3. Donacije

Porezno nepriznati trošak donacije je onaj koji:

- prelazi iznos od 2% prošlogodišnjih prihoda,

- je nastao darivanjem fizičkih, pravnih i drugih osoba koje ne posluju prema posebnim propisima tj. koje ne djeluju u općekorisne svrhe,

- nije isplaćen na žiro-račun donirane osobe.

4. Amortizacija iznad propisanih stopa

Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod ukoliko je obračunana na nabavnu vrijednost po linearnoj metodi, uz primjenu amortizacijskih stopa koje ne prelaze:

- za građevinske objekte i brodove 10%,

- za osobne automobile i osnovno stado 40%,

- za opremu, mehanizaciju, ostala vozila, nematerijalnu imovinu (prava i sl.) 50%,

- za računala i računalnu opremu, poslovni softver i mobilne telefone 100%,

- za ostalu imovinu 20%,

uz napomenu da su navedene stope „ubrzane“ i primjenjuju se kod pojačanog trošenja sredstava. Propisane stope su dvostruko manje i njih treba koristiti u uvjetima uobičajenog trošenja.

5. Kamate kod povezanih osoba

Zatezne kamate između povezanih osoba nisu porezno priznati rashod. Pritom se povezanim osobama smatraju pravno samostalna društva koja su povezana poduzetničkim ugovorima (poslovanje im je usko povezano) ili su kapitalno povezana (jedna ima vlasnički udio u drugoj).

Kamate na zajmove između povezanih osoba, kada je davatelj zajma nerezident (inozemno društvo), mogu se priznati kao rashod najviše do visine eskontne stopa HNB-a (9%). Kada je davatelj zajma domaće društvo, prihod od kamate na zajam povezanoj osobi nerezidentu mora se iskazati po stopi najmanje u iznosu eskontne stope HNB-a. Navedena ograničenja ne vrijede kada su obje povezane osobe rezidenti (domaća društva).

6. Kamate na zajmove primljene od člana društva

Porezno nepriznatim kamatama smatraju se kamate na zajmove primljene od vlasnika udjela koji je nerezident, koji drži najmanje 25% udjela, nije financijska organizacija (npr. banka), ako bilo kada u poreznom razdoblju iznos zajma premaši četverostruki iznos udjela.

To znači da, ukoliko je davatelj zajma tuzemni porezni obveznik (fizička ili pravna osoba) ili strana financijska organizacija, trošak kamate je porezno priznat.

7. Troškovi rezerviranja

Troškovi rezerviranja za rizike i troškove su porezno nepriznati rashodi, osim u slučajevima:

- rezerviranja za otpremnine – za otpremnine s osnove otkaza ugovora o radu, odlaska u mirovinu, u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, uz uvjet da je iznos rezerviranja utemeljen na iznosima otpremnina utvrđenim kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili pravilnikom o radu.

- rezerviranja za troškove obnavljanja i sanaciju prirodnih bogatstava – priznaju se kao rashod samo kada postoji zakonska ili druga obveza, kao rezultat sadašnjih ili prošlih aktivnosti vezanih uz iskorištavanje ili zaštitu prirodnih bogatstava, kada je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati nastanak troška.

- rezerviranja za troškove u jamstvenom roku – kada je ugovorom zajamčeno otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku i kada ne postoji osnova da se nastali troškovi naplate od trećih osoba. Iznos rezerviranja utvrđuje se prema iskustvenim spoznajama u tom poslu. Rezerviranje se ukida po isteku jamstvenog roka.

- rezerviranja po započetim sudskim sporovima – za sporove pokrenute do 15. dana prije podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, bez kamata. Rezerviranje se ukida po donošenju presude.

- rezerviranja za neiskorištene dane godišnjeg odmora.

O temi rezerviranja pisali smo pred par tjedana.

Treba naglasiti da rezervacija, ukoliko je porezno priznati rashod, predstavlja samo vremensku odgodu plaćanja poreza na dobit jer, po isteku osnove za postojanje iste, postaje prihod.

8. Vrijednosna usklađenja

Potraživanja od kupaca – vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja prošle godine proteklo više od 120 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave poreza na dobit.

Pritom se podrazumijeva da je poduzetnik poduzeo sve radnje da sporno potraživanje naplati, o čemu trebaju postojati dokazi (utuženje, nagodba, dužnik u postupku sanacije ili stečaja). Izuzetak su zastarjela potraživanja do 5.000,00 kuna, koja se slobodno mogu otpisati ukoliko dužnik nije fizička osoba. Ukoliko otpis potraživanja nije moguće opravdati po navedenim kriterijima, isto ne predstavlja porezno priznati rashod.

Zalihe – otpis zaliha porezno se priznaje samo do visine propisane odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore. Ukoliko nastupi šteta na zalihama (požar, poplava, istek vijeka uporabe itd.), o tome je potrebno napraviti zapisnik i prijaviti isti na poreznu upravu. U suprotnom se nastali rashodi neće porezno priznati i trebati će obračunati PDV na nabavnu vrijednost uništene robe.

Financijska imovina (dionice, udjeli) – vrijednosno usklađenje financijske imovine porezno se priznaje samo do iznosa troška stjecanja. Ukoliko se radi o udjelu u firmi koja je u stečaju, vrijednosno usklađenje je u cijelosti porezno priznati rashod.

Izvor: http://www.ekonos.hr/clanci.php?grupa=2&clanak=141