaćanju (izražena cijena usluge) moraju imati navedenu napomenu. Intencija zakonodavca je bila da se kupcu kao primatelju računa olakša raspoznavanje izdanog računa od ostalih dokumenata koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samoga računa.

Međutim, u određenim slučajevima, navedenu napomenu nije potrebno navoditi na pratećem dokumentu iako prateći dokument sadrži podatke o plaćanju. Primjerice, u gore navedenom slučaju, turističke agencije koje ponude objavljuju na web stranici ili iste tiskaju na letku, nisu u obvezi na takvim paket-aranžmanima ili promidžbenim ponudama navoditi napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ budući da turističke agencije takvim pratećim dokumentima samo informiraju potencijalne kupce o svojoj ponudi.

Nadalje, obveza fiskalizacije pratećeg dokumenata postoji kada su na istome navedeni podaci o plaćanju i napomena „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ te kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći, a sukladno članku 27.b Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Međutim, napominjemo kako je sukladno članku 19. stavku 8. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano da obveznik fiskalizacije koji odluči ili ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata iz članka 27.b Zakona za poslovni prostor u kojem bez propisane zakonske obveze koristi takav način poslovanja ispunjava oznaku iz stavka 2. točke 10. istog članka Zakona. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da ako postoji zakonska obveza izdavanja pratećeg dokumenta (ponuda/predračuna i slično), obveznik fiskalizacije nije u obvezi dostaviti podatak o oznaci o izdavanju dokumenta iz članka 27.b Zakona odnosno nije u obvezi provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta.

Navedeno konkretno znači da u slučaju kada obveznik fiskalizacije izdaje ponudu koja je propisana zakonom (primjerice Zakon o pružanju usluga u turizmu), tada obveznik fiskalizacije nije u obvezi provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenata iz razloga što postoji zakonska obveza izdavanja takve ponude. _

11. Porezni obveznik u svom poslovanju izdaje ponude koje se odnose na kupnju namještaja. Kako bi narudžba odnosno isporuka robe započela, kupac je obvezan uplatiti određeni iznos predujma za narudžbu ili cjelokupni iznos narudžbe pa se postavlja pitanje obveze fiskalizacije za ponude koje se izdaju za kupnju namještaja.​

Kada obveznik fiskalizacije izdaje kupcu ponudu za namještaj na kojem navodi podatke o plaćanju (izražena cijena namještaja, npr. 10.000,00 kuna za dječju sobu) na ponudi je potrebno navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Budući da u trenutku izdavanja ponude, isporuka namještaja nije započela niti je izvjesno da će do toga doći iz razloga što, primjerice, kupac pribavlja i uspoređuje više ponuda za dječju sobu pa se u tom slučaju navedena ponuda ne treba fiskalizirati. U ovom slučaju isporuka namještaja započinje u trenutku kada kupac uplati određeni ili cjelokupni iznosa cijene odabranoga namještaja, a čija cijena ne treba biti jednaka cijeni izraženoj na prethodno izdanoj ponudi. Dakle, u ovom slučaju obveznik fiskalizacije ne fiskalizira ponudu već izdaje račun za određeni ili cjelokupni iznos cijene proizvoda, a za koji je potrebno provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa, ako je račun naplaćen u sredstvima koja se smatraju prometom gotovine sukladno odredbama Zakona.

_

12. Poduzeće je veleprodaja i nema naplate računa gotovinom niti karticama, sve se naplaćuje uplatom na račun, da li sam obveznik fiskalizacije?​

Obveznici fiskalizacije prema Zakonu jesu:

• fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i
• pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit,

za sve djelatnosti koje obavljaju osim za djelatnosti:

• izuzete od obveze izdavanja računa te
• izuzete od obveze fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Navedene radnje potrebno je učiniti za sve djelatnosti osim za djelatnosti izuzete od obveze fiskalizacije prema članku 5. Zakona.

Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

Dakle, društvo koje ostvaruje promet u veleprodaji naplatom svih računa uplatom na račun, je obveznik fiskalizacije te mora prilagoditi poslovanje kao svi obveznici fiskalizacije (prilagoditi sadržaj računa, donijeti interni akt te istaknuti upozoravajuću naljepnicu. Međutim, ako ne naplaćuje račune u gotovini, onda nije obveznik fiskalizacije izdavanja računa na način da izdaje račune putem prilagođenih naplatnih uređaja koje dostavlja elektroničkim putem na ovjeru u Poreznu upravu te stoga nije ni obvezan nabaviti ili prilagoditi naplatni uređaj.

13. Da li se plaćanje karticama Maestro, Visa, Mastercard i American Express i ostalim bilo debitnim bilo kreditnim karticama smatra prometom gotovinom s obzirom da se takvo plaćanje direktno evidentira na žiro računu izdavatelja računa (poreznog obveznika) i kao takvo da li podliježe procesu autorizacije?

Plaćanje karticama Maestro, Visa, Mastercard, American Express i drugim kreditnim i debitnim karticama smatra se prometom u gotovini, za koji je potrebno provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa. Nije potrebno provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa ako se plaća općom uplatnicom na račun, i ako se plaća sa računa na račun.

14. Ako sve račune naplaćujem uplatom na račun jesam li dužan nabaviti certifikat od Fine te kupiti naplatni uređaj?

Svi porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti ili su pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit – jesu obveznici fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Navedene radnje potrebno je učiniti za sve djelatnosti osim za djelatnosti izuzete od obveze fiskalizacije prema članku 5. Zakona.

Ako obveznik fiskalizacije sve račune naplaćuje uplatom na račun, dakle nema naplate računa sredstvima koje Zakon smatra gotovinom, ne mora nabaviti certifikat od Fine niti izdavati račune iz prilagođenog naplatnog uređaja, međutim ne smije niti primiti uplatu sredstvima koji se smatraju gotovinom.

15. Jesu li neprofitne organizacije (ustanove – vrtići, škole, fakulteti…; udruge – rukometni klub, udruga građana…; turističke zajednice te ostale slične pravne osobe) obveznici fiskalizacije?

Neprofitne organizacije smatraju se obveznicima fiskalizacije ako su obveznici poreza na dobit. Znači neprofitne organizacije koje se smatraju obveznicima poreza na dobit ili im je Porezna uprava rješenjem utvrdila obvezu poreza na dobit za dio ili ukupnu djelatnost, za dio djelatnosti za koju su obveznici poreza na dobit, obveznici su i fiskalizacije.

Neprofitne organizacije koje jesu obveznici fiskalizacije dužni su provoditi sve radnje kao i ostali obveznici fiskalizacije. Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

16. Jesu li mjenjači obveznici fiskalizacije, s obzirom da koriste programe ovjerene od HNB?

Mjenjači, obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, jesu obveznici fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

17. Jesu li otkupljivači zlata te otkupljivači sekundarnih sirovina obveznici fiskalizacije?

Otkupljivači, obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, jesu obveznici fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

18. Jesu li obveznici fiskalizacije iznajmljivači apartmana, soba i postelja koji paušalno plaćaju porez na dohodak?

Iznajmljivači apartmana, soba i postelja nisu obveznici fiskalizacije. Istima se ne utvrđuje obveza fiskalizacije s obzirom da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti već dohodak od imovine i imovinskih prava.

19. Jesu li obrtnici „paušalisti“ obveznici fiskalizacije?

Prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom obveznici fiskalizacije su: fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit, za sve djelatnosti koje obavljaju osim za djelatnosti:

· izuzete od obveze izdavanja računa te

· izuzete od obveze fiskalizacije,

Svi ovi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama s opisom (poslovnica, adresa, oznaka radnog dana i radnog vremena te načina numeriranja brojeva), te istaknuti upozoravajuću naljepnicu.

Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i fiskalizaciju izdavanja računa na način da izdaju račune putem prilagođenih naplatnih uređaja, kako bi se računi ovjerili u PU, te istim putem šalju i poruke o poslovnicama.

Obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije i to:

· od 1. siječnja 2013. godine za velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu bez obzira na djelatnost koju obavljaju, te za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.)

· od 1. travnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije, koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka, i to obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla (Oznaka G područja NKD 2007.) te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak

· od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za sve obveznike fiskalizacije

· Dakle, porezni obveznik iz upita je obveznik fiskalizacije te prema Zakonu treba prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama s opisom (poslovnica, adresa, oznaka radnog dana i radnog vremena te načina numeriranja brojeva), te istaknuti upozoravajuću naljepnicu, dok će postupak fiskalizacije izdavanja računa provoditi ili putem naplatnog uređaja ili putem ovjerene knjige računa.

20. Koje su obveze obveznika fiskalizacije?

Svi obveznici fiskalizacije dužni su provoditi postupak fiskalizacije, a samo oni obveznici koji naplaćuju račune sredstvima koji se smatraju gotovinom provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa.

Provedba postupka fiskalizacije, koju su dužni provoditi svi obveznici fiskalizacije bez obzira na način na koji naplaćuju račune, obuhvaća:

· donošenje internog akta – o poslovnicama i načinu slijednosti računa; interni akt se zadržava kod poreznog obveznika, ne donosi se u Poreznu upravu, ali se predočuje za potrebe poreznog nadzora

· prilagodbu sadržaja računa – uz već obvezne podatke svi računi moraju sadržavati: datum i vrijeme izdavanja, oznaku operatera kao oznaku osobe koja je izdala račun te oznaku načina plaćanja te

· isticanje naljepnice o obvezi izdavanja i uzimanja računa

Provedba postupka fiskalizacije izdavanja računa, koji provode svi obveznici fiskalizacije koji naplaćuju obavljene usluge i isporučena dobra sredstvima koji se smatraju gotovinom, obuhvaća nabavku prilagođenog naplatnog uređaja (uz korištenje certifikata Fine i Internet veze za razmjenu podataka):

· dostavu podataka o poslovnim prostorima u kojima se naplaćuje gotovinom – kroz uspostavljeni sustav razmjene podataka

· fiskalizaciju izdanih računa – ovjeru izdavanja računa putem uspostavljene veze za razmjenu podataka

· održavanje kontinuiteta poslovanja – prekid veze, kvar – nabavka knjige uvezanih računa

21. Jesu li caffe barovi što uslužuju samo piće obveznici fiskalizacije od 01.01 ili od 01.07?

Prema Zakonu od 1. siječnja 2013. obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije:

· velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu (bez obzira na djelatnost koja se obavlja), te

· za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.)

Djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane je naziv područja djelatnosti iz NKD 2007. Što sve navedeno područje uključuje propisano je Zakonom o NKD-u:

· 55. Smještaj

· 56. Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića

Kako se Zakonom o NKD-u predviđa da u područje oznake I - djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, spada i djelatnost pripreme i usluživanja pića, znači da i za OIB, koji između ostalog, ili kao jedinu djelatnost, obavlja djelatnost u caffe bar-u obveza fiskalizacije započinje 1. siječnja 2013., za ukupnu djelatnost tog OIB-a.

22. Poslovni subjekt u svom sustavu ima restoran i maloprodaju. Kreće li s 01.01.2013. fiskalizacija samo u restoranu i u prodavaonicama ili će se u maloprodaji to moći uraditi kasnije (od 01.04. ili 01.07.13.)?

Prema Zakona od 1. siječnja 2013., obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.), dakle to je kriterij utvrđivanja obveze fiskalizacije. Slijedom navedenog, ako je jedna od djelatnosti koju obavljate djelatnost koja pripada području Oznake I NKD 2007 – obveznik ste fiskalizacije od 1. siječnja 2013. i to za ukupnu djelatnost. Znači da od 1. siječnja 2013. morate započeti provoditi postupke fiskalizacije (prilagodba sadržaja računa i načina numeriranja, donošenje internog akata o poslovnicama te isticanje upozoravajuće naljepnice) te postupak fiskalizacije izdavanja računa u svim djelatnostima za sve račune koje naplaćujete sredstvima koja se smatraju gotovinom.

23. Hoće li OPG, koji prodaje vino iz vlastitog podruma, biti obveznik fiskalizacije i kada?

Prema Zakonu obveza fiskalizacije započinje:

· za velike i srednje porezne obveznike, te za sve porezne obveznike iz djelatnosti Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I - NKD 2007.) od 01.01.2013. godine;

· za osobe koje kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala (Oznaka G NKD 2007.), i osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja (čl.18. stavak 2. ZOPD) od 01.04.2013.;

· ostali od 01.07.2013.

OPG koji je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti smatra se i obveznikom fiskalizacije. OPG – prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine, spada u razred A-poljoprivreda, a što znači da je obveznik fiskalizacije od 01.07.2013.

Napominjemo da u ovom trenutku za prodaju na tržnicama i otvorenim prostorima nije potrebno izdavati račune, a ako nema obveze izdavanja računa, nema ni obveze fiskalizacije (Zakon o porezu na dodanu vrijednost). Nadalje, Zakon predviđa da se od fiskalizacije oslobađa prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima (ali samo vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima).

24. Naše poduzeće (d.o.o.) vrši servisne usluge na terenu. Tri djelatnika izdaju račune kod korisnika. Nije nam jasno kako provesti fiskalizaciju i kome se obratiti za dodatne informacije i pojašnjenja?

Prema Zakonu pružanje usluga na terenu nije isključeno od obveze fiskalizacije. Stoga se poduzeće smatra obveznikom fiskalizacije i mora izvršiti prilagodbu kao i svi obveznici fiskalizacije za postupak fiskalizacije (interni akt o poslovnicama, prilagodba sadržaja računa i numeriranja, isticanje upozoravajuće naljepnice). Ako se kod pružanja usluge na terenu izdaju računi koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju gotovinom, potrebno je provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa na način da se osigura korištenje prijenosnog prilagođenog naplatnog uređaja. Radi dostave računa na ovjeru, obveznik fiskalizacije dužan je dostaviti podatke o poslovnim prostorima Poreznoj upravi, a na temelju donesenog internog akata. U ovom slučaju svaki djelatnik (ako obavlja zasebne usluge na terenu) može se smatrati zasebnim pokretnim poslovnim prostorom, bez adrese, koji će imati svoj prijenosni naplatni uređaj. Osim navedenog, potrebno je prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa.

25. Što se smatra poslovnim prostorom?

Što se za potrebe fiskalizacije smatra poslovnim prostorom u potpunosti je prepušteno obveznicima fiskalizacije, osim što se minimalno poslovnim prostorom mora smatrati svaki fizički odvojeni zatvoreni poslovni prostor (prostori na različitim adresama). Što obveznik fiskalizacije smatra poslovnim prostorom treba biti jasno propisano internim aktom.

Primjerice, moguće je u jednoj prostoriji voditi dva odvojena poslovna prostora primjerice za potrebe djelatnosti pružanja usluge knjigovodstva i usluge najma ili opet obveznik fiskalizacije može odrediti da mu je svaka ekipa koja pruža usluge na terenu jedan „poslovni“ prostor. Ako obveznik fiskalizacije posluje u mjestu sjedišta, ali jedan dan organizira savjetovanje u nekom hotelu, hotel će se smatrati poslovnim prostorom na jedan dan. Djelatnost koja se obavlja bez adrese prijavljuje se kao pokretna (dimnjačar i slično).

Slijednost računa određuje se internim aktom unutar poslovnog prostora. Tako poslovni prostor može imati jednu slijednost ili se ona može utvrditi po na naplatnom uređaju u poslovnom prostoru, ali dozvoljena slijednost je i po vrsti dokumenta na naplatnom uređaju.

Interni akt obveznik fiskalizacije zadržava u poslovnom prostoru te predočuje za potrebe poreznog nadzora. Interni akt se ne predaje u Poreznu upravu.

26. Ukoliko se isti slijed računa koristi za račune plaćene gotovinom i račune koji de biti plaćeni virmanski (koji ne podliježu fiskalizaciji), šalje li se i virmanske račune u PU? Ukoliko ih se ne šalje, onda će postojati rupe u slijedu brojeva računa koji su poslani u PU?

Porezna uprava prilikom dodjele JIR-a neće provjeravati slijednost računa, već prilikom nadzora i dodatnih analiza. Bitno je da postoji slijednost računa u knjigovodstvu poreznog obveznika i da je jasno propisana internim aktom obveznika fiskalizacije. Znači u postupku fiskalizacije izdavanja računa postojat će „rupe“ u brojevima računa koji se fiskaliziraju, ako obveznik fiskalizacije utvrđuje istu slijednost računa i za račune koji se naplaćuju na račun.

27. Tvrtka ima maloprodajnu jedinicu, ali izdaje i račune za najam poslovnog prostora (računi se knjiže na drugu poslovnu jedinicu i sva naplata ide preko transakcijskog računa). Moraju li se fiskalizirati svi računi tvrtke ili samo u onim poslovnim jedinicama koje barataju gotovinom?

U opisanom slučaju može se smatrati da obveznik fiskalizacije ima dva poslovna prostora. Ako se najam plaća isključivo naplatom na račun i nema poslovanja u gotovini, za taj poslovni prostor tada nema ni obveze fiskalizacije izdavanja računa (ovjera svakog izdanog računa). Za maloprodajno mjesto, kao drugi poslovni prostor, računi mogu imati svoj numerički slijed izdavanja, te za njih postoji obveza fiskalizacije izdavanja računa (ovjere računa). Napominjemo da je obveznik fiskalizacije slobodan u propisivanju što se smatra poslovnim prostorom, bitno je da isto jasno propiše u internom aktu koji predočuje za potrebe poreznog nadzora.

28. Kako se računa rok od dva dana za ponovno slanje računa za izdavanje JIR-a u slučaju greške opisano u članku 21. stavak 2. Zakona? Znači li dva dana 48 sati od trenutka prekida veze ili 48 sati od sljedećeg dana?

Vezano uz razdoblje od 48 sati, napominjemo da se ono tumači u korist poreznog obveznika. Znači ako primjerice danas u toku dana dođe do izdavanja računa bez JIR-a rok od 48 sati počinje teći od završetka tekućeg dana – dakle od 00:00 sljedećeg dana. Što znači da račun mora biti ovjeren u roku sljedeća dva kalendarska dana.

29. Zanima me što je s malim brojem računa koji se na veleprodaji naplate baš gotovinom zbog nepouzdanosti ili lošeg iskustva s određenim kupcem koji je ili obrtnik ili poduzetnik i kupuje robu za daljnju prodaju.

Prema Zakonu, postupak fiskalizacije izdavanja računa potrebno je provesti kod svakog računa koji se naplaćuje sredstvima koji se smatraju gotovinom. Pri tome nije od utjecaja koliki udio navedeni računi čine u ukupnom prometu obveznika te izdaju li se ti računi primjerice u veleprodaji ili nekom drugom dijelu poslovanja obveznika fiskalizacije.

30. Što ako se račun naplaćuje u stranoj valuti? S obzirom da u tehničkoj specifikaciji nema predviđenog polja valute plaćanja, da li je ispravno da u PU proslijedimo protuvrijednost u kunama?

Svi obveznici fiskalizacije izdavanja računa, koji prema posebnom propisu imaju pravo naplaćivati račune u stranoj valuti plaćanja, moraju za potrebe fiskalizacije u prometu gotovinom preračunati iznos u stranoj valuti i u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, iskazati ga na izdanom računu.

Prema tehničkoj specifikaciji predviđeno je slanje poruke koja sadrži podatak o kunskom iznosu na računu.

31. Da li je povrat iznosa poreza kupcu na blagajni fiskalna transakcija? Ako jeste kako je provesti? Veleposlanstva i ambasade kupuju bez PDV-a kako će se takva transakcija tretirati? Primjer: Kupac stranac kupi robu te dobije uz robu obrazac za povrat poreza. Nakon nekoliko dana se vraća u Hrvatsku sa potvrđenim obrascem od carinske ispostave na granici. Na blagajni smo mu dužni isplatiti iznos poreza u gotovini.

U smislu zakona, povrat PDV-a na blagajni stranom kupcu temeljem ovjerenog obrasca PDV-P od carinarnice, za nabavljena dobra u RH iznesena u inozemstvo, ne smatra se transakcijom koja podliježe obvezi fiskalizacije. Naime, fiskalizira se račun koji je prethodno izdan stranom kupcu i koji je naplaćen u gotovini. Navedeni povrat PDV-a se ne provodi ni u knjizi izdanih računa I-RA, već se samo vrši korekcija iznosa s negativnim predznakom pod II-4 u PDV obrascu (naknadno oslobođenje izvoza u okviru osobnog putničkog prometa).

32. Kako postupati pri izdavanju računa kad nestane struje, ili kod kvara uređaja: je li u redu da ti računi imaju redni broj koji bi dobili po redu izdavanja na naplatnom uređaju? Je li u redu da ti računi dobiju vrijeme izdavanja prema trenutku u kojemu ih ukucavamo (a to je poslije radnog vremena trgovine) ili moraju imati oznaku vremena kad je izdan “blok račun”? Smiju li se nakon dolaska struje izdavati redovni računi (da bi se poslužili kupci koji su u trgovini) pa tek naknado unositi račune koji su izdani temeljem “Knjige računa”?

Kod računa koji se dostavljaju naknadno radi kvara uređaja, prilikom naknadnog pretipkavanja putem uređaja imat će prvi slijedeći broj koji broji brojač naplatnog uređaja te vrijeme kada se ukucavaju. Napominjemo da nema zapreke da se prvo riješe zatečeni kupci, a da se tek naknadno dostave već izdani računi. Bitno je samo da naknadni računi budu dostavljeni u propisanom roku. Dostavljeni JIR naknadno treba upisati ručno na izdane račune.

33. Može li poslovni subjekt u jednom dijelu poslovanja koristiti aplikaciju (on-line prijava računa) u primjerice maloprodaji, a u drugom dijelu koristiti paragon blokove (uvezana knjiga računa) pa te račune kasnije unijeti u sustav, primjerice pri razvezu proizvoda kamionom (pri čemu se na licu mjesta obračunava iznos ovisno o količini preuzete robe)?

Ne. Obveznici fiskalizacije uvijek provode postupak fiskalizacije izdavanja računa na zakonom propisan način. Izdavanje računa iz knjige ovjerenih računa moguće je samo kod:

· paušalista – redovni način rada

· za rezervu – u slučaju kvara, potrebno naknadno pretipkati izdane račune

· ako ima potvrda HAKOM – nemogućnost veze, za redovni način rada za vrijeme važenja potvrde

34. Kako će se riješiti problem fiskalizacije kod ugostitelja i trgovaca koji su npr. na otocima gdje je loš signal ili nema signala niti uvjeta za uvođenje interneta? Kako će oni provoditi fiskalizaciju?

Obzirom da je jedan od uvjeta za provođenje fiskalizacije korištenje Internet veze, Pravilnikom će biti propisani iznimni slučajevi prekida ili nemogućnosti uspostavljanja veze, pa tako ukoliko dođe do prekida veze sa Poreznom upravom, obveza je u roku od 48 sati poslati sve transakcije Poreznoj upravi i uspostaviti elektroničku vezu. Ako je u trenutku izdavanja računa Internet veza u prekidu i dođe do izdavanja računa bez Jedinstvenog identifikatora računa, naplatni uređaj pamti izdani račun i upravo te podatke šalje ponovno na ovjeru, odnosno naknadno dostavlja obvezniku fiskalizacije potvrdu o naknadno zaprimljenim računima. Također, u svrhu provođenja postupka fiskalizacije propisati će se uvođenje knjige uvezanih računa, za one obveznike fiskalizacije koji se oporezuju paušalno (male obveznike fiskalizacije) i nisu u obvezi digitalno provoditi fiskalizaciju, i u slučaju potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja.

Naravno, u pripremi ovoga Zakona se itekako vodilo računa o eventualnoj nepokrivenosti signalom, a samim time i Internet vezom, posebno na područjima koja navodite, i primjerice Nacionalnim parkovima, i nekim područjima koja će biti od strane svih tele-operatera označena kao nepokrivena signalom, pa će se u tim slučajevima, postupati na već opisani način, odnosno uz potvrdu HAKOM-a, čije ishođenje je opisano na našoj web stranici, obveznici fiskalizacije koristiti će knjigu računa, ovjerenu u Poreznoj upravi.

35. Da li je i u kojem pravilniku definirano da se u knjizi izlaznih računa mora vidjeti „novi“ broj računa – JIR?

Člankom 161. stavkom 1. točkom 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 149/09 do 64/12) propisano je da se između ostalog u Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuje broj računa. Nadalje stavkom 2. toga članka propisano je da se u Knjigu izdanih računa unose i podaci o dnevnom gotovinskom prometu za koji su izdani računi u smislu odredbe članka 15. stavka 6. Zakona. U tom slučaju se u stupac 2 unose brojevi računa za gotovinski promet (oddo, prema specifikaciji oddoi sl.), u stupac 3 datum, u stupac 4 naznaka da se radi o gotovinskim računima kao »gotovinska naplata blagajne br.« i sl., stupac 5 se ne popunjava. U stupac 6 upisuje se ukupan gotovinski promet s porezom, a iznos tih računa razvrstan po poreznim stopama upisuje se u stupce 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 18. U ove stupce porezni obveznik može na temelju isprava o dnevnom prometu upisati u jednom iznosu gotovinski promet za cijelo obračunsko razdoblje. Prema tome, propisima o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se u Knjigu izdanih računa unosi broj računa, međutim nije propisano od čega se sastoji broj računa, stoga načelno smatramo da se Knjigu izdanih računa u stupac 2 kao broj računa može unijeti „novi“ broj računa koji mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed što je propisano odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Međutim skrećemo pažnju na odredbu članka 161. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojom je propisano da porezni obveznik u Knjigu izdanih računa unosi podatke o dnevnom gotovinskom prometu na način da ne navodi svaki pojedini broj računa za gotovinski promet već te brojeve računa može iskazati tako da navede brojeve računa oddo, prema specifikaciji oddo. Napominjemo da JIR nije broj računa, broj računa je definiran Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, dok je JIR (Jedinstveni identifikator računa) alfanumerički zapis koji se programski generira iz određenog seta podataka, i kojega Porezna uprava dodjeljuje računima koji elektroničkim putem stignu na ovjeru, i kao takav se ne ispisuje u knjizi izlaznih računa. 36. Što činiti kod promjene načina plaćanja izdanog računa, primjerice u veleprodaji je izdan veleprodajni račun. Nakon nekoliko dana kupac dolazi sa tim računom i plaća ga na licu mjesta u gotovini. Što u tom slučaju? Stornirati veleprodajni račun i kreirati maloprodajni ili nešto drugo? U smislu odredbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom obvezi fiskalizacije podliježe račun koji je naplaćen sredstvima koja se smatraju gotovinom (novčanice, ček, kartice). Obzirom da je kupac naknadno odlučio obavljenu isporuku platiti gotovinom, porezni obveznik (veleprodaja) neće izdani račun stornirati na način propisan odredbama propisa o porezu na dodanu vrijednost, već će izdani račun biti storniran u fiskalizaciji, te će za tu isporuku biti izdan drugi račun zbog gotovinskog plaćanja koji mora biti proveden kroz fiskalizaciju. Takva isporuka biti će prikazana u dnevnom prometu onog dana kad je isporuka bila obavljena, odnosno kada je bio izdan račun za bezgotovinsko plaćanje obzirom da je u tom obračunskom razdoblju nastala i obveza obračuna poreza na dodanu vrijednost. Međutim porezni obveznik bi zbog eventualnog budućeg poreznog nadzora trebao na neki način povezati storno računa u sustavu fiskalizacije sa novim računom koji je proveden kroz fiskalizaciju kako ne bi došlo do pogrešaka pri obračunavanju poreza na dodanu vrijednost. Napominjemo da je prije izdavanja računa vrlo važno s kupcem utvrditi način plaćanja računa, kako bi se unaprijed izbjegla situacija da se, samo radi promjene oznake načina plaćanja (kao obveznog elementa računa), već izdani i fiskalizirani račun mora stornirati i izdati novi. Kako se u smislu odredbi čl. 24 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, sve obveze propisane za izdavanje računa odgovarajuće primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa (sadržaj, broj), to konkretno znači da je u tom slučaju potrebno fiskalizirati (i knjigovodstveno evidentirati) 3 dokumenta: prvi račun, račun za storniranje računa (s negativnim iznosima) te ispravni račun za isporuku dobra ili obavljenu uslugu. Pri tome svaki dokument ima svoj (novi) redni broj računa, sukladno pravilima slijednosti koje utvrđujete svojim internim aktom. 37. Ukoliko kupac izmjeni način plaćanja nakon što je dohvaćen JIR npr. nema gotovine već izvadi karticu, da li je potrebno stornirati prethodni račun i izdavati novi? S obzirom da je način plaćanja obvezni dio računa, način plaćanja treba biti ispravno označen. Znači, ako se promjeni način plaćanja iz gotovine u karticu nakon što je dohvaćen JIR, bez obzira da li se isto događa dok je kupac još na blagajni ili ne, potrebno je stornirati prethodni račun i izdati novi s ispravno iskaznim načinom plaćanja. Kako se u smislu odredbi čl. 24 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, sve obveze propisane za izdavanje računa odgovarajući primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa (sadržaj, broj), to konkretno znači da je potrebno fiskalizirati 3 dokumenta: prvi račun, račun za storniranje računa (s negativnim iznosima) te ispravni račun za isporuku dobra ili obavljenu uslugu. Pri tome svaki dokument ima svoj (novi) redni broj računa, sukladno pravilima slijednosti koje utvrđujete svojim internim aktom. Napominjemo da je prije izdavanja računa vrlo važno s kupcem utvrditi način plaćanja računa, kako bi se unaprijed izbjegla situacija da se, samo radi promjene oznake načina plaćanja (kao obveznog elementa računa), već izdani i fiskalizirani račun mora stornirati i izdati novi. ​ 3​​8. Kako postupati kod računa za predujam naplaćenog u gotovini? ​ U ovom slučaju obveznik fiskalizacije prilikom zaprimanja uplate odnosno predujma u sredstvima koje Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom smatra gotovinom mora provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa odnosno mora izdati i fiskalizirati račun za predujam. Nakon što izvrši isporuku dobra ili obavi uslugu obveznik fiskalizacije će izdati i fiskalizirati račun. Na tom računu obveznik fiskalizacije navodi i broj izdanog računa za primljeni predujam, a prethodno izdani račun za predujam mora stornirati prema svim pravilima storniranja računa sukladno članku 24. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Pri tome svaki dokument ima svoj (novi) redni broj računa, sukladno pravilima slijednosti koje se utvrđuju internim aktom. _

39. Smatraju li se otpremnice na benzinskim postajama koje se potpisuju i čuvaju i temeljem kojih se periodično izdaje transakcijski račun pratećim dokumentom te što je podatak o plaćanju na pratećem dokumentu? Smatra li se račun-otpremnica koja se plaća transakcijskim putem pratećim dokumentom?

​ Obveznik fiskalizacije koji prije izdavanja računa izdaje otpremnice, a za koje su kumulativno ispunjeni uvjeti (1. prateći dokument sadrži podatke o plaćanju - izraženu cijenu usluge ili proizvoda i napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ i 2. isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći), provodi fiskalizaciju pratećih dokumenata neovisno o načinu plaćanja računa koji se izdaje na temelju pratećih dokumenata, primjerice kada obveznik fiskalizacije u svom poslovanju izdaje i naplaćuje račune i gotovinskim i transakcijskim putem (bilo krajnjim kupcima bilo drugim obveznicima). Izuzetak su obveznici fiskalizacije koji nisu u obvezi provoditi postupak fiskalizacije pratećih dokumenata (navedeni u sljedećem odgovoru na pitanje).

Vezano za pitanje o tome je li račun-otpremnica koja se plaća transakcijskim putem prateći dokument, napominjemo kako je člankom 62. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20; dalje u tekstu: OPZ) propisano da su porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Nadalje, stavkom 2. istog članka OPZ-a propisano je da se računom za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke bez obzira na to u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana. Sukladno navedenom, ako je račun-otpremnica isprava kojom se obračunavaju isporuke sukladno prethodno navedenoj odredbi OPZ-a, ista se smatra računom. Ako se takav račun naplaćuje sredstvima koja se ne smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu, obveznik fiskalizacije nije u obvezi provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa.

_ 40. Koji obveznici fiskalizacije nisu u obvezi fiskalizirati prateće dokumente? Obveza fiskalizacije pratećeg dokumenta ne uvodi se: obveznicima fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja pratećih dokumenata iz članka 27.b Zakona, prije izdavanja samog fiskaliziranog računa, obveznicima fiskalizacije koji po posebnom propisu imaju zakonsku obvezu izdavati dokumente na kojima navode podatke o plaćanju, obveznicima fiskalizacije koji su do izdavanja pratećeg dokumenta isključivo izdavali račune koje su naplaćivali sredstvima koja se ne smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu bilo krajnjim kupcima bilo ostalim obveznicima (članak 27.c Zakona). Člankom 41.d Pravilnika detaljnije je propisana kategorija obveznika fiskalizacije koji nisu u obvezi fiskalizirati prateće dokumente i to kada se prateći dokumenti na kojima se navode podaci o plaćanju izdaju između: poreznih obveznika koji su u sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV), obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznika poreza na dobit prema posebnom propisu, koji račune naplaćuju sredstvima koja se ne smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu. _

41. U kojem trenutku je potrebno odraditi postupak fiskalizacije pratećih dokumenata (u trenutku izdavanja ponude na kojoj je naznačeno da će ista biti plaćena gotovinom ili u trenutku kada je ponuda naplaćena)? Kako je zamišljen postupak fiskaliziranja ponude kao i fiskaliziranja računa za isporuku kada je već fiskalizirana ponuda?

Postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta kao i postupak fiskalizacije izdavanja računa na temelju pratećeg dokumenta propisan je člankom 41.c Pravilnika pri čemu je navedeno da se na isto odgovarajući primjenjuju odredbe članaka 23. do 30. Pravilnika.

Postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta

Kada postoji obveza fiskalizacije pratećeg dokumenta (prateći dokument sadrži podatke o plaćanju i napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ i isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći.), postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta se provodi u trenutku izdavanja takvog pratećeg dokumenta.

Razmjena podataka između Ministarstva financija, Porezne uprave i pristupne točke obveznika fiskalizacije odvija se putem web-servisa korištenjem XML poruka pri čemu, za potrebe provedbe postupka fiskalizacije pratećeg dokumenta, format poruke podatkovnog skupa zahtjeva i odgovora za fiskalizaciju izdavanja računa za prateći dokument specificiran je kroz XML shemu iskazanu u Privitku broj 4. Pravilnika.

Postupak fiskalizacije izdavanja računa na temelju pratećeg dokumenta

Obveznik fiskalizacije nakon provedenog postupka fiskalizacije pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, u trenutku izdavanja računa na temelju pratećeg dokumenta, provodi postupak fiskalizacije izdavanja računa kada se izdaju računi kojima se ostvaruje promet gotovinom.

Razmjena podataka između Ministarstva financija, Porezne uprave i pristupne točke obveznika fiskalizacije odvija se putem web-servisa korištenjem XML poruka pri čemu, za potrebe provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa nakon pratećeg dokumenta, format poruke podatkovnog skupa zahtjeva i odgovora za fiskalizaciju izdavanja računa specificiran je kroz XML shemu iskazanu u Privitku broj 5. Pravilnika.

Detaljnija procedura i upute radi provođenja fiskalizacije pratećih dokumenata i fiskalizacije izdavanja računa na temelju pratećeg dokumenta prikazane su na internet stranici Porezne uprave gdje su objavljene korisničke upute i tehničke specifikacije koje su namijenjene obveznicima fiskalizacije (http://www.porezna-uprava.hr/HR_Fiskalizacija/Stranice/Tehničke-specifikacije.aspx).

_ 42. Da li će na računu biti potrebno dati informaciju da je već fiskalizirana ponuda po kojoj je nastala isporuka? Na računu neće biti potrebno dati informaciju o fiskalizaciji ponude po kojoj je nastala isporuka. Naime, sadržaj računa propisan je člankom 9. Zakona pri čemu nije propisano da isti sadrži informaciju o fiskaliziranoj ponudi. Bitno je napomenuti da obveznik fiskalizacije treba fiskaliziranu ponudu povezati s izdanim i fiskaliziranim računom primjenjujući postupak fiskalizacije izdavanja računa na temelju pratećeg dokumenta. _

43. Obveznici fiskalizacije dužni su dostaviti podatak o oznaci o izdavanju dokumenta iz članka 27.b Zakona (prijelazne i završne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Narodne novine, br. 121/19) te se postavlja pitanje koje su obveze proizvođača programskog rješenja?

Odredbama Zakona propisane su obveze obveznika fiskalizacije kao i obveze proizvođača/održavatelja programskog rješenja. Tako je propisano da su obveznici fiskalizacije koji imaju poslovnu potrebu odnosno koji odluče izdavati prateće dokumente radi provedbe postupka fiskalizacije pratećeg dokumenta, među ostalim, dužni u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu izmjena Zakona odnosno do 1. svibnja 2020., nadopuniti podatke o poslovnim prostorima koji se odnose na oznaku o izdavanju dokumenta iz članka 27.b Zakona. Nadalje, obveza proizvođača/održavatelja programskog rješenja propisana je člankom 16.a Zakona u kojem je, među ostalim, propisano da je proizvođač/održavatelj programskog rješenja odgovoran za ispravnost programskog rješenja koje omogućava postupanje u skladu s odredbama Zakona, a koji se članak na odgovarajući način primjenjuje na razmjenu podataka i korištenje programskog rješenja kod postupka fiskalizacije pratećih dokumenata sukladno članku 27.b Zakona.

_ 44. Kupcu se napravi ponuda i on odluči na temelju iste napraviti dio plaćanja u gotovini kao potvrdu narudžbe nakon čega se radi blagajnička uplatnica i zatim račun za predujam koji se fiskalizira- da li je u tom slučaju bilo potrebno prethodno fiskalizirati i predmetnu ponudu? Kupac dobije ponudu, ali želi razmisliti jer nije siguran i zatim se za tri dana vrati i želi po toj ponudi napraviti plaćanje u gotovini za potvrdu narudžbe. U tom trenutku se opet radi blagajnička uplatnica i izdaje se račun za predujam koji se fiskalizira – da li je u navedenom slučaju bilo potrebno fiskalizirati ponudu i ako je u kojem trenutku? Kupac dobije ponudu i želi napraviti uplatu za potvrdu narudžbe na transakcijski račun, u nekim slučajevima se dogodi da kupac uplati, međutim u nekim slučajevima kupac naknadno odustane od ponude. Da li je u tom slučaju potrebno fiskalizirati ponudu? Ako isporuka proizvoda ili obavljanje usluge započinje odnosno sasvim je izvjesno da će do toga doći tek nakon što kupac uplati određeni ili cjelokupni iznos cijene proizvoda ili usluge, u tom slučaju obveznik fiskalizacije izdaje račun za određeni ili cjelokupni iznos cijene proizvoda ili usluge, a za koji je potrebno provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa, ako je račun naplaćen u sredstvima koja se smatraju prometom gotovine sukladno odredbama Zakona. U ovom slučaju, obveznik fiskalizacije nije dužan fiskalizirati prateći dokument jer nije ispunjen jedan od propisanih uvjeta odnosno u trenutku izdavanja pratećeg dokumenta nije ispunjen uvjet izvjesnosti isporuke proizvoda odnosno obavljanje usluge. Isporuka proizvoda ili obavljanje usluge započelo je odnosno izvjesno je da će do toga doći kada je kupac uplatio određeni ili cjelokupni iznos cijene proizvoda ili usluge, a za što mu je izdan račun sukladno prethodno navedenom. Isto se odnosi i na pitanje vezano za fiskalizaciju ponude u slučaju kada kupac namjerava potvrditi ponudu odnosno narudžbu uplatom na transakcijski račun. U tom slučaju, obveznik fiskalizacije nije dužan fiskalizirati ponudu budući da isporuka proizvoda ili obavljanje usluge započinje odnosno sasvim je izvjesno da će do toga doći tek nakon što kupac uplati određeni ili cjelokupni iznos cijene proizvoda ili usluge na transakcijski račun pri čemu obveznik fiskalizacije izdaje račun za određeni ili cjelokupni iznos cijene proizvoda ili usluge. _

45. Trebaju li online trgovine fiskalizirati potvrde o narudžbi te trebaju li fiskalizirane narudžbe dostavljati kupcima u PDF obliku u privitku e-pošte za potvrdu narudžbe ili se šalje posebna e-pošta sadržaja „fiskalizirana potvrda narudžbe“?

Za obvezu fiskalizacije pratećeg dokumenta kumulativno moraju biti ispunjena dva uvjeta:

izdaje se dokument koji sadrži podatke o plaćanju uz propisanu napomenu i dokument se izdaje kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći. Ukoliko jedan od uvjeta nije zadovoljen ne postoji ni obveza fiskalizacije pratećeg dokumenta.

Kod prodaje proizvoda ili usluga putem online trgovina, kada kupac odabere proizvod i stavi ga u košaricu te plati karticom, u tom slučaju postoji izvjesnost o isporuci proizvoda te ako obveznik fiskalizacije izdaje ponudu na kojoj su navedeni podaci o plaćanju i napomena „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“, takvu ponudu je potrebno fiskalizirati. Nadalje, u dijelu upita koji se odnosi na način dostave fiskalizirane narudžbe kupcima u PDF obliku u privitku e-pošte za potvrdu narudžbe ili se šalje posebna e-pošta sadržaja „fiskalizirana potvrda narudžbe“ napominjemo kako isto nije propisano odredbama Zakona i Pravilnika. Odredbama Pravilnika propisan je sadržaj pratećeg dokumenta koji se fiskalizira pa je tako propisano da prateći dokument pored napomene „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ sadrži sljedeće podatke:

1. OIB obveznika fiskalizacije

2. broj pratećeg dokumenta

3. datum i vrijeme izdavanja

4. JIR

5. zaštitni kod obveznika fiskalizacije i

6. ukupan iznos iskazan na pratećem dokumentu.

Dakle, sam način dostave fiskaliziranog pratećeg dokumenta nije zakonski propisan već je propisano da fiskalizirani prateći dokument koji se izdaje kupcu mora sadržavati prethodno navedene podatke.

___

46. Što ako se prateći dokument ne fiskalizira, treba li se račun izdan na temelju tog pratećeg dokumenta fiskalizirati? Koji slučajevi se još mogu pojaviti u praksi vezano za prateće dokumente i račune izdane na temelju pratećih dokumenata?

U slučaju kada obveznik fiskalizacije ne provede postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, dužan je provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa za račun koji naplaćuje u sredstvima koja se smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu, a što je propisano člankom 41.c stavkom 4. Pravilnika. U tom slučaju za potrebe postupka fiskalizacije izdavanja računa koristi se podatkovni skup zahtjeva i odgovora za račun (Privitak 1. Pravilnika) te se primjenjuju odredbe članaka 23. do 30. Pravilnika.

S obzirom na moguće praktične slučajeve svakako je bitno istaknuti da će prateći dokumenti biti u različitom odnosu prema u konačnici izdanom računu, te su moguće sljedeće situacije:

na prateći dokument je povezan račun – u tom slučaju će se prilikom fiskalizacije računa u poruci zahtjeva dostavljati i JIR dodijeljen tom pratećem dokumentu, na prateći dokument je povezano više računa – u tom slučaju će više računa prilikom fiskalizacije imati u poruci zahtjeva isti JIR jer su povezani na isti prateći dokument, više pratećih dokumenata je povezano na jedan račun – u tom slučaju će račun prilikom fiskalizacije u poruci zahtjeva imati jedan JIR jednog od pratećih dokumenata, prateći dokument neće biti povezan niti na jedan fiskalni račun – ovo su mogući slučajevi s obzirom da za prateće dokumente nije predviđeno storniranje ili izmjena ili ostali slični postupci povezani uz fiskalizaciju računa.

Izvor: Često postavljana pitanja_novo (porezna-uprava.hr)