Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl.

Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu (čl. 590.ZOO).Izvođač je dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke (čl. 597. ZOO). Bitna pretpostavka ugovora o djelu je samostalnost izvođača.

U pravilu, radi se o jednokratnom poslu koji ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi što drugo, nije dužan obaviti ni osobno (čl.600.st. 1. ZOO) iako i nadalje odgovara naručitelju za izvršenje posla i kad posao ne obavi osobno (čl.600.st.2.ZOO).

Bitna karakteristika Ugovora o radu je nesamostalnost te obavljanje posla kroz dulje kontinuirano vrijeme pa tako temeljem čl. 5. st. 1. Zakona o radu, poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao, a poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika (čl.5.st.2.Zakona o radu).

Mnogi poslodavavci misle da će sklapanjem ugovora o djelu izbjeći sva prava koja prilaze iz radnog odnosa kao što su godišnji odmor, mirovinski staž, naknadu za bolovanje, otpremnine i sl.

Međutim, čl.8.st.2 .Zakona o radu uređeno je da ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

U praksi to znači slijedeće, ako u nadzoru inspektor rada utvrdi da posao, koji radnik obavlja, ima karakteristike ugovora o radu ( osobni rad radnika, nesamostalnost u radu, odnosno rad po uputama poslodavca i sl.) bez obzira što je sklopljen ugovor o djelu, smatrat će se da je sklopljen ugovor o radu. Članak 12. istoga Zakona upućuje da propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora.

Ugovorom o djelu obavljaju se povremeni jednokratni poslovi koje Zakon o porezu na dohodak prepoznaje kao drugi dohodak i u čl.32 .st. 3 ih nabraja:

1. primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,

2. autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava,

3. primici po osnovi djelatnosti sportaša,

4. primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, sportskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti.

Zakonom o doprinosima čl.209.stavak 1.točka 15. ne postoji obveza doprinosa za primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku pa se iz honorara isplaćenom umirovljeniku obustavlja samo 25% poreza na dohodak + prirez. Honorar se obvezno isplaćuje na žiro-račun.

Korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad i obiteljske mirovine(osim korisnika obiteljske mirovine-djece na redovitom školovanju) od obračuna i plaćanja doprinosa oslobođeni su primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Ovi korisnici mirovina više nisu obvezni na mirovinsko osiguranje i radom na ugovor o djelu ne stječu mirovinski staž niti im se obustavlja mirovina.

Ono na što umirovljenik mora posebno obratiti pozornost jest da li djelatnost koju obavlja ima obilježja ugovora o djelu ili nesamostalnog rada jer ukoliko obavlja djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja (kao što je radni odnos), isplata mirovine se obustavlja (čl.90.st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju).

Ne postoji vrijednosni limit do kojega se može sklopiti ugovor o djelu. Naručitelj i izvođač djela sporazumno dogovaraju visinu honorara za isporučeno djelo.

Kao što je već i u članku spomenuto, kod ugovora o djelu radi se o jednokratnom poslu, izradi djela, koje treba isporučiti u određenom roku, npr. u roku od 8 dana . U ugostiteljstvu, u pravilu, ne postoje poslovi koji se mogu obavljati na ugovor o djelu budući se radi o poslovima koji se obavljaju osobno u prostoru poslodavca, u uobičajeno radno vrijeme te po uputama poslodavca te samim time imaju obilježja poslova za koje je nužno sklapanje ugovora o radu.

Izvor: http://www.racunovodja.hr/ugovor-o-djelu-u-ugostiteljstvu-zaposljavanje-umirovljenika-uniqueidRCViWTptZHJ3hZAWP4cu4grC0X6boSGv/