Knjiga ulaznih/ primljenih računa

-knjiga ulaznih računa za redovne isporuke

-knjiga ulaznih računa za dane predujmove

-posebna evidencija o pretporezu plaćenom pri uvozu

-posebna evidencija o pretporezu plaćenom po računu za obavljene usluge inozemnih poduzetnika

Knjiga izlaznih/ izdanih računa

-knjiga izlaznih računa za redovne isporuke

-knjiga izlaznih računa za primljene predujmove

Obveznici poreza na dohodak koji su ujedno obveznici poreza na dodanu vrijednost vode i gore navedene knjige u kojima pravodobno osiguravaju upis podataka (za mjesečne obveznike PDV-a do kraja mjeseca za prethodni mjesec, odnosno za tromjesečne obveznike do kraja mjeseca za prethodno tromjesečje). Podaci u knjigama se mogu iskazati na dva načina:

-prema redoslijedu primitaka i izdavanja računa i tada nije obvezno voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama

-prema plaćenim i naplaćenim računima no tada je obvezno voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama

Evidencija tražbina i obveza

Obveza vođenja propisana je odredbama čl. 23. Zakona o porezu na dohodak, odnosno oblik i sadržaj čl. 37. Pravilnika.

Nije obvezno voditi ovu evidenciju ako se ulazni i izlazni računi unose u knjige po datumu primitka ili izdavanja računa, već ako se isti unose prema datumu plaćanja ili naplate. Također, u tu se knjigu ulaze svi računi osim gotovinski plaćenih i naplaćenih

Knjiga primitaka i izdataka

Obvezu vođenja knjige (“obrazac KPI”) propisan je čl. 23 Zakona o prezu na dohodak, dok oblik i sadržaj detaljnije utvrđuju odredbe čl. 34. Pravilnika o porezu na dohodak.

Slijedom plaćanja i naplate unose poslovni izdaci i primici tijekom jedne godine/poreznog razdoblja. Temeljem knjige se na kraju godine utvrđuje Vaš dohodak. Porezni obveznici koji imaju osiguranu evidenciju dnevnog prometa, prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu gotovinski promet upisati za cijelo obračunsko razdoblje (do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec ako su mjesečni obveznici; odnosno do kraja tekućeg mjeseca za prethodno tromjesečje, uz napomenu da obveznik poreza na dohodak koji nije u sustavu PDV-a knjiženja u knjigu unosi najkasnije do 15. u mjesecu).

Primjenom načela blagajne, dakle u trenutku kada smo nešto platili/naplatili, evidentiramo taj događaj i to kao primitak/izdatak u gotovini, preko žiroračuna ili naravi.

Neovisno o broju poslovnih jedinica vodi se jedna knjiga primitaka i izdataka.

Knjiga prometa

Obvezu vođenja ove evidencije utvrđuju odredbe čl. 23 Zakona o porezu na dohodak, dok sadržaj i oblik određuju odredbe čl. 36. Pravilnika.

To je evidencija u koju se krajem dana, ili početkom slijedećeg, upisuju svi primici naplaćeni u gotovini i čekovima. Knjigu prometa nisu obvezni voditi obrtnici koji dnevno ažurno vode knjigu primitaka i izdataka, kao niti oni koji dnevni promet ostvaren u trgovini upisuju u Popis robe u trgovini na malo.

Za svaku poslovnu jedinicu vodi se posebna knjiga prometa.

Popis dugotrajne imovine

Predstavlja pregled upisanih stvari i prava čija vrijednost premašuje 3.500 kuna, a vijek trajanja godinu dana. Popis služi za utvrđivanje otpisa vrijednosti imovine (amortizacije) po propisanim stopama. Ovisno o procjeni poslovanja, možemo se odlučiti na progresivnu stopu (npr.,umjesto 20% koristimo 40%, čime i smanjujemo “vijek” obračunavanja amortizacije); isto tako i možemo donijeti odluku da amortizaciju za određenu godinu nećemo knjižiti- u tom slučaju je obračunamo, ali ne možemo koristiti to pravo u idućoj godini, već nastavljamo sa obračunom kao da smo normalno knjižili u prethodnoj godini

U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena (umanjena za iskazane popuste), carina i uvozne pristojbe, izdaci pripreme prostora za građenje, prijevozni troškovi, trošak inastalacije ili montaže…uglavnom sve izdatke nastale u postupku dovođenje sredstva u radno stanje. Obrtnik koji je u sustavu poreza na dodanu vrijednost unosi vrijednost imovine bez poreza na dodanu vrijednost (ukoliko nije u sustavu, u popis unosi vrijednost sa uključeni PDV-om).

Dugotrajna imovina se evidentira na temelju vjerodostojnih isprava (računi, ugovori, zapisnici…); s time da se nabavljena dobra unose neovisno o tome jesu li plaćena, dok se prava unose samo ukoliko zaista jest plaćena naknada drugoj osobi- vlasniku prava.

Kada ulažemo stvari iz vlastite proizvodnje ili privatnu dugotrajnu imovinu, sastavljamo zapisnik o ulaganju u kojemu unosimo utvrđenu vrijednost unešene dugotrajne imovine. Prema odredbama čl. 27. stavka 4. Pravilnika, vrijednost unešene imovine utvrđuje se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti (laički rečeno, imamo li računalo staro tri godine, dovoljno je priložiti uz zapisnik primjere iz oglasnika za računala te starosti; jer predstavljaju usporedivu tržišnu vrijednost u trenutku unosa imovine; a možemo i npr., pri unosu vlastitog poslovnog prostora u obrt staviti cijenu utvrđenu od ovlaštenog procjenitelja).

Popis dugotrajne imovine sastavljamo za svaku kalendarsku godinu i zaključuje na dan 31. prosinca, a utvrđena knjigovodstvena vrijednost prenosi se u odgovarajući stupac Popisa koji porezni obveznik vodi u narednoj poslovnoj godini. I nakon što takovu imovinu u cjelosti otpišemo, zadržavamo ju u popisu toliko dugo dok se ne odlučimo na prodaju, darovanje ili uništenja. Popis se obvezno prilaže uz godišnju prijavu poreza na dohodak, ako imovine nema, predajemo prazan obrazac.

Kada govorimo o obrtu koji podrazumijeva vođenje knjiga sistemom jednostavnog knjigovodstva; podrazumijeva se da se svaki poslovni događaj knjiži po načelu blagajne. Poslovni događaj je nastao kada smo određenu robu/uslugu platili ili naplatili, tako da Popis dugotrajne imovine i obračun amortizacije čini iznimku načela blagajne u jednostavnom knjigovodstvu- vrijednost otpisujemo dio po dio, bez obzira na sam čin plaćanja.

Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, hrane, pića i napitaka

Obveza je propisana odredbama čl. 25. stavka 3. Pravilnika o porezu na dohodak, a namjera je omogućiti praćenje povezanosti primitaka sa nastalim izdacima. Zbog utvrđivanja povezanosti primitaka sa izdacima obrtnici koji obavljaju proizvodne i uslužne djelatnosti i sukladno tome nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal, kao i ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i napitke (kao i pića i napitke koji su sami proizveli i utrošili) u posebnim evidencijama osiguravaju podatke o:

-nabavi (naziv dobavljača, broj i datum računa)

-uporabi (broj internog dokumenta, specifikacije utroška, radnog naloga…)

Evidencija se vodi posebno za svaku vrstu, neovisno o uobičajenom trgovačkom nazivu ili dobavljaču ili pojedinačnoj nabavnoj vrijednosti.

Za potrošni materijal koji se ne ugrađuje u finalni proizvod ili uslugu, ali je nužan u obavljanju djelatnosti (stručna literatura, dnevni tisak, sredstva za čišćenje i osobnu higijenu…) nije potrebno voditi evidenciju.

Evidentiranje utroška se obavlja kada se utroši određena količina (npr. litra šampona ako je pakiranje od litre), odnosno knjiženje obavljamo najkasnije u roku od mjesec dana nakon nastanka promjene (prema odredbama Pravilnika promjene u evidenciji o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, hrane, pića i napitaka), odnosno najkasnijenu roku 15 dana od proteka svakog mjeseca (Uputa Središnjeg ureda Porezne uprave). 31. prosinca zaključujemo stanje Evidencije; dakle, za svako porezno razdoblje vodimo novu, sa početnim stanjem svake vrste.

Tko nije obvezan voditi evidenciju?

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost trgovine na malo, obrtnici proizvođači koji na malo prodaju svoje proizvode (ako su podaci osigurani u evidenciji o prometu robe koju vode prema odredbama Zakona o trgovini) i porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva ( s time da osiguravaju količinske podatke o nabavi i utrošku pića i napitaka).

Izvor: http://www.e-obrt.info/default.asp?cms=GHHHGG