User Tools
Ovrha na plaći i po računu prednosni red
info@actarius.hr
Za jednog djelatnika od FINA-e dolazi obavijest da mu je otvoren zaštićeni račun. Nakon toga uplaćuje mu se zakonski dio na zaštićeni račun, a dio na redovan račun sukladno ovršnom zakonu. Prema tome, FINA je prema redoslijedu u svom očevidniku počela namirivati ovrhe na novčanim sredstvima koje meni kao poslodavcu nisu znane (niti moraju biti znane) jer je dužnost poslodavca u tom slučaju samo izuzeti dio plaće na zaštićeni račun. Tijekom sljedeće godine nama kao poslodavcu počinju pristizati zahtjevi za ovrhom na plaći odnosno izjave dužnika tj.administrativna izjave.
Ima li prednost naplate dobivena ovrha na plaći ili već započeta ovrha na novčanim sredstvima po računu koji vodi Fina? Na stranici Ministarstva pravosuđa u rubrici Najčešća pitanja i odgovori netko je postavio slično pitanje: „Radnik ima zaštićeni račun, dakle 2/3 njegove neto plaće uplaćuje se na zaštićeni račun, a 1/3 na tekući jer ima ovrhe po novčanim sredstvima kod FINE. Poslodavac prima još jednu ovrhu na plaću istog radnika. Što učiniti s tom ovrhom?” i odgovor je glasio: „Ovršni zakon propisuje da se prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja određuje prema danu primitka ovršnog prijedloga što znači da se tražbine namiruju redoslijedom zaprimanja zahtjeva za zapljenu primanja. Provedba ovrhe po kasnije zaprimljenom rješenju o ovrsi neće biti moguća dok se ne dovrši ovrha po prethodnom zaprimljenom rješenju o ovrsi.” Navedeni odgovor nije razjasnio postavljeno pitanje… jer poslodavcima nisu poznati datumi zaprimanja isprava u FINA-i. Vezano uz 1. pitanje, navedeni članak 180. Ovršnog zakona primjenuje se na postupke koji su započeti od 15. listopada 2012. godine. Kako su pravila u navedenom članaku Zakona ista kao i ona koja su postavljena u Ovršnom zakonu iz 1996., zašto se razdvaja primjena prije i poslije navedenog datuma, ako su članci koji definiraju prednosni red isti? Kako onda postupati s postupcima koji su započeti prije tog datuma?
Kada radnik ima otvoren zaštičeni račun (i poslodavac dobije obavijest da se protiv istog vodi ovrha po računima), te poslodavac postupa sukladno zakonu uplaćuje na zaštitčeni račun iznos koji je propisan zakonom i ostatak na tekući račun koji je blokiran, i onda kasnije poslodavac dobije ovrhu na plaći… vrši li poslodavac prvo uplatu zakonskog dijela plaće na zaštičeni račun, tada postupa po ovrsi na plaći (koja je stigla kasnije od obavijesti Fine) i uplaćuje direktno ovrhovoditeljiima, te ukoliko što ostane od plaće uplaćuje na tekući račun koji je blokiran ili mora prvo postupati po ovrsi po računu i vršiti uplate na tekući račun i tek kada se zatvori dugovanje po računu (Fini) vrši uplate po ovrsi na plaći?
Predmetom ovrhe može biti plaća/naknada plaće ali i novčana tražbina po računu. Kod ovrhe na plaći nalaže se poslodavcu da novčani iznos za koji je ovrha određena isplati odnosno isplaćuje u određenim iznosima ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti rješenja (OZ čl. 197. st. 1). U slučaju javnobilježničkog rješenja o ovrsi, poslodavac je dužan zaplijenjeni dio plaće isplatiti odnosno isplaćivati u nekom roku ovrhovoditelju po isteku roka od 60 dana od dana primitka rješenja o ovrsi. (OZ čl. 284. st. 4 u vezi s čl. 202. st. 2). Kod ovrhe na novčanoj tražbini po računu nalaže se Fini da banci izda nalog da iznos za koji je određena ovrha prenese sa svih ovršenikovih računa koje se po njegovom OIB-u vode na račun ovrhodovitelja. (OZ čl. 204. st.1)
Ovrha na plaći koju provodi poslodavac i ovrha na novčanim sredstvima po računima koju provode Fina i banke nisu u međusobnoj konkurenciji na način da je između njih potrebno utvrđivati prednosni red, već se radi o dva različita predmeta ovrhe. U slučaju da poslodavac primjerice zaprimi dva rješenja o ovrsi radi provedbe ovrhe na plaći, radi se o ovrsi na istom predmetu ovrhe i poslodavac je dužan utvrditi prednosni red prema danu primitka ovršnih prijedloga kod suda ili javnog bilježnika. Kada poslodavac zaprimi obavijest o otvaranju zaštićenog računa, ta obavijest ne utječe na ovrhe koje on provodi na plaći ovršenika, već za njega ima učinak utoliko što će dio plaće koji je izuzet od ovrhe od tog trenutka uplaćivati na zaštićeni račun, a ne više na redovni račun tog radnika. Postupanje poslodavca:
- Fina je izvjestila poslodavca o otvaranju zaštićenog računa: dio plaće koji je izuzet od ovrhe poslodavac uplaćuje na zaštićeni račun ovršenika, a zaplijenjeni dio na redovni (tekući) račun
- Radnik već ima otvoreni zaštićeni račun, a poslodavac zaprimi rješenje o ovrsi na plaći ili zapljenu po pristanku: dio plaće koji je izuzet od ovrhe poslodavac uplaćuje na zaštićeni račun, a zaplijenjeni dio na račun ovrhovoditelja
- Poslodavac je zaprimio samo rješenje o ovrsi na plaći ili zapljenu o pristanku: Poslodavac dio plaće koji je izuzet od ovrhe uplaćuje ovršeniku na njegov redovni račun, a zaplijenjeni dio uplaćuje ovrhovoditelju na njegov račun. U slučaju da poslodavac zaprimi i obavijest od Fine o otvaranju zaštićenog računa nastavit će provoditi ovrhu na plaći, a iznos koji je zaštićen od ovrhe od tog trenutka neće uplaćivati na redovni nego na zaštićeni račun
Sukladno čl. 180. OZ-a prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja određuje se prema danu primitka ovršnoga prijedloga. Drugim riječima, prema danu kad je javni bilježnik ili sud zaprimio prijedlog za ovrhu. Ako je ovršni prijedlog upućen kao preporučena pošiljka putem davatelja poštanskih usluga, dan predaje davatelju poštanskih usluga smatra se danom primitka u sudu odnosno kod javnog bilježnika. Ako su ovršni prijedlozi više ovrhovoditelja primljeni u sudu istoga dana, založna prava imaju isti prednosni red, a tražbine s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti.
