Vođenje jednostavnog knjigovodstva u 2021.
info@actarius.hr
Jednostavno knjigovodstvo udruga vodit će se u 2021. godini na potpuno isti način kao i do sada. Stoga, ovim se tekstom obraćamo udrugama koje će od 2021. godine prvi puta voditi jednostavno knjigovodstvo.
Koje udruge mogu voditi jednostavno knjigovodstvo u 2021.
Prema odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (u nastvku teksta: Zakon), udruga koja ima vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manju od 230.000,00 kuna na razini godine, nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje financijskih izvještaja. Ističemo da u godišnji prihod ulaze samo prihodi iz tekuće godine, a ne ulazi preneseni višak iz prethodne godine. Udruge osnovane od 01. siječnja 2019. godine dužne su voditi dvojno knjigovodstvo prve tri godine od osnivanja bez obzira na vrijednost imovine.
Što napraviti ako udruga želi voditi jednostavno knjigovodstvo umjesto dvojnog
Ako udruga ispunjava navedene uvjete i želi voditi jednostavno knjigovodstvo, zakonski zastupnik udruge dužan je donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela. Ta Odluka mora se donijeti u roku predviđenom za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu (tj. do 1. ožujka 2021.) i važeća je dok udruga zadovoljava sve navedene uvjete , odnosno do opoziva.
Nakon toga, udruga koja prelazi na vođenje jednostavnog knjigovodsva, obavještava o tome MInistarstvo financija putem Obrasca: RNO-P (Obrazac Promjene u registru neprofitnih organizacija). Ispunjen i ovjeren Obrazac RNO-P treba dostaviti poštom na adresu Ministarstvo financija, Služba za državno računovodstvo i računovodstvo neprofitnih organizacija.
Poslovne knjige
Udruga, koja primjenjuje vođenje jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela, obvezna je voditi sljedeće poslovne knjige:
Osim navedenih poslovnih knjiga neprofitna organizacija može voditi drue pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama. Propisane poslovne knjige sadrže obvezno i opće podatke o udruzi: naziv, adresa, OIB, RNO broj i šifru djelatnosti. Ističemo da nije propisan izgled navedenih poslovnih knjiga već samo najmanji sadržaj propisanih podataka. Poslovne knjige mogu se vodidti ručno ili putem računala.
Što se upisuje u Knjigu primitaka i izdataka
U knjizi primitaka i izdataka, primici se iskazuju primjenom načela naplate, a izdaci se iskazuju primjenom načela stvarnog plaćanja, a koja mogu biti u gotovini, preko žiro-računa ili u naravi (U stvarima i uslugama), što znači da se Knjiga primitaka i izdataka vodi uvažavajući načelo blagajne.
Primjena načela blagajne znači da se primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata. Primitak je ostvaren u trenutku kada je izlazni račun naplaćen, dok je izdatak nastao tek kada je ulazni račun plaćen. Na isti način, primjenom načela blagajne, postupa se kod naplate raznih ostalih prihoda za koje se ne izdaje račun (npr. članarine, naplata refundacije, itd) te i kod plaćanja raznih troškova za koje se ne dobiva račun (npr. isplata honorara, isplata troškova službenog puta, plaćanje raznih davanja državi, itd). Bitno je istaknuti da se i primljeni predujmovi, krediti i zajmovi se smatraju primicima i evidentiraju u Knjizi primitaka i izdataka u trenutku naplate. Također, dani predujmovi, jamčevni polozi te dani zajmovi smatraju se izdacima i evidentiraju u Knjizi primitaka i izdataka u trenutku plaćanja. Sredstva primljena iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih izvora smatraju se primicima i evidentiraju u Knjizi primitaka i izdataka u trenutku primitka. VAŽNO! Primljene donacije u stvarima NE prikazuju se u Knjizi primitaka i izdataka.
Knjiga izlaznih računa
U knjizi izlaznih računa iskazuju se kronološkim redoslijedom podaci o svim izdanim računima kupcima u poslovnoj godini, bez obzira kada će se račun naplatiti i na koji način (naplata na žiro račun, gotovinska naplata, obračunska plaćanja i dr.). U knjigu izlaznih računa treba evidentirati i one isporuke za koje se ne ispostavlja račun već račun zamjenjuje neki drugi dokument. Primjerice obračun zateznih ili redovnih kamata, ugovor kod kojeg se neće ispostaviti račun, itd. Članarine NE treba evidentirati u Knjizi izlaznih računa, jer članovi nisu kupci. Međutim, navedeno vrijedi samo za članarine koje udruga prikuplja radi ispunjavanja statutom utvrđenih zadaća te za tu članarinu udruga ne vrši nikakvu isporuku članu. Ako udruga za prikupljenu članarinu obavlja određenu isporuku dobara ili usluge tada članarina predstavlja nakandu za te isporuke, te za takve isporuke treba ispostaviati račun i njega evidentirati u Knjizi izlaznih računa.
Knjiga ulaznih računa
u knjizi ulaznih računa iskazuju se kronološkim redoslijedom podaci o svim primljenim računima dobavljača u poslovnoj godini, bez obzira kada će se račun platiti i bez obzira na način plaćanja (plaćanje sa žiro-računa, gotovinsko plaćanje, obračunsko plaćanje i dr.).
U knjigu ulaznih računa treba evidentirati i one isporuke za koje dobavljači ne ispostavljaju račun, već neki drugi dokument koji zamjenjuje račun. Primjerice obračun zateznih ili redovnih kamata, otkupni blok, ugovor kod kojeg dobavljač neće ispostaviti račun, itd.
Popis dugotrajne nefinancijske imovine
Knjiga - Popis dugotrajne nefinancijske imovine koristi se evidentiranje nabavljene dugotrajne nefinancijske imovine, bez obzira na koji način i od koga je nabavljena.
Dugotrajna nefinancijska imovina obuhvaća:
Dugotrajna nefinancijska imovina je ona imovina čiji je vijek upotrebe duži od jedne godien i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik. Kod prve godine vođenja jednostavnog knjigovodstva, potrebno je odmah na početku godine upisati u ovu evidenciju svu dugotrajnu nefinancijsku imovinu koju udruga posjeduje.
VAŽNO! Na kraju poslovne godien jedino se knjiga Popis dugotrajne nefinancijske imovine ne zaključuje, već se ista vodi dok udruga postoji.
Knjiga blagajne
U blagajničkom poslovanju rabe se sljedeće isparve: blagajničke uplatnice i blagajničke isplatnice.
Blagajnik ispostavlja blagajničku uplatnicu kod svake pojedinačne uplate gotova novaca u blagajnu, pri čemu vodi računa da jasno bude vidljiva i svrha uplate.
Blagajničku isplatnicu blagajnik ispostavlja za svaku pojedinačnu isplatu gotova novca iz blagajne, jasno na temlju ovjerenih i likvidiranih dokumenta uz navođenje svrhe isplate. Potpis primatelja novca treba biti jasno vidljiv na svkom primjrku blagajničke isplatnice.
Vođenje blagajničkih uplatnica i isplatnica može se organizirati na računalu ili ispisivanje uvezanih blokova otisnutih upravo za vođenje blagajničkih evidencija koji se mogu kupiti u knjižari ili Narodnim novinama. U Knjigu blagajne unose se kronološkim redom podaci o gotovinskim uplatama i isplatama i to na temelju blagajničkih uplatnica i isplatnica.
Izvor: Časopis Udruga br. 56/2020