Knjigovodstvo Actarius

Nova definicija značajnog od 1.1.2020. prema izmijenjenom MRS-u 1

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Uredbom Komisije (EU) 2019/2104 оd 29. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 izmijenjeni su određeni zahtjevi MRS-a 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja i MRS-a 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške, a u svezi definiranja izraza „značajno“. Predmetna Uredba je u cijelosti obvezujuća za sve obveznike primjene MSFI-a i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU od 1.1.2020.

Jedan od najčešćih razloga gdje se u praksi susrećemo s određivanjem „značajnosti“ odnosi se na utvrđivanje pogreške prethodnog razdoblja, a u kontekstu računovodstvenog postupanja s ispravkom takve pogreške. Prema zahtjevima MRS-a 8, ako se radi o značajnoj pogreški prethodnog razdoblja, nastaje obveza retroaktivnog ispravka takve pogreške korekcijom financijskih izvještaja prethodnog razdoblja odnosno prepravljanjem usporednih podataka u prvom slijedećem setu financijskih izvještaja (detaljnije o tome pročitajte u FIP-u br. 7/19). U tom slučaju, između ostaloga, dolazi do korekcije iznosa zadržane dobiti/prenesenog gubitka. S druge strane, ako se radi o neznačajnoj pogreški prethodnog razdoblja, ispravak se može obaviti na teret/u korist tekućih rashod/prihoda.

Kako odrediti je li pogreška prethodnog razdoblja značajna? Na to pitanje je teško odgovoriti jednoznačno, ali u praksi se uglavnom koriste određeni kvantitativni faktori. Na primjer, određuje se postotni udjel pogreške u odnosu na neki kumulativni pokazatelj (ukupni prihodi, ukupni rashodi, i dr.).

U tom smislu potrebno je naglasiti da računovodstveni standardi ne mogu odrediti visine kvantitativnih faktora jer oni zapravo ovise o poslovanju svakog subjekta pojedinačno.

Prema tome, subjekti su dužni provesti objektivnu procjenu o značajnosti utvrđene pogreške prethodnog razdoblja, koristeći pritom zahtjeve MRS-a 1.

Kako ne bismo ovaj tekst opterećivali novom definicijom „značajnog“ prema novim zahtjevima MRS-a 1, u nastavku navodimo poveznicu na tekst Uredbe 2019/2104: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32019R2104&from=EN.

Kada govorimo o aspektu utvrđivanja je li neka pogreška prethodnog razdoblja značajna, novi zahtjevi MRS-a 1 upućuju obveznike da procjenu značajnosti neke informacije utvrđuju pojedinačno ili u kombinaciji s drugim informacijama.

U tom smislu, obveznici bi trebali voditi računa i o određivanju kvantitativnih faktora te njihovom kumulativnom učinku na značajnost neke pogreške prethodnog razdoblja jer kumulativni učinak neznačajnih iznosa iz prethodnih razdoblja može postati značajan u nekom trenutku. Na primjer, nepriznavanje troškova u iznosu od 100 NJ/godišnje u zadnjih 10 godina rezultira kumulativnim nepriznavanjem troškova u iznosu od 1000 NJ. Uz pretpostavku da predefinirani kvantitativni faktor za utvrđivanje značajnosti kod konkretnog obveznika iznosi 200 NJ troškova godišnje, zaključak je da se radi o neznačajnoj pogreški na razini svake godine pojedinačno. Bez obzira na navedeno, potrebno je uzeti u obzir da kumulativni učinak predmetne pogreške iznosi 1000 NJ te bi se predmetna pogreška posljedično trebala smatrati značajnom (prelazi predefinirani kvantitativni faktor od 200 NJ) odnosno retroaktivno ispraviti.

Prilikom utvrđivanja značajnosti pogreške prethodnog razdoblja, uz kvantitativne faktore, potrebno je uzeti u obzir i odnosne kvalitativne faktore.

Nadalje, primjenjujući zahtjeve MRS-a 1, obveznik se ne bi trebao voditi isključivo kvantitativnim faktorima, nego bi u obzir trebao uzeti i određene kvalitativne faktore. Kvalitativni faktori mogu odrediti smatra li se pojedina pogreška prethodnog razdoblja značajnom, neovisno o visini kvantitativnih faktora. U nastavku su neki od primjera kvalitativnih faktora koji mogu ukazati da bi se određena pogreška prethodnog razdoblja mogla smatrati značajnom:

• pogreška omogućava subjektu da ostvari planom predviđeni financijski rezultat,
• pogreška omogućava subjektu da bude sukladan sa zakonskom regulativom,
• pogreška mijenja gubitak u dobitak i obratno,
• pogreška utječe na pokazatelje i/ili ostale podatke na koje primarni korisnici financijskih izvještaja obraćaju posebnu pozornost,
• pogreška povećava bonuse menadžmenta i dr.

Na primjer, pretpostavimo da je društvo odredilo kvantitativni faktor za određivanje značajnosti kod rashoda u visini 3% godišnjih rashoda, što bi značilo da se svaka pogreška na rashodima koja je manja od 3% godišnjih rashoda smatra neznačajnom. Uz pretpostavku da društvo nije priznalo rashode u prethodnoj godini u visini 1,5% ukupnih rashoda, prema isključivo kvantitativnom faktoru, pogreška bi se tretirala kao neznačajna i ispravila na teret tekućih rashoda. S druge strane, ako bi predmetna pogreška utjecala na odluke primarnih korisnika financijskih izvještaja (npr. odluka o odobrenju kreditne linije od strane poslovne banke), pogreška bi se trebala smatrati značajnom, neovisno što ne prelazi predefinirani kvantitativni faktor. U tom smislu, pretpostavimo da je društvu na temelju financijskih izvještaja prethodne godine odobrena nova kreditna linija od strane poslovne banke (koja ne odobrava kreditne linije subjektima koji posluju s gubitkom). Pretpostavimo dalje da bi društvo priznavanjem rashoda u prethodnoj poslovnoj godini ostvarilo gubitak, što bi rezultiralo neodobravanjem nove kreditne linije od strane poslovne banke. Prema tome, iako se prema kvantitativnom faktoru predmetna pogreška ne smatra značajnom, prema kvalitativnom faktoru ona se smatra značajnom te bi ju bilo potrebno objaviti i ispraviti retroaktivnom prepravkom FI.

Izvor: Nova definicija značajnog od 1.1.2020. prema izmijenjenom MRS-u 1 | TEB poslovno savjetovanje