Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti
info@actarius.hr
Pravo na novčanu naknadu nakon prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti nezaposlena osoba ostvaruje u postupku i pod uvjetima propisanim Zakonom o tržištu rada (Nar. nov., br. 118/18 – 32/20; u nastavku: Zakon). U nastavku ovog teksta izdvajamo ono najbitnije vezano uz ostvarenje tog prava nakon prestanka radnog odnosa, dok ćemo u sljedećem broju skrenuti pažnju na okolnosti bitne uz ostvarenje tog prava nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti.
Prethodni staž kao temeljni uvjet
Da bi nezaposlena osoba stekla pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti mora u trenutku prestanka radnog odnosa imati prethodni staž u trajanju od najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.
Rok za podnošenje zahtjeva
Da bi ostvarila to pravo, nezaposlena osoba treba se prijaviti i podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (u nastavku: Zavod) u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa.
Ako se ovaj rok propusti zbog opravdanog razloga (pri čemu Zakon ne navodi koji bi to bio), zahtjev se može podnijeti Zavodu u roku od 8 dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka, ali najkasnije 60 dana od propuštanja roka.
Iznimno od svega navedenog, nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao na temelju odluke nadležnog suda stječe pravo na novčanu naknadu ako se prijavi Zavodu i podnese zahtjev u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti iste.
Podnošenje zahtjeva
Prijava se u pravilu vrši osobnim dolaskom u područni ured HZZ-a prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta. S obzirom na trenutnu situaciju vezanu za sprečavanje širenja virusa COVID-19 do daljnjega je iznimno moguće podnošenje zahtjeva:
Tko nema pravo na novčanu naknadu?
Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao na jedan od sljedećih načina:
Visina naknade
Osnovicu za utvrđivanje visine novčane pomoći čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 %, a za preostalo vrijeme korištenja 30 % od osnovice.
Međutim, najviši iznos novčane pomoći za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35 % iznosa prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama RH u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za 2019. iznosila je 6.457 kuna (Nar. nov., br. 24/20), što znači da najviši iznos novčane pomoći za prvih 90 dana korištenja u 2020. ne može biti viši od 4.519,90 kn, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 2.259,95 kn.
Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50 % iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.
Rad na ugovor o djelu ili autorski ugovor za vrijeme nezaposlenosti
Zavod će prestati voditi osobu kao nezaposlenu ako ta osoba ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak koji je veći prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, a što u 2020. godini iznosi 2.433,45 kn. Iznos se utvrđuje s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenih od Središnjeg registra osiguranika. U tom slučaju obustavlja se isplata novčane pomoći.
Izvor: Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti | TEB poslovno savjetovanje