Knjigovodstvo Actarius

Blagajničko poslovanje u 2021. godini

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Zbog novih uvjeta poslovanja prouzročenih epidemijom bolesti COVID-19, smanjila se uporaba gotovine te se sve više preferira bezgotovinsko plaćanje. No, neovisno o tome u pojedinim djelatnostima gotovi novac i dalje je nezamjenjiv. Blagajničko poslovanje uređeno je odredbama više propisa. Najveća novost u blagajničkom poslovanju u 2021. godini su nove visine blagajničkog maksimuma za mikro i male poduzetnike.

Blagajničko poslovanje obuhvaća čuvanje i promet gotovim novcem i vrijednosnicama, a obvlja se putem blagajne. iako se pojam blagajničko poslovanje ponajprije odnosi na primanje iizdavanje gotova novca, potrebno ga je razlikovati od pojma promet gotovinom. Promet gotovinom je plaćanje za isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama ili kovanicama koje se smatraju platežnim sredstvom, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka. Blagajničko poslovanje se isključivo bavi praćenjem prometa gotovim novcem odnosno novčanicama ili kovanicama.

Osim odredaba Zakona o fiskalizaciji, prilikom organizacije i obavljanaj blagajničkog poslovanja potrebno je pridržavati se odredaba sljedećih zakona i propisa:

• Općeg poreznog zakona (Nar.nov., br.66/18.-42/20, dalje OPZ)
• Zakona o platnom prometu (Nar.nov., br.66/18.)
• Zakona o provedbi ovrhe na naovčanim sredstvima (Nar.nov.,br.108/17.-39/19.)
• Zakona o porezu na dohodak (NNar.nov.,br. 115/16.-138/20.) i
• Zakona o poticanju razvoj amalog gospodarstva (Nar.nov.,br.29/02.-121/16.).

TKO SU OBVEZNICI USTROJA BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA

Obveznici ustroja blagajničkog poslovanja su svi poduzetnici, neovisno o tome na koji način vode poslovne knjige, koji se u svom poslovanju služe gotovinom.

Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati potpuno, točno, pravodobno i uredno putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način. Praćenje i evidencija o gotovinskom prometu bilježi se svakodnevno slijedom nastanka poslovnih promjena na mjestu na kojemu se obavlja naplata, te u svakom trenutku moraju biti dostupne poreznom tijelu u postupku poreznog nadzora.

Prilikom vođenja blagajničkog poslovanja posebnu pozornost treba se posvetiti točnosti jer su utvrđena odstupanja u obliku manjka ili viška novca u blagajni okarekterizirana kao porezni prekršaji. Naime, propisana je kazna od 5.000,00 kn do 300.000,00 kn za pravnu osobu (čl.193.st.1.t.2.OPZ-a) kod kojeza iskazane isporuke dobara i usluga putem naplatnog uređaja utvrđen manjak gotovine. Utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan putem naplatnog uređaja smatra se jednim od najtežih prekršaja te se on oduzima kao imovinska korist uz moguću kaznu od 20.000,00 kn do 500.000,00 kn za pravnu osobu.

USTROJ BLGAJNIČKOG POSLOVANJA

Ustroj blgajničkog poslovanja poduzetnika ovisi o djelatnosti kojom se poduzenik bavi, veličini i obujmu njegova poslovanja, učestalosti korištenja gotova novca u poslovanju, lokaciji pojedinih dijelova poduzetnika i organizaciji poslovanja. Kod nekih djelatnosti velik dio poslovanja vezan je uz promet gotovim novcem (npr. maloprodaja robe).

Blagajničko poslovanje može se obavljati ustrojem jedne ili više blagajni i to: glavne blagajne, blgajne prodavaonice, blagajne poslovnih jedinica, blagajne vrijednosnica, devizne blagajne i sl.

1. Centralizirano vođenje blagajničkog poslovanja

Poduzetnici kod kojih se blagajničko poslovanje javlja u manjem obujmu (npr. podizanje gotovine za službena putovanja, kupnj uredskog materijala i sl.)ustrojit će samo jednu blagajnu (glavna blagajna) putem koje će se obavljati svi blagajnički poslovi. Međutim, trgovačka društva koja imaju skloženije poslovanje vezano uz gotovi novac, ustrojit će blagajničko poslovanje koje se temelji na više blagajni, ali će samo jedna blagajna biti glavna blagajna, a ostale blgajne pomoćne. Osnovna karaketirtika centraliziranog vođenja blagajničkog poslovanja je da se novac iz pomoćnih blagajni uplaćuje u glavnu blagajnu iz koje se obavljaju plaćanja za potrebe društva odnosno polog nova na transakcijski račun.

2. Decentralizirano vođenje blagajničkog poslovanja

Decentralizirano vođenje blagajničko gposlovanja specifično je za poduzetnike koji imaju veći broj blagajni te tako uz glavnu blagajnu dio posla samostalno obavljaju i pomoćne blagajne.

Decentraliziranim sustvom organizacije blagajničkog poslovanja skraćuje se tijek novca te se npr. dnevni utržak prodavaonice može izravno položiti na transkcijski račun.

3. Primopredaja u blagajničkom poslovanju

Primopredaja blagajne provodi se uvijek kada dolazi do promjene osobe koja jae odgovorna za blagajničko poslovanje. Postupak primopredaje blagajne započinje imenovanjem povjerenstva koji uobičajeno čine blagajnik, djelatnik koji preuzima blagajnu i jedan imenovani član komisije. Način provedbe primopredaje blagajne uređuje poduzetnik svojim internim aktima.

PRIMJENA ODREDABA O VISINI BLGAJNIČKOG MAKSIMUMA

S početkom ove godine promijenila su se pravila vezana uz određivanje blagajničkog poslovanja. Naime, do 31. prosinca 2020. godine visina blagajničkog maksimuma bila je uređena odredbama Zakona o fiskalizaciji, a od 1. siječnja 2021. godine to će uređivati Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Pravilnik o fiskalizaciji).

Svota blagajničkog maksimuma predstavlja najveću svotu gotova novca koja može ostati u blagajni na kraju radnog dana.

Ako poduzetnik nije obveznik fiskalizacije jer obavlja djelatnosti navedene u čl. 5. Zakona o fiskalizaciji, nije obveznik primjene odredaba o visni blgajničkog maksimuma,a li samo za djelatnosti navedene u čl. 5. Zakona o fiskalizaciji. Kada poduzetnik obavlja više različitih djelatnosti i za neke je obveznik fiskalizacije, za te djelatnosti određuje i visinu blagajničkog maksimuma.

Obveznik fiskalizacije određuje visinu blagajničkog maksimuma samostalno internim aktom u skaldu s čl. 29. st.1. Zakona o fiskalizaciji i čl.41. Prijedloga Pravilnika o fiskalizaciji, prema potrebama poslovanja i uvjetima sigurnosti, ali najviše do propisanih svota.

Mjerila za određivanje svota do kojih može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije je veličina obveznika fiskalizacije u skaldu s odredbama Zakona o poticanju razvoja maloga gospodarstva i možebitno obavljanje mjenjačkih poslova.

U skladu s čl. 2. Zakona o poticanju razvoja maloga gospodarstva, malo gospodarstvo čine subjekti u poduzetništvu i obrtu koji:

1. zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika
2. u poslovanju su neovisni, odnosno autonomni subjekti koji nisu klasificirnai kao partnerki subjekti te povezani subjekti, u skladu s Preporukom Komisije 203/361/EC
3. prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u svoti protuvrijednsti

do 50.000.000,00 eura ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici porezana dobitak, onosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u svoti protuvrijednosti do 43.000.000,00 eura.

Podjela subjekata malog gospodarstva

1. MIKROSUBJEKTI

• prosječan broj zaposlenih tijekom godine manji od 10
• godišnji poslovni prihod u svoti protuvrijednosti do 2.000.000,00 € ili ukupna aktiva u svoti protuvrijednsoti do 2.000.000,00 € ili dugotrajna imovina u svoti protuvrijednosti do 2.000.000,00 €

2. MALI SUBJEKTI

• prosječan broj zaposlenika tijekom godine manji od 50
• godišnji poslovni prihod u svoti protuvrijednosti do 10.000.000,00 € ili ukupna aktiva u svoti protuvrijednosti do 10.000.000,00 € ili dugotrajna imovina u svoti protuvrijednosti do 10.000.000,00 €

3. SREDNJI SUBJEKTI

• prosječani broj zaposlenika tijekom godine veći od 50 (ali manji od 250)
• godišnji poslovni prihod u svoti protuvrijednosti većoj od 10.000.000,00 € ili ukupna aktiva u svoti protuvrijednosti većoj od 10.000.000,00 € ili dugotrajna imovina u svoti protuvrijednosti većoj od 10.000.000,00 €

Svi oni koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo (navedeno u čl.2 Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva), smatraju se velikim poduzetnicima za određivanje najviše svote blagajničkog maksimuma.

Nove visine blagajničkog maksimuma u skladu s veličinom poduzetnika

Visina blagajničkog maksimuma ne odnosi se na obveznike fiskalizacije koji na računima u banci imaju evidentirane neizvršene obveze za plaćanje. Oni ne smiju plaćati gotovim novcem i/ili zadržati gotov novac u blgajni, nego ga odmah trebaju uplatiti na račun.

Obveznik fiskalizacije koji svotu iznad blagajničkog maksimuma ne uplaćuje na svoj račun kod banke u propisanom roku, kaznit će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 500.000,00 kn, a za navedeni prekršaj kazna za odgovornu osobu u pravnoj osobi je od 5.000,00 do 50.000,00 kn.

Izvor: https://www.rrif.hr/rrif-2021-1/