ACTARIUS Knjigovodstveni Servis
Actarius Grupa d.o.o .
Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,
Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010
U Zakon o radu ulazi part time zapošljavanje (skraćeno radno vrijeme), zapošljavanje umirovljenika, rad od kuće i promjene u zapošljavanju na određeno vrijeme. No, fleksibilizacija zapošljavanja i otpuštanja - za što se zalažu poslodavci - Banskim dvorima, zasad, nije u planu.
Agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Fitch u svom je mišljenju zatražila od Hrvatske sveobuhvatnu reformu tržišta rada koja će se pozabaviti rigidnostima i u privatnom i u javnom sektoru kako bi se poboljšala konkurentnost i očuvao investicijski rejting, a Vlada najavljuje da ove jeseni započinje proces izmjena Zakona o radu. Do sredine iduće godine trajat će javna rasprava, a u drugoj polovici 2013. novela zakona trebala bi biti usvojena u Saboru.
- Kao što smo već najavili, do kraja sljedeće godine ići ćemo s izmjenama Zakona o radu. Već ove jeseni započet ćemo široku javnu raspravu u kojoj želimo prikupiti što više prijedloga za izmjene i poboljšanja Zakona o radu. Kad završi ta javna rasprava, znat ćemo i detalje o izmjenama Zakona o radu - pojasnio je ministar rada Mirando Mrsić, ne želeći špekulirati o tome što bi se sve u noveli ZOR-a mogli mijenjati.
Novi zakon, neslužbeno se doznaje, neće ispuniti traženje poslodavaca koji već godinama zagovaraju fleksibilizaciju zapošljavanja, ali i otpuštanja. U Banskim dvorima, naime, smatraju kako fleksibilizacija nije potrebna te kao krunski argument svojoj tezi iznose podatke o otpuštanjima i zatvorenim radnim mjestima posljednjih godina.
I struka i Vlada smatraju da je Ministarstvo rada već napravilo velik posao donošenjem Zakona o reprezentativnosti kojim su ukinuti neograničeni kolektivni ugovori, što je u konačnici priznala i agencija Fitch u svom posljednjem mišljenju.
Usto, kad se govori o fleksibilizaciji rada, iz krugova bliskih Vladi ističu vouchere za rad u poljoprivredi kao jedan od najfleksibilnijih oblika rada na svijetu.
- Ne može biti fleksibilnije od toga da poslodavac, prema potrebi, unajmi radnika na samo jedan dan. S druge strane, tim zahvatom, omogućeno je da radnik za svoj posao, osim plaće, odnosno dnevnice, dobije i plaćene doprinose. Svatko dobiva svoje i mislim da je to dobar način suzbijanja rada na crno. No, model koji smo uveli morat ćemo pratiti i analizirati. Postoji mogućnost da se s poljoprivrede on proširi na još neke djelatnosti: primjerice, na dostavljače, čistače, određene vrste sezonskih i povremenih poslova - izjavio je naš sugovornik blizak Vladi, napominjući da voucheri za dnevni rad ne bi trebali ući u Zakon o radu.
Prema zasad neslužbenim informacijama, uvodi se mogućnost part time zapošljavanja, i to tako da poslodavac koji zaposli radnika na, primjerice, četiri sata, plaća doprinose samo za taj dio radnoga vremena.
Radnici koji će biti zaposleni na pola radnog vremena, trećinu ili četvrtinu, imat će mogućnost “prikupljanja satnice”, odnosno rada za više poslodavaca kako bi u konačnici zarađivali, i ništa manje bitno dobivali uplate doprinosa, kao da rade klasično puno radno vrijeme kod jednoga poslodavca.
Što bi to trebalo značiti? Četiri manje tvrtke mogle bi zaposliti, primjerice, jednu čistačicu, i svaki od njih plaćao bi četvrtinu plaće, doprinosa i poreza.
- Socijalistički tip čistačice morat će nestati. Iako one na papiru rade osam sati, riječ je o tri ili četiri sata stvarnog posla. No, to se godinama tolerira pod monetom 'one imaju male plaće'. Sada je vrijeme kad poslodavci to više ne mogu izdržati i nešto će se morati mijenjati. I ne samo čistačice, tako će biti sa svim poslovima koji se mogu cjepkati.
Nadalje, ideja je Vlade da se u novom Zakonu o radu ukinu oštre granice između rada na određeno i neodređeno vrijeme. Na taj način žele spriječiti da se radnike na određeno vrijeme, kao što je danas slučaj, nakon dvije godine produživanja ugovora otpušta na jedan mjesec, a nakon toga ih se opet zapošljava na određeno vrijeme.