Knjigovodstvo Actarius

SEZONSKO POSLOVANJE OBRTA

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti, u skladu s čl. 8. Zakona o obrtu, od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Obrti u smislu Zakona o obrtu su:

• slobodni obrti za obavljanje kojih se kao uvjet ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit,
• vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti, vezani obrti za obavljanje kojih se traži odgovarajuća srednja stručna sprema i vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži majstorski ispit,
• povlašteni obrti koje obrtnik smije obavljati samo na temelju povlastice, odnosno dozvole koju izdaje nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija je nadležnost propisana posebnim propisom ovisno o djelatnosti.

Temeljno obilježje obavljanja obrta je samostalnost i trajnost, a za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora uz ostale uvjete imati i obrtnicu. Uvjeti potrebni za obavljanje obrta propisani su čl. 8. – 26. Zakona o obrtu. Osim kao trajno obavljanje obrtničke djelatnosti, obrt se može obavljati i kao sezonski obrt najdulje devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine, neprekidno ili s prekidima (čl. 3. Zakona o obrtu).

U vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta, obrtnici uspostavljaju svojstvo osiguranika.

Sezonsko obavljanje obrta u određenom razdoblju se upisuje u Obrtni registar kod mjesno nadležnog ureda državne uprave. Obrtnik ne smije sezonski obavljati obrt izvan upisanog razdoblja.

Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti

od 1.1.2020. sve obrtničke djelatnosti mogu se obavljati sezonski osim ako nije drugačije propisano nekim posebnim propisom.

U slučaju privremene obustave obavljanja sezonskog obrta, obrtnik je obvezan pismeno izvijestiti, odnosno prijaviti privremenu obustavu obavljanja djelatnosti mjesno nadležnom uredu državne uprave i nadležnoj ispostavi Porezne uprave (PU).

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave.

Iznimno od navedenog, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni/roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Iznimno, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile.

O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisano izvijestiti mjesno nadležni ured državne uprave najkasnije u roku od 7 dana nakon isteka vremena privremene obustave obavljanja obrta.

Vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se na temelju zahtjeva obrtnika. U obrtnicu se upisuje razdoblje u kojem se obavlja sezonski obrt tijekom kalendarske godine, a najduže do 9 mjeseci godišnje.

Plaćanje doprinosa u sezonskom obrtu

U vrijeme sezonskog obavljanja obrtničke djelatnosti obrtnik ima svojstvo osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, obvezni su plaćati doprinose za obvezna osiguranja u ukupnom iznosu od 36,5% na propisanu osnovicu koja u 2021. godini iznosi 5.967,65 kn.

Obrtnik mjesečno plaća obvezne doprinose u ukupnom iznosu od 2.178,19 kn i to:

• doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20% u iznosu od 1.193,53 kn (5.967,65 kn x 20%),
• doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5% u iznosu od 984,66 kn (5.967,65 kn x 16,5%).

Obveza plaćanja navedenih doprinosa dospijeva najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Obrtnik je obveznik plaćanja obveznih doprinosa u razdoblju u kojem obavlja i sezonski obrt. Obrtnik stječe svojstvo osiguranika danom početka obavljanja sezonske djelatnosti u godini, a gubi pravo osiguranika danom prestanka obavljanja sezonske djelatnosti u odnosnoj kalendarskoj godini.

Obrtnik za razdoblje dok ne obavlja sezonski obrt nema pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi svoje obrtničke djelatnosti.

Kada fizička osoba sezonski obavlja samostalnu djelatnost, a istodobno je obvezno osigurana po osnovi radnog odnosa, obavljanje samostalne djelatnosti smatra se drugom djelatnošću. Kod obavljanja druge djelatnosti obvezni doprinosi se plaćaju na propisanu godišnju osnovicu.

Za 2021. najviša godišnja osnovica za obveznika po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti, umnožak je iznosa prosječne plaće od 9.181,00 kn i koeficijenta 0,65 i brojke 12 te iznosi 71.611,80 kn (čl. 12. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2021. godinu).

Obrtnici postaju obveznici plaćanja obveznog komorskog doprinosa sukladno odredbama Odluke o obveznom komorskom doprinosu za jedinstveni sustav organiziranosti obrta danom upisa u Obrtni registar, a obveza plaćanja doprinosa prestaje danom brisanja iz Obrtnog registra. Komorski doprinos plaća se tromjesečno.

Zaduženje za dio tromjesečja, zbog upisa datuma početka obavljanja obrta ili prestanka u Obrtnom registru tijekom mjeseca, obračunava se razmjerno broju dana obavljanja obrta u tromjesečju.

Za 2021. godinu obvezni komorski doprinos za jedinstveni sustav organiziranosti obrta mjesečno iznosi 76,00 kn (čl. 14. st. 2. Zakona, 4.000,00 kn x 1,9%), a uplaćuje se u tromjesečnom iznosu od 228,00 kn.

Obrtnik koji obavlja sezonski obrt obvezan je plaćati komorski doprinos tijekom cijele godine u propisanim rokovima, bez obzira na to što djelatnost obavlja sezonski.

Oslobađaju se plaćanja komorskog doprinosa obrtnici novootvorenih obrta za prve dvije godine obavljanja obrta. Novootvorenim obrtom smatra se samo prvi upis obrtnika u Obrtni registar.

Sve pravne i fizičke osobe koje u turističkoj općini ili gradu imaju svoje sjedište, pogon, podružnicu, objekt u kojem se pruža usluga i sl., a koje trajno ili sezonski ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, plaćaju članarinu turističkoj zajednici.

Vođenje poslovnih knjiga za sezonske obrte

Obrtnik koji obavlja sezonski obrt, a plaća poreza na dohodak, obvezan je prijaviti se i u Registar poreznih obveznika nadležnoj ispostavi PU na Obrascu RPO i Obrascu ROD – DOP.

Sezonski obrtnik utvrđuje dohodak sukladno odredbama čl. 30. st. 1. Zakona. Dohodak se utvrđuje na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija kao i za druge porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 29. Zakona. Propisane poslovne knjige i evidencije su:

• Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI),
• Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI),
• Knjiga prometa (Obrazac KPR) i
• Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO).

Kod obveznika poreza na dohodak kao porezno priznati poslovni izdaci mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz obavljanje djelatnosti i ostvarivanje primitaka.

Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka.

Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Analitičku evidenciju zaliha materijala potrebno je voditi iz više razloga, kao npr.:

• da se može dokazati utrošak zaliha prema normativima utroška materijala vodeći pritom računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti,
• da se može usporediti popisano – stvarno stanje zaliha s knjigovodstvenim stanjem,
• da se može utvrditi eventualna odgovornost radnika za manjak,
• da se može dokazati dopušteni manjak, kalo, kvar, rastep i lom, koji nije oporeziv PDV-om,
• da porezni obveznik ima pravodobnu informaciju o eventualnoj potrebi nabave novih zaliha u svezi ugovorenih poslova,
• da se informira poreznog obveznika o stanju zaliha koje se dugo ne mijenjaju te su postale nekurentne ili čak možda i neuporabljive i dr.

Slijedom toga sezonski obrti koji u obavljanju svoje djelatnosti nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti, ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i napitke te koji izrađuju gotove proizvode i oni koji nabavljaju raznu robu trebaju voditi Evidencije o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, Evidencije o proizvodnji gotovih proizvoda i Evidencije o nabavi i uporabi robe.

Sezonski obrtnik za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu mora izdati račun koji mora imati najmanje elemente propisane čl. 48. st. 5. Pravilnika. Napominjemo da obveznici fiskalizacije izdaju račune s podacima propisanim čl. 48. st. 5. Pravilnika, putem fiskalne blagajne.

Temeljno načelo evidentiranja poslovnih primitaka odnosno poslovnih izdataka u Obrascu KPI jest načelo blagajne tj. primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata.

Sezonski obrtnik postaje obveznikom PDV-a u dva slučaja, i to:

• po sili Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ako je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario primitke veće od 300.000,00 kn i
• svojom voljom, ako se pismeno prijavi (Obrazac P – PDV) nadležnoj Poreznoj upravi (PU) u Registar obveznika PDV-a. Rješenje PU tada obvezuje sezonskog obrtnika da 3 godine bude obveznik PDV-a.

Porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 15.000.000,00 kn bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.

Sezonski obrtnik koji je postao obveznikom PDV-a automatski postaje i obveznik poreza na dohodak, a obvezu PDV-a utvrđuje po naplaćenim naknadama, s tim da pravo na pretporez ima kada plati ulazne račune primljene od drugih obveznika PDV-a.

Sezonski obrtnici u svezi vođenja poslovnih knjiga, utvrđivanja primitaka i izdataka, plaćanja poreza na dohodak, utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i drugog, u smislu odredbi Zakona i Pravilnika, postupaju na istovjetan način kao i fizičke osobe koje dohodak od samostalnih djelatnosti ostvaruju trajno (tj. tijekom cjelokupnog poreznog razdoblja).

Neovisno o tome što se putem sezonskog obrta djelatnost obavlja samo u određenom razdoblju kalendarske godine, primjenjujući načelo blagajne, poslovni primici i poslovni izdaci mogu nastati bilo kada u tijeku poreznog razdoblja, što znači da se u trenutku naplate ili plaćanja i evidentiraju u poslovne knjige, jasno uz uvjet da se odnose na razdoblje obavljanja sezonskog obrta.

Za obavljanje samostalne djelatnosti obrtnik nabavlja i dugotrajnu imovinu, koju u trenutku nabave evidentira u Obrascu DI. U sezonskom obrtu obračun amortizacije dugotrajne imovine obavlja se na istovjetan način kao i kod obrta koji posluje cijelo porezno razdoblje.

Godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH sezonski obrtnici predaju PU najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Sezonski obrtnik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost u kalendarskoj godini ne plaća predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti do podnošenja prve godišnje prijave na Obrascu DOH.

Izvor: SEZONSKO POSLOVANJE OBRTA | Aktiva