Knjigovodstvo Actarius

Pozajmice između pravnih i fizičkih osoba

U poslovnoj praksi nisu rijetki slučajevi davanja zajmova (pozajmica) od strane pravnih osobama fizičkim osobama, primjerice davanje pozajmice radnicima, kao ni obrnuto, davanje pozajmica pravnim osobama od strane fizičkih osoba, primjerice pozajmica vlasnika društva svojem društvu.

Kod davanja zajmova jedno od čestih pitanja u praksi je: mora li se ugovoriti kamata ili ne? Pritom se kod tog pitanja često misli na to ima li kakvih poreznih posljedica ako se kod pozajmica u određenom odnosu kamate ugovore ili ne?

Budući je zajam institut Zakona o obveznim odnosima (ZOO), za odgovor na pitanje o obveznosti ugovaranja kamata ipak valja poći od tog propisa. Pitanje kamata u spomenutim odnosima regulirano je čl. 500. st. 1. ZOO-a, i prema tim odredbama zajmoprimac se može obvezati da uz glavnicu duguje i kamatu. Dakle, prema ZOO-u, pravo na kamatu se mora ugovoriti odnosno zajmovi mogu biti i beskamatni.

Pozajmice pravnih osoba fizičkim osobama

No, ako je beskamatna pozajmica dana od strane pravne osobe fizičkoj osobi, tada takva pozajmica dolazi pod udar Zakona o porezu na dohodak i postoji obveza utvrđivanja oporezivog primitka po osnovi povoljnijih kamata. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže stope i stope kamata od 3% godišnje.

U slučaju da se beskamatna pozajmica, ili pozajmica uz kamatu nižu od 3% godišnje, daje radniku, obveza je na kamate obračunate u visini 3%, ili na razliku između niže ugovorene stope i 3%, utvrditi plaću u naravi i obračunati sva propisana davanja kao i na redovnu plaću.
Ako se takva pozajmica daje drugim fizičkim osobama, po osnovi povoljnijih kamata utvrđuje se drugi dohodak, osim ako se daje članovima društva.
Kod pozajmica s povoljnijim kamatama koje se daju dioničaru ili članu društva (vlasniku/ suvlasniku), povoljnija kamata smatra se dohotkom od kapitala po osnovi skrivene isplate dobiti i oporezuje se po stopi od 40% i prirezom. Pritom, primici po osnovi povoljnijih kamata smatraju se neto primitkom, te ih je za obračun propisanih davanja potrebno preračunati na bruto.
Stoga, kod davanja pozajmica fizičkim osobama od strane pravnih osoba, najuputnije je ugovoriti kamate u visini 3% godišnje (ili više), i tada nema obveze utvrđivanja oporezivih primitaka fizičke osobe. Pravna osoba će po osnovi obračunatih kamata iskazati prihode od kamata.

Pozajmice fizičkih osoba pravnim osobama

Kada pozajmicu daje fizička osoba pravnoj osobi, pozajmica s aspekta ZOO-a, ali i s motrišta poreznih propisa, može biti beskamatna. Naime, u ovom slučaju iz beskamatne pozajmice ne proizlaze nikakve porezne obveze niti za pravnu niti za fizičku osobu, tj. ne primjenjuje se kriterij od minimalno 3% godišnje kamate kao u prethodno navedenom odnosu, odnosno kada pravna osoba daje pozajmicu fizičkoj osobi.

No, ako fizička osoba daje pozajmicu uz ugovorene kamate, neovisno o visini kamatne stope, tada fizička osoba po osnovi kamata ostvaruje oporezivi primitak – dohodak od kapitala.
Dohodak po osnovi kamata oporezuje se pri isplati (ili pripisu) po stopi od 12% uvećano za prirez ako je propisan. Stopa od 12% primjenjuje se od 1.1.2015., odnosno ista se primjenjuje na obračunate kamate koje se odnose na razdoblje nakon tog datuma. Ako se radi o isplati (pripisu) kamata koje se odnose na razdoblje do 31.12.2014., pri oporezivanju treba primijeniti ranije važeću stopu od 40%, bez obzira što se kamate isplaćuju nakon 1.1.2015. godine.

Za primitke po osnovi kamata potrebno je izvijestiti i na Obrascu JOPPD (oznaka pod 6.2. – 1005) na dan isplate ili sljedeći radni dan.