Obzirom na smanjen broj narudžbi i otežano poslovanje uslijed gubitka tržišta, prisiljeni smo otkazati ugovore o radu dvadeset i pet naših radnika, koji su kod nas zaposleni na određeno vrijeme. Radnici kod nas rade od sedam do jedanaest mjeseci. Koje su naše obveze kako bi otkazi bili zakoniti?

Odgovor: Iz Vašeg pitanja proizlazi da imate opravdan razlog za davanje redovitog, poslovno uvjetovanog otkaza radnicima. Budući se, kako ste sami naveli, radi o radnicima koji su zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, morate voditi računa o odredbi čl. 11. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11 i 82/12-Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje; u nastavku teksta: Zakon), temeljem koje se ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može redovito otkazati, samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. Jasno, u odluci o otkazu morate obrazložiti postojanje razloga radi kojih radnicima otkazujete ugovore o radu redovitim, poslovno uvjetovanim otkazom.

U odluci o otkazu morate odrediti otkazni rok, koji počinje teći danom dostave otkaza radniku. U slučaju da ste u ugovoru o radu uputili na odredbe Zakona o otkaznom roku, primjenjuje se odredba čl. 114. Zakona. Kako ste u Vašem pitanju naveli da svi radnici kod Vas rade manje od godinu dana, zakonski otkazni rok temeljem navedene odredbe Zakona iznosi najmanje dva tjedna. Ako ste u ugovoru o radu, pravilniku o radu, ili kolektivnom ugovoru koji Vas eventualno obvezuje, odredili drukčije trajanje otkaznog roka, uvijek se primjenjuje onaj otkazni rok koji je povoljniji za radnika, odnosno primjenjuje se načelo primjene povoljnijeg prava za radnika iz čl. 7. Zakona. U slučaju da radnik na Vaš zahtjev prestane raditi prije isteka propisanog, ili ugovorenog otkaznog roka, morate mu isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

Važno je podsjetiti se kako za vrijeme otkaznoga roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno, radi traženja novog zaposlenja. U otkazu ugovora o radu morate regulirati i pitanje godišnjeg odmora, ako godišnji odmor radnika za tekuću godinu nije u cijelosti iskorišten. Znači, morate radnicima, koji na to imaju pravo, omogućiti korištenje preostalog godišnjeg odmora prije prestanka ugovora o radu, pri čemu korištenje godišnjeg odmora ne ulazi u trajanje otkaznog roka. Vodite računa o tome da se posebno koristi godišnji odmor, a posebno otkazni rok. Eventualno, sukladno čl. 61. Zakona, ako korištenje godišnjeg odmora radnika ne bi bilo moguće, morate radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Ova naknada se određuje sukladno odredbi čl. 60. st. 1. Zakona, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Znači, radnik u tom slučaju ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Budući istovremeno otkazujete ugovor o radu više od dvadeset radnika, unutar roka od devedeset dana, čime su ispunjeni uvjeti predviđeni u čl. 120. Zakona, morate na način i pod uvjetima propisanim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem u cilju otklanjanja potrebe za otkazivanjem. Ako nemate utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća.

U slučaju da i nakon provedenog savjetovanja s radničkim vijećem, ili sindikalnim povjerenikom namjeravate poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore, sukladno čl. 121. Zakona dužni ste izraditi program zbrinjavanja viška radnika. Tijekom izrade ovog programa zbrinjavanja viška radnika, dužni ste savjetovati se s nadležnom javnom službom zapošljavanja o mogućnostima uključivanja radnika u programe aktivne politike zapošljavanja. Pri tome, sukladno čl. 122. Zakona, ne možete provesti otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika u roku od trideset dana od dana dostave programa nadležnoj javnoj službi zapošljavanja.

U roku od osam dana od dana prestanka radnog odnosa, radnika morate odjaviti na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a sve radnikove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja radniku morate vratiti kako bi u zakonskom roku mogao izvršiti prijavu na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ili u radni odnos kod novog poslodavca. Osim toga, sukladno čl. 124. Zakona, radniku morate izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. Pri tome u potvrdi ne smijete naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

Izvor: Časopis RIPUP 09/12.str. 16.