O položaju člana uprave

Uprava društva s ograničenom odgovornošću ili dioničkog društva može se sastojati od jednog ili više članova uprave. Članom uprave postaje se činom upisa u sudski registar. Članovi uprave mogu imati različita ovlaštenja i funkcije, što znači da biti članom uprave ne znači nužno biti i direktor.

To također ne znači da član uprave mora biti zaposlen u tom poduzeću ili biti uopće zaposlen. On npr. može biti državljanin druge države i biti zaposlen u inozemstvu, a obnašati funkciju člana uprave u tuzemnoj tvrtki. Tako dolazimo do nekoliko osnovnih situacija o kojima će ovisiti plaćanje davanja državi:

1. Osoba je zaposlena u poduzeću u kojem obnaša funkciju člana uprave, bez obzira da li se radi o domaćoj ili stranoj osobi. Pritom, može biti zaposlena na puno ili nepuno radno vrijeme;

2. Osoba je nezaposlena ili je umirovljenik, a obnaša funkciju člana uprave,

3. Osoba je zaposlena kod drugog poslodavca, a obnaša funkciju člana uprave,

4. Student ili učenik je član uprave,

5. Nerezident (stranac) je član uprave, u slučajevima navedenim pod točkama 2.-4.

Obračunavanje poreza i doprinosa

Porez na dohodak

Zakon o porezu na dohodak propisuje da se naknade članovima uprave oporezuju kao drugi dohodak sa stopom poreza od 25% i prirezom.

Doprinosi

Ukoliko se članu uprave isplaćuje naknada, tada se plaćaju i doprinosi propisani za drugi dohodak, a to su doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Kao što smo već napisali, način obračuna naknade ovisi o nekoliko faktora, ali radi razumijevanja načina obračuna dajemo osnovni princip obračuna drugog dohotka za rad članova uprave:

1. BRUTTO-DOHODAK (osnovica za obračun doprinosa) 5.0000,00

2. Mirovinsko osiguranje (I i II stup) 20% 1.000,00

3. Osnovica za porez (1-2) 4.000,00

4. Stopa poreza na dohodak 25,00 %

5. Iznos poreza na dohodak (prirez u primjeru = 0%) 1.000,00

6. NETTO-DOHODAK (1-2-5) 3.000,00

7. Zdravstveno osiguranje 15% (na brutto dohodak.) (1 x 15%) 750,00

8. UKUPNO IZDATAK (1+7) 5.750,00

U nastavku ćemo se pozabaviti sa pojedinim situacijama i njihovim specifičnostima.

Situacija:

1. Osoba je zaposlena u poduzeću u kojem obnaša funkciju člana uprave, bez obzira da li se radi o domaćoj ili stranoj osobi. Pritom, može biti zaposlena na puno ili nepuno radno vrijeme.

U ovoj situaciji osoba za svoju funkciju prima plaću na koju se obračunavaju i plaćaju porez, prirez, te doprinosi propisani za nesamostalni rad. U pravilu ovdje nema naknade za rad u upravi, već član uprave prima plaću koja se obračunava kao i svaka druga plaća.

Postoji mogućnost i da je osoba zaposlena u društvu na nekom radnom mjestu, za što prima plaću, te da uz to radno mjesto obnaša funkciju člana uprave, za što joj se dodatno isplaćuje naknada kao članu uprave (drugi dohodak). Rad stranaca regulira Zakon o strancima (NN 109/03 i 182/04). Da bi strani državljanin mogao raditi u RH mora ishoditi radnu ili poslovnu dozvolu.

Ukoliko rad stranog državljana ima obilježje radnog odnosa i traje dulje od tri mjeseca, preduvjet je dobivanje radne dozvole.

Temeljem poslovne dozvole stranac može: obavljati samostalnu djelatnost (obrt i sl.), može biti osnivač društva i voditi poslove vlastitog poduzeća pod uvjetom da je većinski vlasnik, može biti prokurist ili član uprave ili nadzornog odbora. Vrijeme boravka u RH je ograničeno na najviše tri mjeseca tijekom godine. Ukoliko će potrajati duže, potrebno je ishoditi radnu dozvolu.

2. Osoba je zaposlena kod drugog poslodavca, a obnaša funkciju člana uprave.

Čest je slučaj da je osoba zaposlena u jednom poduzeću (npr. poduzeća majke), a istovremeno je angažirana na mjestu člana uprave u drugom poduzeću (npr. prokurist u poduzeću kćeri). Tada će u poduzeću gdje je zaposlena primati plaću, a od poduzeća gdje je na funkciji člana uprave ili nadzornog odbora primati će drugi dohodak.

Primjer obračuna drugog dohotka dali smo u prošlom broju. Ukratko: obračunava se doprinos MIO I i II stup po stopi 20%, doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 15%, porez na dohodak po stopi 25% i prirez.

3. Osoba je nezaposlena, a obnaša funkciju člana uprave.

Nezaposlena osoba dužna je sama sebe prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje sa danom upisa u sudski registar. Brisanjem člana iz sudskog registra prestaje obveza osiguranika za obveznim osiguranjem.

Nakon prijave na obvezna osiguranja Porezna uprava izdaje rješenje temeljem kojeg se plaćaju doprinosi. Specifičnost ove situacije je u tome da je primatelj naknade-član uprave dužan plaćati doprinose (MIO I i II 20%, zdravstveno os. 15%, doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti po stopi 0,50%).

Kako se radi o drugom dohotku, porez na dohodak obračunava se po stopi 25% + prirez. Osnovicu za obračun doprinosa utvrđuje Porezna uprava na temelju prosječne bruto plaće u RH koju objavljuje Državni zavod za statistiku.

Troškovi vezani uz člana uprave kao što su troškovi službenog puta (dnevnice, troškovi noćenja, obračun naknade za korištenje privatnog auta na sl.putu, cestarine) i drugi troškovi obračunavaju se kao drugi dohodak gdje je iznos troška neto dohodak na koji se obračunavaju doprinosi i porez na dohodak i prirez.

4. Umirovljenik u svojstvu člana uprave

Kada umirovljenik počne obnašati funkciju člana uprave, obavljati samostalnu djelatnost (u slučaju kada mora plaćati obvezne doprinose) ili se zaposli, isplata mirovine se obustavlja.

Ako umirovljenik postane član uprave ali se pritom ne zaposli, mora sam početi plaćati doprinose, kako je opisano pod točkom 3. Dakle, ovo je vrlo nepovoljno rješenje. Tako plaćeni doprinosi ne predstavljaju trošak društva.

Ukoliko mu se pritom isplaćuje naknada, ista se obračunava kao drugi dohodak ali bez obračuna doprinosa propisanih za drugi dohodak (jer doprinose već plaća iz vlastitog džepa). Tada se na naknadu obračunava samo porez na dohodak od 25% i prirez. Izuzetak su korisnici invalidske mirovine, kojima se ista ne obustavlja.

Prema Zakonu o trgovačkim društvima umirovljenici mogu obavljati upravne poslove u društvu kao prokuristi.

Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun poduzeća i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim tijelima, ustanovama i sudovima.

U slučaju kada je umirovljenik prokurist, isplata mirovine se ne obustavlja, umirovljenik ne plaća doprinose, a u slučaju isplate naknade za prokuru, ista se obračunava kao drugi dohodak bez obračunavanja obveznih doprinosa. Dakle, plaćaju se samo porez na dohodak po stopi 25% i prirez.

Iz navedenog je jasno da je upravo prokura daleko najpovoljnije rješenje za aktivne umirovljenike.

5. Student ili učenik u svojstvu člana uprave

Kao i u slučaju nezaposlene osobe, bez obzira što je student ili učenik već osiguran po majci ili ocu, u slučaju ostvarivanja naknade po osnovi člana uprave dužan je prijaviti se u obvezna osiguranja gdje porezna uprava izdaje rješenje o iznosu doprinosa koje je isti dužan uplaćivati. Kako se radi o drugom dohotku, plaća se porez na dohodak po stopi 25% i prirez.

6. Strani državljanin u svojstvu člana uprave

O radnoj i poslovnoj dozvoli za strane državljane već smo pisali pod točkom 1.

Kako stvari stoje sa obvezom plaćanja doprinosa? Imamo dvije moguće situacije:

a) da RH sa rezidentnom državom osobe nema potpisan međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju. Tada se obračunavaju doprinosi kao kod nezaposlenih, prema rješenju porezne uprave, na temelju prosječne plaće u RH za proteklu godinu. Kako se radi o drugom dohotku, plaća se porez na dohodak po stopi 25%, bez prireza.

b) da RH sa državom koje je član uprave rezident ima potpisan međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju. Ukoliko je stranac zaposlen u svojoj zemlji gdje njegov poslodavac uplaćuje obvezne doprinose, dužan je pribaviti potvrdu od stranog nositelja osiguranja da je obvezno osiguran u zemlji ugovornici. Tada nije dužan plaćati doprinose u RH, već samo porez na dohodak po stopi od 25%, bez prireza.

Porezni aspekt troškova članova uprave

Troškovi vezani uz člana uprave koji nije zaposlen u tom poduzeću, kao što su troškovi službenog puta (dnevnice, troškovi noćenja, obračun naknade za korištenje privatnog auta na sl.putu, cestarine) i drugi troškovi predstavljaju drugi dohodak.

Pritom se iznos nastalih troškova (sa PDV-om) uzima kao neto dohodak na koji treba obračunati porez na dohodak, prirez i doprinose (ovisno o statusu člana uprave).

Troškovi reprezentacije, da bi bili porezno priznati, trebaju imati priložene račune i podatke o ugošćenim poslovnim partnerima.

Troškovi uporabe službenog auta u službene svrhe porezno će biti priznati ukoliko se vodi valjana evidencija o korištenju prijevoznih sredstava. Bitno je pritom razgraničiti ulogu zaposlenika od uloge nezaposlenog člana uprave ili prokuriste, gdje potonji smiju samo zastupati društvo bez operativnog odrađivanja posla. Tako i uporaba imovine društva od njihove strane ne smije biti u funkciji rada.

Izvor: http://ekonos.hr/clanci.php?grupa=2&clanak=173