User Tools

Site Tools


rashodovanje_i_isknjizenje_dugotrajne_materijalne_imovine

Rashodovanje i isknjiženje dugotrajne materijalne imovine


Kada određena dugotrajna materijalna imovina nije više za upotrebu, ovlašteno tijelo, u praksi najčešće zakonski zastupnik, treba donesti odluku o njezinom rashodovanju.
Prema računovodstvenim, odnosno standardima financijskog izvještavanja, knjigovodstveni iznos pojedine dugotrajne materijalne imovine treba prestati priznavati kada se od njezine upotrebe ne očekuju buduće ekonomske koristi.

Prihodi ili rashodi proizašli od prestanka priznavanja dugotrajne materijalne imovine treba priznati u računu dobiti i gubitka u skladu s standardima koji utvrđuju prihode i rashode. Ovi prihodi ili rashodi klasificiraju se kao ostali prihodi i ostali rashodi i priznaju se na neto osnovi.
Izjednačavanje odluke o rashodovanju s isknjiženjem dugotrajne materijalne imovine nije ispravno. Rashodovanje i isknjiženje materijalne imovine su dva različita poslovna događaja i koja imaju različite dokumente na temelju kojih se vrši knjiženje.
Ukoliko se isknjiženje izvrši samo na temelju odluke o rashodovanju, to se u poreznom nadzoru ocjenjuje kao izuzimanje rashodovane materijalne imovine ili kao izuzimanje nove materijalne imovine koja je nabavljena u zamjenu za rashodovanu materijalnu imovinu.
Odlukom ovlaštenog tijela o rashodovanju dugotrajne materijalne imovine, u samoj ili naknadnoj odluci, utvrđuje se način daljnjeg postupanja odnosno da li će se ta imovina uništiti ili otuđiti.
Otuđenje se može izvršiti na način da se imovina proda ili pokloni. Bez obzira dali će se ova rashodovana imovina uništiti ili otuđiti, potrebno je fizički odvojiti i izdvojiti iz upotrebe.

U slučaju kada se procijeni da rashodovana dugotrajna materijalna imovina nije za upotrebu, niti se može prodati ili pokloniti jer nema nikakve upotrebne vrijednosti, donosi se odluka o uništenju.
Knjigovodstvena vrijednost se svodi na nulu preko odobrenja (potražuje) konta ispravka vrijednosti i zaduženja (duguje) konta rashoda po osnovi vrijednosnog usklađenja. Knjiženje se ne obavlja ako je nabavna vrijednost imovine jednaka ispravku vrijednosti, odnosno ako je knjigovodstvena vrijednost nula.
U slučaju da se procijeni da rashodovana dugotrajna materijalna imovina još ima upotrebnu vrijednost, donosi se odluka o otuđenju te se procjenjuje ostatak vrijednosti odnosno koliko se očekuje dobiti nakon odbitka očekivanih troškova otuđenja.
Knjigovodstvena vrijednost se svodi na visinu procijenjenog ostatka vrijednosti odobrenjem (potražuje) konta ispravka vrijednosti i zaduženjem (duguje) konta rashoda po osnovi vrijednosnog usklađenja.
Knjiženje se ne obavlja ako je nabavna vrijednost imovine jednaka ispravku vrijednosti, odnosno ako je knjigovodstvena vrijednost nula. Radi lakšeg praćenja, korisno je, unutar konta imovine i ispravka vrijednosti, otvoriti konto za evidentiranje imovine izvan upotrebe.

Međutim, na temelju odluke o rashodovanju nije dozvoljeno isknjiženje rashodovane dugotrajne materijalne imovine iz knjigovodstvene evidencije. Dokument na temelju kojeg je dozvoljeno knjižiti isknjiženje ovisi o tome dali je donesena odluka o uništenju ili odluka o otuđenju ove rashodovane imovine.

U slučaju uništenja, dokument za isknjiženje je komisijski zapisnik o uništenju rashodovane imovine kojeg sastavlja komisija za provedbu uništenja imenovana odlukom o rashodovanju ili posebnom odlukom.
Isknjiženje se knjiži u korist (potražuje) konta imovine i na teret (duguje) konta ispravka vrijednosti.
U slučaju otuđenja, dokument za isknjiženje je izlazni račun za prodanu imovinu ili isprava o predaji za poklonjenu imovinu.
Ako je knjigovodstvena vrijednost nula, isknjiženje se knjiži u korist (potražuje) konta imovine i na teret (duguje) konta ispravka vrijednosti.
Ako postoji knjigovodstvena vrijednost, isknjiženje se knjiži u korist (potražuje) konta imovine i na teret (duguje) konta ispravka vrijednosti te na teret (duguje) konta neotpisane vrijednosti.

Sa stanovišta poreza na dodanu vrijednost, u slučaju odluke o rashodovanju dugotrajne materijalne imovine, kada postoji knjigovodstvena vrijednost koja se svodi na nulu te se imovina uništava ili se svodi na nižu procijenjenu vrijednost te se imovina otuđuje, na otpisanu knjigovodstvenu vrijednost nema obveze obračuna poreza na dodanu vrijednost jer nije došlo do isporuke.
Kada se rashodovana dugotrajna materijalna imovina uništava, tada obveznik poreza na dodanu vrijednost nije obvezan obračunati porez na dodanu vrijednost ako je, pri njenom uništenju ili deponiranju na otpad, prisutan službenik Porezne uprave ili ako raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.
U protivnom, obveznik poreza na dodanu vrijednost taj porez obračunava na procijenjenu tržišnu vrijednost dugotrajne materijalne imovine u momentu uništenja.
Kada se rashodovana dugotrajna imovina prodaje, tada obveznik poreza na dodanu vrijednost na izlaznom računu kupcu obračunava taj porez na poreznu osnovicu koju čini naknada za prodanu imovinu.
Kada se rashodovana dugotrajna materijalna imovina poklanja,tada obveznik poreza na dodanu vrijednost kod predaje imovine obračunava taj porez na poreznu osnovicu koju čini procijenjena tržišna vrijednost imovine. Za obračunati porez na dodanu vrijednost darovatelj može teretiti daroprimatelja.

Sa stanovišta poreza na dobit, porezna osnovica se povećava za iznos iskazanog rashoda od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine koji je veći od iznosa porezno priznatog iznosa amortizacije. Vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine, za koju se amortizacija priznaje kao porezno priznati rashod, može biti porezno priznati rashod samo u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja i ako se to može utvrditi na temelju vjerodostojne dokumentacije (zapisnik i sl.).

Sa stanovišta poreza na dohodak, do porezno priznatog izdatka dolazi samo u slučaju kada je vrijednost dugotrajne materijalne imovine smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo).


Izvor: http://www.racunovodja.hr/33/rashodovanje-i-isknji-enje-dugotrajne-materijalne-imovine-uniqueidmRRWSbk196FxrPUATdrQkNnJBpE6oj-UvnXtVayRPzFXsM13NTYMBg/

Actarius Grupa d.o.o., http://www.actarius.hr, info@actarius.hr

rashodovanje_i_isknjizenje_dugotrajne_materijalne_imovine.txt · Last modified: 2021/11/26 01:09 (external edit)