Odredbe o rezerviranju troškova i rizika nalaze se u sljedećim HSFIima: „„ HSFI 13 - Obveze (13,14, 15, 16, 25, 26, 27, 29 i 34); „„ HSFI 15 - Prihodi (15 i 36); „„ HSFI 16 - Rashodi (6, 7, 15f, 21 do 28 i 39c ).

Rezerviranje troškova i rizika priznaje se kao rashod kada poduzetnik ima obvezu neodređenog vremena ili/i iznosa. Rezerviranje treba priznati ako, i samo ako:

a) poduzetnik ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlih događaja,

b) je vjerojatno da će podmirenje obveza zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, i

c) se iznos obveze može pouzdano procijeniti.

Sva navedena tri uvjeta trebaju biti ispunjena za priznavanje rezerviranja troškova i rizika kao rashod poduzetnika. Iz navedenih odredbi proizlazi da je rezerviranje trošak koji tereti račun dobiti i gubitka tekućeg razdoblja zbog nastalog (prošlog) događaja koji će vjerojatno prouzročiti izdatke u idućim razdobljima i čija se svota ne može točno odrediti ali se može pouzdano procijeniti.

Poduzetnici u pravilu uračunavaju rezerviranja (knjiže trošak rezerviranja), odnosno stvaraju određene obveze za troškove rezerviranja na način da procjenjuju buduće očekivane troškove i na osnovi toga ih postupno, ili odjednom, ukalkuliraju u troškove sadašnjeg razdoblja.

Porezni tretman dugoročnih rezerviranja za troškove i rizike

Prema čl.11. Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12), priznaju se kao porezno priznati rashod rezerviranja za rizike i troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima. To su:

1) rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima,

2) rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima,

3) rezerviranja za otpremnine,

4) rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava,

5) rezerviranja kod banaka za rizike od potencijalnih gubitaka prema propisima Hrvatske narodne banke,

6) rezerviranja kod osiguravajućih društava prema zakonu koji uređuje osiguranje,

7) rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore sukladno računovodstvenim propisima.

Primjer 1.:

1) Građevinski poduzetnik kod prodaje građevinskih objekata prema ugovorima dao je jamstvo kupcima na dvije godine, pa je u 2010. g. rezervirao troškove jamstva (troškovi popravaka na nekretninama) u diskontiranoj svoti u iznosu od 260.000,00 kn.

2) U 2011.g. zaprimljeni su računi dobavljača o izvršenim popravcima na nekretninama koje su prodane u 2010.g. u iznosu od 95.778,67 kn (PDV iznosi 17.909,83 kn).

3) U 2011.g. ukinuta su rezerviranja za iznose stvarnih troškova popravaka u iznosu od 77.868,84 (iznosi računa za popravke bez PDV-a).

4) U 2012.g. zaprimljeni su računi dobavljača o izvršenim popravcima na nekretninama koje su prodane u 2010.g. u iznosu od 128.073,75 kn (PDV iznosi 25.614,75 kn).

5) U 2012.g. ukinuta su rezerviranja za iznose stvarnih troškova popravaka u iznosu od 102.459,00 (iznosi računa za popravke bez PDV-a).

6) Na dan 31.12.2012.g. ukinut je ostatak rezerviranja u iznosu od 79.672,16 kn (razlika između rezerviranih troškova - 260.000,00 kn i stvarnih troškova iz računa proknjiženih u 2011.g. i 2012.g. - 180.327,84 kn) jer je isteklo jamstvo.

Knjiženja;

Knjiženje u 2010.g.

1. Rezerviranja po danom jamstvu konto 4221 i konto 9721 = 260.000,00 kn

2. Knjiženje u 2011.god.

Ulazni računi od dobavljača za popravak

 konto 1600, konto 4123 konto 2202
 
 konto 9721 te konto 7650. - ukidanje rezerviranja

3. Ukidanje rezerviranja istekom jamstva

 konto 9721, konto 7650 

Objava dugoročnih rezerviranja za troškove i rizike

Prema odredbi točke 39.c HSFI 16-Rashodi, u bilješkama će poduzetnik objaviti opis, iznos i očekivano vrijeme odljeva ekonomskih koristi vezanih uz rezerviranja.

Računovodstvo dugoročnog rezerviranja za troškove i rizike (primjena HSFI-a)

Izvor: Časopis RIPup 10/2012, str. 26-39.