User Tools

Site Tools


racunovodstvo_udruga_-_sredisnji_drzavni_ured

Računovodstvo udruga - Središnji državni ured

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Saznajte sve o platnom prometu, obveznim evidencijama i knjigovodstvenim izvještajima udruga Registar neprofitnih organizacija ustrojava i vodi Ministarstvo financija u elektroničkom obliku. Podaci iz Registra javni su i dostupni na stranicama Ministarstva financija sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/13 i 85/15) i Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, broj 121/14).

Registar neprofitnih organizacija.

Upis u Registar obvezan je za sve pravne osobe koje su sukladno čl. 2. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija obveznici primjene navedenog Zakona (domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera).

Neprofitna organizacija upisuje se u Registar neprofitnih organizacija na temelju prijave na Obrascu Registar neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO) kojeg dostavlja Ministarstvu financija najkasnije 60 dana od upisa u matični registar. Obrazac: RNO u elektroničkom obliku nalazi na web stranici Ministarstva financija ili se može kupiti u knjižarama. Uz Obrazac: RNO za prijavu u Registar neprofitnih organizacija nije potrebno dostavljati dokaze o osnivanju. Obrazac: RNO u elektroničkom obliku pronaći ćete desno u rubrici Dokumenti.

Žiro-račun

Prema propisima koji uređuju platni promet u zemlji, sve su pravne osobe dužne svoja plaćanja i naplatu obavljati preko žiro-računa, otvorenog kod organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa u zemlji. Neprofitne organizacije registrirane kao pravne osobe imaju obvezu poslovanja preko žiro-računa. Prema važećim propisima, ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa su poslovne banke, što znači da neprofitna organizacija ima obvezu otvoriti žiro-račun u poslovnoj banci.

Pravna osoba može imati jedan ili više računa preko kojih obavlja plaćanja i naplatu. Neprofitna organizacija može u poslovnoj banci otvoriti sljedeće račune:

  • račun za redovno poslovanje – poslovni subjekt može imati jedan ili više računa za redovno poslovanje, ali se kod jedne banke može otvoriti samo jedan račun za redovno poslovanje i jedan račun za organizacijski dio pravne osobe. Ako poslovni subjekt ima više od jednog računa za redovno poslovanje, tada mora odrediti koji će od njih biti račun za izvršavanje i evidentiranje neizvršenih obveza za plaćanje
  • račun organizacijskog dijela pravne osobe – dio je računa za redovno poslovanje, a otvara se kod ovlaštene organizacije kod koje poslovni subjekt ima račun za redovno poslovanje
  • račun za posebne namjene – sastavni je dio računa za redovno poslovanje, a banka ga otvara uz uvjet da poslovni subjekt u toj banci ima otvoren račun za redovno poslovanje, pri čemu poslovni subjekt u jednoj banci može imati više računa za posebne namjene.

Dokumentacija potrebna za otvaranje računa za redovno poslovanje:

  • zahtjev za otvaranje računa
  • ugovor o obavljanju platnog prometa
  • rješenje o upisu u registar nadležnog tijela sudbene ili upravne vlasti (npr. Registar ustanova pri trgovačkom sudu, Registar udruga pri upravnom tijelu koji vodi opće upravne poslove i dr.)
  • obavijest o razvrstavanju koju dodjeljuje Državni zavod za statistiku
  • prijava potpisa osoba ovlaštenih za raspolaganje sredstvima na računu
  • pisana izjava je li račun koji se otvara ujedno i račun za izvršavanje neizvršenih osnova za plaćanje.

Sredstvima na žiro-računu raspolažu one osobe koje su nadležna tijela neprofitne organizacije ovlastila za raspolaganje sredstvima na žiro-računu (njihovi su potpisi zabilježeni na tzv. potpisnom kartonu).

Blagajnički maksimum

Blagajnički maksimum je iznos gotovog novca koji pravna osoba može zadržati preko noći, bez obveze polaganja na žiro-račun. Prema propisima koji uređuju blagajnički maksimum i mogućnost plaćanja gotovim novcem, svaka neprofitna organizacija je dužna donijeti odluku o svom blagajničkom maksimumu.

Odluka o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem više ne određuje visinu gotova novca koji poslovni subjekt može na kraju radnog dana zadržati u blagajni (blagajnički maksimum), osim ako to ne procijeni potrebnim, u kojem slučaju donosi odluku o blagajničkom maksimumu. Tada je dužan pridržavati se tako određenog blagajničkog maksimuma, a gotovinu koja prelazi iznos blagajničkog maksimuma mora položiti na račun u svojoj poslovnoj banci isti dan ili najkasnije sljedeći dan. Pri donošenju odluke o visini blagajničkog maksimuma, neprofitna organizacija će voditi računa o potrebama za gotovim novcem u svom redovnom poslovanju, te svojim mogućnostima i uvjetima čuvanja gotovog novca.

Plaćanja i naplata s inozemstvom

Neprofitna organizacija može sukladno propisima koji uređuju platni promet s inozemstvom, obavljati plaćanja u devizama i primati devizna novčana sredstva iz inozemstva, preko računa otvorenog u poslovnoj banci. Iznimka su one organizacije za koje je posebnim propisom isključena mogućnost poslovanja preko vlastitog deviznog računa (npr. za neke korisnike Državnog proračuna).

Sredstva kojima organizacija raspolaže na deviznom računu mogu se koristiti i za plaćanja u zemlji, tako da se poslovnoj banci kod koje se vodi devizni račun, izda nalog za prodaju deviza i uplatu kunskog iznosa na račun poslovnoj banci.

Kompenzacije, prijeboji i cesije

Kao svaka druga pravna ili fizička osoba, neprofitna organizacija može svoja plaćanja obveza i naplatu potraživanja u zemlji i u inozemstvu, osim izravnim novčanim namirenjem, obavljati i kompenzacijom, cesijom, asignacijom ili upućivanjem duga. Riječ je o obračunskom namirenju obveza i naplati potraživanja propisanih Zakonom o obveznim odnosima.

Obračunska plaćanja se pod jednakim uvjetima mogu obavljati i u odnosima s inozemnim osobama. Za prijeboj, cesiju, asignaciju ili preuzimanje duga u pravnim poslovima s inozemstvom, nije potrebna suglasnost Hrvatske narodne banke.

Pravne osobe nemaju obvezu evidentirati obračunska plaćanja preko računa za redovno poslovanje. Naplatu i plaćanja provedena obračunskim načinima plaćanja, samo na temelju vjerodostojnih isprava (izjava, ugovor i dr.) evidentiraju u svojim poslovnim knjigama.

Blokada neprofitne organizacije

Blokada se događa u slučajevima kad neprofitna organizacija ne izmiruje svoje novčane obveze prema vjerovnicima. Račun može biti blokiran iz čitavog niza razloga, kao npr. u slučaju kad vjerovnik blokira račun na temelju ovršne isprave, blokada na temelju pravomoćne sudske presude, blokada radi naplate javnih prihoda temeljem rješenja nadležnih poreznih tijela i dr. Pravna osoba kojoj je račun u blokadi, ne smije po Zakonu o platnom prometu, obavljati obračunska plaćanja. Postupanje suprotno zahtjevima iz propisa o platnom prometu, sankcionirano je kao prekršaj.

Pravna osoba kojoj je račun u blokadi nema blagajničkog maksimuma, već je dužna sav novac polagati na žiro-račun kod ovlaštene organizacije.

Financijski planovi Neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezna je izrađivati godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu.

Financijski plan neprofitne organizacije sastoji se od:

  • plana prihoda i rashoda
  • plana zaduživanja i otplata
  • obrazloženja financijskog plana.

Financijski plan donosi najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta ili drugog općeg akta neprofitne organizacije za to ovlašteno, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu.

Preraspodjela sredstava provodi se tijekom godine, a mijenjaju se iznosi na stavkama rashoda usvojenog financijskog plana, na način da se određene stavke rashoda smanjuju, a druge povećavaju u istom iznosu.

Izmjene i dopune financijskog plana provode se tijekom godine po postupku za donošenje financijskog plana.

Zakonski zastupnik neprofitne organizacije odgovoran je za zakonito i pravilno izvršavanje financijskog plana.

Metodologija izrade financijskog plana, izmjena i dopuna financijskog plana te način i uvjeti izvršavanja financijskog plana propisani su

Pravilnikom u sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija.

Knjigovodstvene evidencije

Knjigovodstvo neprofitnih organizacija vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz Računskog plana za neprofitne organizacije. Neprofitne organizacije obvezne su u svom knjigovodstvu osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora.

Obvezne su sljedeće poslovne knjige:

  • dnevnik - knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka
  • glavna knjiga - sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih promjena nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima
  • pomoćne knjige - analitičke knjigovodstvene evidencije poslovnih događaja koji su u glavnoj knjizi iskazani sintetički i druge pomoćne evidencije o stanju i promjenama imovine i obveza za potrebe nadzora i praćenja poslovanja.

Neprofitne organizacije obvezno vode sljedeće pomoćne knjige: dugotrajne nefinancijske imovine, kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe), financijske imovine i obveza, zatim knjigu (dnevnik) blagajni, evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija, evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila, knjigu izlaznih računa, knjigu ulaznih računa te ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.

Posebne pomoćne knjige i analitičke evidencije ne moraju se voditi ako neprofitna organizacija izravnim raščlanjivanjem stavki glavne knjige osigurava potrebne podatke.

Dnevnik i glavna knjiga čuvaju se najmanje 11 godina, a pomoćne knjige najmanje 7 godina. Trajno se čuvaju isplatne liste i analitičke evidencije o plaćama isplaćenim zaposlenicima u radnom odnosu.

Jednostavno knjigovodstvo

Neprofitne organizacije čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 230.000,00 kuna na razini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 230.000,00 kuna na razini godine i koja je donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva. Odluka se donosi u roku predviđenom za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu i važeća je dok neprofitna organizacija zadovoljava uvjete, odnosno do opoziva, a o nastaloj promjeni izvještava Ministarstvo financija na način propisan člankom 35. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.

Takva neprofitna organizacija dužna je voditi sljedeće poslovne knjige:

  • knjigu blagajne
  • knjigu primitaka i izdataka – kronološkim redoslijedom iskazuju se primici i izdaci temeljem primljenih uplata i obavljenih isplata, uključujući i obračunska plaćanja, koji se odnose na poslovnu godinu
  • knjigu ulaznih računa – iskazuju se kronološkim redoslijedom podaci o svim primljenim računima dobavljača u poslovnoj godini, bez obzira na način plaćanja (npr. plaćanje sa žiro računa, gotovinska plaćanja, obračunska plaćanja i dr.)
  • knjigu izlaznih računa - iskazuju se kronološkim redoslijedom podaci o svim izdanim računima kupcima u poslovnoj godini, bez obzira na način naplate računa (npr. naplate na žiro račun, gotovinske naplate, obračunska plaćanja i dr.)
  • popis dugotrajne nefinancijske imovine – obuhvaća: neproizvedenu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (zemljišta, patenti, licence i ostalo), proizvedenu dugotrajnu imovinu (građevinske objekte, postrojenja i opremu, prijevozna sredstva, knjige, umjetnička djela i ostale izložbene predmete, višegodišnje nasade i osnovno stado, ulaganja u računalne programe i ostalo), plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti i sitni inventar.

Udruga koja tijekom poslovne godine nije imala poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužna je u roku propisanom za predaju godišnjih financijskih izvještaja Ministarstvu financija dostaviti izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu (na Obrascu: IZJAVA-NPF) koju možete pronaći na stranicama Ministarstva financija

Izjava o neaktivnosti.

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava

Udruga koja ostvaruje sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva Državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužna je nadležnom tijelu državne uprave, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno drugom nadležnom tijelu javne vlasti dostaviti izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava koristeći propisani Obrazac. Obrazac PROR-POT u elektroničkom obliku pronaći ćete desno u rubrici Dokumenti.

Nadležna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo vršiti kontrole na licu mjesta o utrošku sredstava iz Državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema važećim propisima, kontrole na licu mjesta za pojedinačne isplate neprofitnim organizacijama iznad 20.000 kuna predstavljaju standard dobrog sustava financijskih kontrola (sastavni dio Izjave o fiskalnoj odgovornosti).

Ministar financija pravilnikom utvrđuje minimalni sadržaj i rokove dostave izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava.

VAŽNO - U skladu s Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine“ broj 26/2015) i tumačenju Ministarstva financija od 17. veljače 2016. godine, u slučaju postojanja ugovorom uređene obveze izvještavanja udruge i druge neprofitne organizacije prema davatelju sredstava iz javnih izvora koja je sadržajno detaljnija od propisanog PROR-POT obrasca, nije potrebno dostavljati ispunjeni obrazac PROR-POT.

Obveza korištenja revizorskih usluga

Udruga koja je u prethodnoj godini imala ukupan prihod između tri i deset milijuna kuna dužna je sukladno pravilima o reviziji financijskih izvještaja, putem ovlaštenog revizora, jednom godišnje, dati na uvid svoje financijske izvještaje.

Udruga koja je u prethodnoj godini imala ukupan prihod iznad deset milijuna kuna dužna je sukladno pravilima o reviziji financijskih izvještaja, putem ovlaštenog revizora, jednom godišnje, revidirati svoje financijske izvještaje.

Navedene udruge bit će dužne do 30. lipnja tekuće godine objaviti na svojim internetskim stranicama revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, odnosno o uvidu u financijske izvještaje za prethodnu godinu.

Objava godišnjih financijskih izvještaja

Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo dužne su sastavljati i predavati:

  • za poslovnu godinu: Bilancu (na Obrascu: BIL-NPF), Izvještaj o prihodima i rashodima (na Obrascu: PR-RAS-NPF) i Bilješke uz financijske izvještaje (ne predaju se, samo sastavljaju)
  • za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja: Izvještaj o prihodima i rashodima (na Obrascu: PR-RAS-NPF).

Neprofitne organizacije koje su donijele Odluku o primjeni članka 9. stavka 2. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, odnosno one neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo predaju jedan Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima (na Obrascu: G-PR-IZ-NPF).

Sukladno članku 28. Zakona financijski izvještaji predaju se Ministarstvu financija, odnosno drugoj instituciji koju Ministarstvo financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja. Sadržaj financijskih izvještaja je propisan. Izvještaji se predaju u elektroničkom i papirnatom obliku. Obrasce u elektroničkom obliku moguće je preuzeti s internetske stranice Ministarstva financija i Financijske agencije (FINA). Financijski izvještaj u elektroničkom obliku popunjava se isključivo pomoću računala i predaje se FINA-i u e-obliku na CD-u ili USB-u odnosno u e-obliku putem Interneta. Obrasci u papirnatom obliku mogu se nabaviti u knjižarama. Navedene obrasce u elektroničkom obliku pronaći ćete desno u rubrici Dokumenti.

Druge obvezne evidencije

Ovisno o vrsti i opsegu poslovnih aktivnosti, neprofitna organizacija je obvezna voditi evidencije propisane posebnim zakonima, koji uređuju obavljanje te poslovne aktivnosti. Tako su neprofitne organizacije-obveznici poreza na dodanu vrijednost dužne voditi knjige ulaznih i knjige izlaznih računa propisane Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (za redovne isporuke, za predujmove i za vlastitu potrošnju).

Organizacije koje imaju priljeve i plaćanja iz inozemstva dužne su voditi nadzornu knjigu priljeva i odljeva deviza i sve druge evidencije iz propisa o deviznom poslovanju i platnom prometu s inozemstvom. Organizacije koje zapošljavaju zaposlenike u radnom odnosu dužne su voditi tzv. matičnu evidenciju zaposlenih, te sve evidencije o isplaćenim plaćama (porezne kartice) i ostvarivanju drugih socijalnih prava zaposlenih (pravo na mirovinsko osiguranje, pravo na naknadu za bolovanje u slučaju spriječenosti za rad i dr.).

Nadzor

Ministarstvo financija obavlja nadzor financijskog poslovanja, računovodstvenih poslova i predaje financijskih izvještaja (financijski nadzor) neprofitne organizacije u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija te drugih posebnih propisa (npr. Zakona o udrugama)

Nadzor se obavlja nad :

  • zakonitim pribavljanjem financijskih sredstava iz javnih i drugih izvora
  • upravljanjem financijskim sredstvima
  • utvrđivanjem koriste li se sredstva za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovana neprofitna organizacija.

Prekršajne i kaznene odredbe

Zakon uvodi novčane kazne za čitav niz prekršaja, pa će se tako Udruga novčano kazniti ako:

  • ne izrađuje i/ili ne usvaja financijske planove
  • ne vodi poslovne knjige dvojnog knjigovodstva
  • ne čuva dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige/ne čuva knjigu primitaka i izdataka, knjigu blagajne, knjigu ulaznih računa, knjigu izlaznih računa i popis dugotrajne nefinancijske imovine u propisanim rokovima
  • ne čuva knjigovodstvene isprave u propisanim rokovima
  • ne sastavlja i ne podnosi financijske izvještaje sukladno Zakonu
  • ne objavi na svojim mrežnim stranicama revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, odnosno o uvidu u financijske izvještaje za prethodnu godinu
  • ne upiše se u Registar neprofitnih organizacija
  • ne izvijesti o promjeni podataka unesenih u Registar neprofitnih organizacija. Novčane kazne za udrugu razlikuju se prema tipu knjigovodstva: udruga koja vodi dvojno knjigovodstvo: od 5.000 kuna do 200.000 kuna, te za zakonskog zastupnika udruge od 5.000 kuna do 20.000 kuna;
  • udruga koja vodi jednostavno knjigovodstvo: od 1.000 kuna do 50.000 kuna, te za zakonskog zastupnika udruge od 1.000 kuna do 10.000 kuna.

Dodatne informacije:

Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija

Zakon o udrugama

Zakon o obveznim odnosima

Zakon o platnom prometu

Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge

Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija

Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu

Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost

Porezni priručnik za udruge

Ministarstvo financija

Izvor: Središnji državni portal - Računovodstvo udruga (gov.hr)

racunovodstvo_udruga_-_sredisnji_drzavni_ured.txt · Last modified: 2021/11/26 01:09 (external edit)