Uvod

Kada se u praksi, odjel obračuna plaće ili kadrovski odjel,  susretnu sa problematikom otpremnina, obično moraju znati odgovoriti na pitanje da li za određeni slučaj prekida ugovora o radu postoji obaveza poslodavca za isplatom otpremnine. Nakon toga moraju biti u mogućnosti pružiti informaciju o iznosu otpremnine koji je potrebno isplatiti. Kroz ovaj članak nastojimo dati odgovor na ta dva pitanja.   Pogledajmo  prvo odredbe koje se odnose na otpremnine iz važećega Zakona o radu (od 01.01.2010)

Zakon o radu

Prema Zakonu o radu (01.01.2010) u određenim slučajevima prekida ugovora o radu radnik ima pravo na isplatu otpremnine. U nastavku navodimo popis točaka Zakona o radu od 01.01.2010. koje propisuju uvjete u kojima radnik u slučaju o prekida radnog odnosa ostvaruje pravo na isplatu otpremnine i definiraju način obračuna otpremnine.

• Članak 80. Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

(1) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

(2) Radnik koji je neopravdano odbio ponuđene poslove iz članka 78. stavka 1. ovoga Zakona nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

• Članak 119. Otpremnina

(1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

(2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog  poslodavca.

(3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drugačije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu

• Članak 85. Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini

(1) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.

Uzevši u obzir sve navedeno pravo na otpremninu imaju

• radnici koji nakon ozljede na radu ili profesionalne bolesti nisu vraćeni na rad

• radnici kojima je poslodavac otkazao ugovor o radu ako imaju minimalno dvije godine neprekidnoga rada kod poslodavca i ako otkaz ugovora o radu nije iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika

Minimalni i maksimalni iznos otpremnine

Nakon što poslodavac utvrdi da prema Zakonu o radu ima obavezu isplate otpremnine za radnika s kojim prekida ugovor o radu pristupa se obračunu otpremnine. Važno je napomenuti je Zakonom o radu propisana minimalna osnovica za izračun otpremnine  od 1/3 prosječne mjesečne plaće (bruto) koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Isto tako je propisano da iznos otpremnine koju je poslodavac dužan isplatiti ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća (bruto) koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Ako su kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu definirani uvjeti prema  kojima je izračun otpremnine za radnika povoljniji od gore definiranih zakonskih okvira (1/3 prosječne plaće za svaku godinu neprekinutoga rada kod poslodavca i maksimalni iznos od 6 prosječnih mjesečnih plaća) poslodavac je dužan radniku kojem otkazuje ugovor o radu obračunati i isplatiti otpremninu u skladu s odredbama iz tih dokumenata

Obračun i isplata otpremnine

Minimalna, zakonski propisana, otpremnina se računa na osnovu prosječne isplaćene plaće (bruto) u periodu od tri mjeseca prije otkaza ugovora o radu. Nakon što se ustanovi prosječna isplaćena plaća odredi se 1/3 koju možemo nazvati osnovicom za obračun otpremnine. Osnovica se nakon toga množi sa brojem godina neprekidnoga rada kod poslodavca.  Iznos otpremnine za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu i osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu je neoporeziv do iznosa od 6400 kn za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca (Pravilnik o porezu na dohodak, članak 13. stavak 21). Iznos otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti je neoporeziv do iznosa od 8000 kn za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca  (Pravilnik o porezu na dohodak, članak 13. stavak 21).

Primjer:

Za poslovno uvjetovani otkaz radniku koji ima 3 godine neprekidnoga rade se može neoporezivo isplatiti 3 * 6400 kn = 19200 KN. Ukoliko iznos otpremnine premašuje neoporezivi iznos razlika se obračunava kao plaća uz plaćanje doprinosa, poreza i prirez. U tome slučaju bi se za radnika koji je dobio poslovno uvjetovani otkaz i ima 3 godine staža i uz ustanovljeni bruto iznos otpremnine od 30000 kn  obračun proveo na slijedeći način: neto neoporeziva zarada 19200, 10800 kn bruto iznos na koji se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.</p><p>Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće  (NN 81/10), naknade plaće ili otpremnine je (http://narodne novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_81_2314.html) je propisan sadržaj i forma obrasca za obračun otpremnine:

Obračunska isprava za isplatu otpremnine &#8220;Obrazac OTP&#8221;</a></p><p>Zakonom nije definiran trenutak u kojem nastupa obaveza poslodavca za isplatom otpremnine. Mišljenja smo da bi poslodavac trebao, do dana prestanka ugovora o radu,  radniku uručiti obračun otpremnine (Obrazac OTP) i isplatiti otpremninu.

Novosti:

Od 01.05.2011. na snagu stupa novi pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (<a href=“http://www.obracun-placa.com/index.php/zakoni-i-pravilnici/novi-pravilnik-o-sadrzaju-obracuna-place-naknade-otpremnine-stupa-na-snagu-01-05-2011/”>LINK</a>). Novim pravilnikom propisuje novi sadržaj obračuna otpremnine.

Povezano:

Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine od 01.05.2011 (NN 37/2011)