User Tools
Potpore kod smrti zaposlenika ili člana uže obitelji zaposlenika
Potpore koje poslodavac isplaćuje u slučaju smrti zaposlenika ili člana uže obitelji zaposlenika nisu zakonski obvezne. Iako postoji pravo obitelji (u slučaju smrti zaposlenika) ili zaposlenika (u slučaju smrti člana uže obitelji) na tu potporu, poslodavac ima obvezu isplate ako je tako propisano nekim aktom koji propisuje materijalna prava zaposlenika, primjerice ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor ili se isplata potpore temelji na odluci poslodavca.
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br.177/04-136/15; nadalje Zakon) i Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br.95/05-137/15; nadalje Pravilnik), navode pod kojim uvjetima su takve potpore neoporeziv primitak s aspekta poreza na dohodak, a samim time i porezno priznate te ne uvećavaju poreznu osnovicu prilikom utvrđivanja poreza na dobit.
U skladu sa navedenim, čl. 10. toč. 9. Zakona navodi da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz čl. 14. st. 1. Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa. Ako se ti primici isplaćuju iznad propisanih iznosa, tada se, u skladu sa čl. 14. st. 1. toč. 1. podtočka 1.2. Zakona, takav iznos smatra plaćom (primitkom od nesamostalnog rada).
U skladu sa čl. 13. st. 2. toč. 7. i 8. Pravilnika, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, i to:
- potpore za slučaj smrti radnika – u visini do 7.500,00 kn, osim potpora iz čl.9.st.2. toč. 2.8. Zakona koje poslodavci u slučaju smrti roditelja isplaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu.
- potpore za smrt člana uže obitelji radnika – u visini do 3.000,00 kn, pri čemu se užom obitelji smatraju bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner, roditelji, roditelji bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, djeca, drugi preci i potomci u izravnoj liniji, usvojena djeca i djeca na skrbi te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
Isplate se priznaju na temelju vjerodostojnih isprava (smrtovnica, odluka društva), a iznos isplaćenog primitka iskazuje se u JOPPD obrascu, redni broj 15.1., oznaka neoporezivog primitka 20.
- Ordered List Item
Potrebno je napomenuti da za potporu koja se isplaćuje obitelji u slučaju smrti radnika, a u iznosu koji je veći od neoporezivog iznosa definiranog u čl.13. st. 2. toč.7. Pravilnika, razlika iznad neoporezivog iznosa smatra se drugim dohotkom osobe kojoj je isplata izvršena te se prilikom oporezivanja primjenjuju odredbe važeće za oporezivanje drugog dohotka.
Međutim, za iznos isplate iznad neoporezivog iznosa nije potrebno obračunati doprinose. Naime, u skladu sa čl. 209. st. 1. toč. 7. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08-143/14) ne postoji obveza obračuna i uplate doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, tj. za potpore koje se isplaćuju obitelji za slučaj smrti radnika plaća se samo porez i prirez (ukoliko postoji obveza), pri čemu je kod obračuna potrebno voditi računa da li se radi o bruto ili neto primitku.
Oporezivi iznos potpore mora se isplatiti na žiro račun primatelja potpore, dok se neoporezivi iznos može isplatiti i u gotovom novcu.
Nadalje, za svote koje su isplaćene iznad propisanog neoporezivog iznosa, a za koje se utvrđuje drugi dohodak, isplatitelj mora o obračunatom i uplaćenom predujmu poreza na dododak predati JOPPD obrazac.
S aspekta poreza na dobit, porezno su priznati troškovi koji su isplaćeni do neoporezivih iznosa, kako je to propisano Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak. Međutim, ako društvo izravno kupi vijenac za pogreb te direktno snosi bilo kakve druge troškove vezane uz pogreb, takvi izdaci ne smatraju se poslovnim rashodom, stoga su porezno nepriznati te uvećavaju osnovicu poreza na dobit.
Actarius Grupa d.o.o., http://www.actarius.hr, info@actarius.hr
