User Tools
Temeljni kapital i temeljne uloge u malom poduzetništvu
info@actarius.hr
Moja poruka je uvijek da se u posao niti s najboljim prijateljem ili supružnikom ne ulazi naprečac, jer međuljudski odnosi u slučaju poslovnih poteškoća začas budu narušeni. Nerijetko je i obrnuto: zbog poremećenih odnosa, trpi i propada dobar posao
Uočavam po pitanjima na društvenim mrežama kako mali poduzetnici često ne razumiju pojam temeljnog kapitala niti posljedice koje iz temeljnih uloga proizlaze.
Najčešći oblici poduzeća koje osnivaju mali poduzetnici su društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i jednostavni d.o.o. - (j.d.o.o.).
Oba oblika su društva kapitala, što znači da ulagači ulaze u društvo svojim kapitalom, a ne osobnošću. Porijeklo kapitala jeste poznato kroz registraciju na Trgovačkom sudu, ali u društvu je sudjelovanje definirano tim poslovnim udjelima.
Osnivači društva imenuju upravu, direktora ili više njih, koji ne mora uopće imati udjel u poduzeću, ali ga može imati. Ove dvije funkcije niti se uvjetuju niti se isključuju.
Osnivačima pripada udjel u dobitku, a direktor je nositelj prava i obveza u ime društva te ga zastupa u pravnom smislu.
Partnerski odnos ne može biti definiran na način da je, primjerice, jedan partner osnivač, a drugi direktor, jer je jasno da bi u tom slučaju prvome pripadala zarada, a drugome zastupanje i eventualno pravo na plaću i to samo u slučaju zapošljavanja u društvu.
Direktor odgovara skupštini društva, a nju čine svi osnivači. Glasovi ovise o udjelu osnivačkog kapitala u ukupnom kapitalu društva. Svi međusobni odnosi osnivača se pravno ugovaraju kroz društveni ugovor prilikom osnivanja poduzeća, a koji se naknadno može mijenjati prema načinu koji je u tom prvom definiran.
U malom poduzetništvu najčešća je situacija da je ista osoba osnivač i direktor poduzeća, pa tu nema nikakvih dvojbi: na osnovi udjela pripadat će mu dobit, a ukoliko nije nigdje drugdje prijavljen na obvezno mirovinsko osiguranje, direktor će morati sklopiti ugovor o radu s poduzećem i poduzeće će plaćati doprinose barem na obveznu mirovinsku osnovicu za direktore.
Međutim, svjedočim situacijama u kojima možda zaneseno i ishitreno grupa ulagača registrira poduzeće bez da su dobro raspravili i u društveni ugovor ugradili sve detalje međusobnih odnosa. Štoviše, nerijetko ulagači nisu uložili niti trud da saznaju koje im obveze i prava pripadaju s osnove temeljnog uloga, već samo potpišu dokumente koji su im servirani.
Moja poruka je uvijek da se u posao niti s najboljim prijateljem ili supružnikom ne ulazi naprečac, jer međuljudski odnosi u slučaju poslovnih poteškoća začas budu narušeni. Nerijetko je i obrnuto: zbog poremećenih odnosa, trpi i propada dobar posao.
Na kraju, ponovimo osnovna pravila o osnivanju društava: d.o.o. se može osnovati s minimalnim temeljnim kapitalom od 20.000 kn, a j.d.o.o. sa minimalno 10 kn. Za ovo potonje je definirano da osnivača može biti najviše pet te da može imati samo jednog direktora, dok za d.o.o. nema takvih ograničenja.
Svako društvo osnivano s osnivačkim udjelom manjim od 20.000 kn može jedino biti registrirano kao jednostavno društvo i takvo će i ostati sve dok se ne doregistrira u d.o.o. pred Trgovačkim sudom i ne dopuni udjel do minimalne svote za d.o.o.
Svaki član uprave treba razmišljati o svojoj obvezi plaćanja doprinosa, pa savjetujem dobro proučiti temu i sve različite kombinacije koje postoje.
U poslovanju, oba društva posluju po posve istim pravilima, sve do trenutka raspodjele dobiti: dok osnivači d.o.o. mogu isplatiti cijelu dobit, osnivači j.d.o.o. moraju ¼ staviti u obveznu pričuvu.
Izvor: Temeljni kapital i temeljne uloge u malom poduzetništvu - Poduzetništvo - Poduzetnik - Burza Portal
