Od strane Ministarstva financija u našem računovodstvenom uredu je prošli tjedan proveden neizravni nadzor provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje

i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Tom prilikom su utvrđeni nedostaci u pogledu neusklađenosti strategija i mjere umanjenja rizika s Općim

smjernicama za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te u pogledu neuvrštavanja strategija u interni akt. Molimo vas da nas

uputite na koji način možemo ispraviti te nedostatke?

Opće smjernice za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (u nastavku teksta: Opće smjernice) izdalo je Ministarstvo financija

RH – financijski inspektorat u rujnu 2011. godine. Na žalost, Opće smjernice se ne objavljuju u „Narodnim novinama“, a Zakonom o sprječavanju pranja novca

i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 87/08 i 25/12 - u nastavku teksta: Zakon) svejedno je za obveznike njegove primjene uključujući i računovođe,

utvrđena obveza njihove primjene i usklađivanja odredbi internih akata sa njihovim sadržajem. Zapravo, sadržaj Općih smjernica, prema našim saznanjima, jedino

je dostupan na internetu.

Na internetskoj adresi Ministarstva financija RH http://www.mfin. hr/hr/financijski-inspektorat-zakoni-i-smjernice moguće je izvršiti uvid u sadržaj Općih

smjernica. Opće smjernice na bitno novi način utvrđuju mjere i radnje koje obveznici primjene Zakona moraju poduzeti radi izvršavanja obveza iz Zakona.

Karakter mjera i radnji propisanih u Općim smjernicama je takav da iz njih zapravo proizlazi kako se svi interni akti obveznika Zakona doneseni do rujna 2011.

godine moraju uskladiti sa njihovim sadržajem.

Podsjećamo kako su osim Općih smjernica krajem 2011. godine donesena i Smjernica o državama koje u nezadovoljavajućoj mjeri primjenjuju mjere sprječavanja

pranja novca i financiranja terorizma (http://www.revizorska-komora.hr/pdf/Smjernice/UZSPN-Smjernica- 071111.pdf) te Smjernica u svezi postupanja na području

borbe u suzbijanju financiranja terorizma (http://www.revizorska-komora. hr/pdf/Smjernice/UZSPN-Smjernica-111111.pdf). Interni akti obveznika

primjene Zakona moraju također biti usklađeni i s navedenim novim smjernicama. Osim navedenih internet adresa koje omogućuju izravan pristup ovim dokumentima,

pristup tim smjernicama je moguć i preko internet adrese http://www.revizorska-komora.hr/ index.php/kodeks-standardi-smjernice/hrk-smjernice.html.

Opće smjernice naglašavaju važnost organiziranja interne kontrole postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u provedbi Zakona uz pristup

temeljen na riziku. To konkretno znači da se od obveznika primjene Zakona zahtijeva procjena rizika te dokumentiranje obavljene procjene rizika povezane s

pranjem novca i financiranjem terorizma. Pristup temeljen na riziku jest postupak koji obvezniku omogućuje identificiranje potencijalno visokih rizika od

pranja novca i financiranja terorizma i razvijanje strategija za njihovo umanjivanje.

Pri tome pojam „strategije“ treba tumačiti kao temeljna načela na kojima počiva interna politika obveznika usmjerena na umanjenje rizika od sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Važno je da strategije (načela, politike, principi) za procjenu rizika budu dokumentirane, odnosno sadržane u internom aktu i drugim dokumentima koje moraju izraditi obveznici Zakona. Na taj način je omogućeno njihovo korištenje od uprave i radnika.

O provedbi strategije umanjenja rizika potrebno je sastaviti bilješku radi dokazivanja njihove provedbe. Prema Općim smjernicama strategije procjene i

umanjenja rizika uprava društva, odnosno računovodstvenog ureda mora revidirati svake godine. Uprava društva odobrava strategije procjene rizika i umanjivanja

rizika te osigurava njihovu godišnju reviziju. Važno je i da svi vaši zaposlenici budu upoznati sa strategijama procjene rizika.

Strategije procjene rizika (politike i procedure određene za umanjivanje visokog rizika) u praksi će biti primijenjene na sljedeći način. Nakon što obveznik, na osnovi procjene rizika utvrdi postojanje visokog rizika od pranja novca i financiranja terorizma, u pisanom će obliku izraditi strategije umanjivanja rizika te ih primijeniti na utvrđene visokorizične situacije. Strategije za umanjivanje rizika sastavni su dio internog akta obveznika. Lista mjera za

umanjivanje rizika kojesu primjenjive u slučajevima za koje je obveznik procijenio da su visokorizični nalaze se u Dodatku 4. Općih smjernica.

Znači, da bi ispravili nedostatke koji su utvrđeni nadzorom, morate se u prvom redu upoznati sa sadržajem Općih smjernica i drugim navedenim novim

smjernicama.

Nakon toga morate pristupiti izradi pisanih politika i procedura određenih za umanjivanje rizika (ili strategije procjene rizika). Tako dokumentiranu strategiju morate uklopiti u sadržaj internog akta.

Nakon toga sa sadržajem izmijenjenog internog akta i strategija za umanjenje rizika morate upoznati sve zaposlenike. Konačno, morate ih primijeniti u praksi

ako u vašem poslovanju dođe do visokorizičnih situacija. Strategije morate stalno ažurirati svake godine i tako ažurirane ponovno dokumentirati. Podsjećamo da

sa Općim smjernicama i drugim novim smjernicama morate uskladiti i sve druge vaše akte (npr. liste indikatora, liste procjene rizika i dr.).

Izvor: Časopis RIPUP 04/12, str. 16.