Knjigovodstvo Actarius

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Osiguranik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno državnog proračuna:

• sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ne utvrdi da je sposoban za rad ili
• dok mu ocjenom nadležnog tijela vještačenja nije utvrđena invalidnost zbog opće nesposobnosti za rad ili profesionalne nesposobnosti za rad.

Od čega se određuje naknada plaće

Od osnovice za naknadu.

Kako se utvrđuje osnovica za naknadu plaće

Kao satna ili dnevna osnovica osiguraniku koji obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno u obliku zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost, naknada plaće pripada za radne dane u tjednu, a obračunava se kao prosječna dnevna naknada. U smislu navedene odredbe tjedan ima 6 radnih dana. Istom osiguraniku naknada plaće pripada pod uvjetom da za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ne radi.

Tko ostvaruje pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad

Radi se o sljedećim osiguranicima:

• osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
• osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću
• osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici Europske unije ili državi izvan kruga država članica Europske unije koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice Europske unije ili treće države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom
• članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava
• osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit
• osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
• svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo
• osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
• osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno njegovatelja prema posebnom zakonu.

Koji je prosječni iznos plaće mjerodavan

Prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.

Što se u tom slučaju smatra plaćom

Redovna mjesečna plaća osiguranika, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost za rad) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen. U naknadu plaće ne uračunavaju se povremeni primitci kao što su regres, bonus, nagrade ili božićnice koji se isplaćuju primjerice jedanput ili više puta godišnje odnosno oni primitci koji se ne isplaćuju redovito svaki mjesec. Osobama koje pružaju njegu i pomoć HRVI Domovinskog rata, umjesto plaće, u obzir se uzima novčana naknada koja im se isplaćuje.

Kada se za utvrđivanje osnovice za naknadu plaće uzima u obzir mjesečna osnovica osiguranja

Kod izračuna naknade plaće za sljedeće osiguranike:

• osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlenima u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja odnosno nisu osigurane prema inozemnim propisima,
• članove uprave trgovačkih društava koji nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada,
• osobe koje na području RH obavljaju obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, samostalno u obliku slobodnog zanimanja profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i koje su prijavljene na obvezno zdravstveno osiguranje temeljem obavljanja istih djelatnosti,
• osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu zdravstveno osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju,
• svećenike i druge vjerske službenike vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju koju vodi nadležno državno tijelo, ako su prijavljeni na obvezno zdravstveno osiguranje temeljem obavljanja iste službe.

Koja mjesečna osnovica osiguranja i za koji period se uzima u obzir

Mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez i prirez.

Kada se osnovica za naknadu plaće utvrđuje i osnovom primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak (ugovori o djelu, autorski honorari)

Kada se osnovica za naknadu plaće utvrđuje i osnovom primitaka od kojih se prema propisima o porezu na dohodak utvrđuje drugi dohodak, osnovica za naknadu plaće utvrđuje se na način da se ukupno isplaćena plaća, odnosno ostvarene osnovice osiguranja i isplaćeni drugi dohodak zbroje, te podijele s brojem šest, odnosno brojem dana ili sati za koje je isplaćena plaća ili ostvarena osnovica osiguranja, a pod uvjetom da su plaća ili osnovica osiguranja ostvarene u svih posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.

U slučajevima kada se, iznimno, za utvrđivanje naknade plaće kao osnovica za naknadu plaće uzima najniža osnovica osiguranja, naknada plaće obračunava se od te najniže osnovice osiguranja neovisno da li je u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu osiguranik ostvario primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak.

Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak uzimaju se u obzir samo kada naknada plaće za vrijeme privremena nesposobnost za rad tereti sredstva HZZO-a ili državnog proračuna, a HZZO ih isplaćuje neposredno osiguraniku na osnovi njegovog pismenog zahtjeva.

Prethodno osiguranje

Osim u slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a pripada osiguraniku u visini propisanoj Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (nastavno: Zakon), odnosno propisima i općim aktima donesenim na temelju Zakona pod uvjetom, da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće ima ostvaren staž osiguranja u HZZO-u na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja, odnosno na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa, odnosno prestanku obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene prema Zakonu od najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), ako posebnim propisom nije drukčije utvrđeno.

To se međutim ne odnosi na naknadu plaće zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće, za sve vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad, pripada u iznosu od 25% od proračunske osnovice za puno radno vrijeme.

Najniži i najviši iznos naknade plaće

Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće. Najniži mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, iznosi 25% proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna. Najviši mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, je proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 4.257,28 kuna.

Naknada plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće

• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu,
• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,
• za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena,
• za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,
• za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života,
• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,
• za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini,
• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava

Za prvih 42 dana privremene nesposobnosti za rad, odnosno za prvih 7 dana privremene nesposobnosti za rad za invalida rada u slučaju ako je osiguranik:

• privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu
• privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje ne može obaviti izvan radnog vremena

Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac na teret sredstava HZZO-a

Od 43. dana privremene nesposobnosti za rad, odnosno od 8. dana privremene nesposobnosti za rad za invalida rada u slučaju ako je osiguranik:

• privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu,
• privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje ne može obaviti izvan radnog vremena

Od 1. dana privremene nesposobnosti za rad:

• zbog pratnje osigurane osobe upućene na liječenje izvan mjesta boravišta odnosno prebivališta
• zbog njege oboljelog djeteta (pod djetetom smatra se vlastito dijete, posvojeno dijete, pastorče, dijete u partnerskoj skrbi, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj) ili supružnika ( pod supružnikom smatra se bračni, izvanbračni, životni partner i neformalni životni partner sukladno propisima o obiteljskim odnosima i propisima koji uređuju životno partnerstvo osoba istog spola),
• zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti

Kada se naknada plaće isplaćuje direktno od HZZO-a

Od 1. dana u slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog:

• izolacije osiguranika kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
• transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a
• komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem
• korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama,
• dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,

Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac na teret državnog proračuna

u slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu

Kada poslodavac radniku ne utvrdi naknadu plaće na način i u visini utvrđenoj Zakonom i provedbenim propisima u roku od 30 dana

Osiguranik ima pravo podnijeti zahtjev regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a za obračun pripadajuće naknade plaće. Po zaprimanju zahtjeva HZZO će obračunati naknadu plaće i obračun dostaviti osiguraniku i poslodavcu najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Poslodavac je obvezan osiguraniku isplatiti naknadu plaće sukladno obračunu koji je dostavio HZZO najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja obračuna naknade plaće.

Što kada poslodavac ne isplati naknadu plaće koja tereti sredstva HZZO-a

U slučaju stečajnog postupka poslodavca ili prestanka postojanja poslodavca, kad poslodavac nije u mogućnosti zbog nelikvidnosti isplatiti plaću, odnosno naknadu plaće za najmanje dva kalendarska mjeseca, naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad koja se naknada isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, kao i u slučaju kada poslodavac ne izvrši isplatu naknade plaće koja tereti sredstva HZZO-a, odnosno državnog proračuna u propisanom roku od 30 dana prema obračunu HZZO-a, isplatu će izvršiti HZZO neposredno osiguraniku.

U slučaju stečajnog postupka ili nelikvidnosti poslodavac je obvezan izvršiti obračun naknade plaće za osiguranika, te potonji uz dokaz o pokrenutom stečajnom postupku ili nelikvidnosti i uz pisanu izjavu osiguranika o broju tekućeg račina na koji želi da mu se izvrši isplata, dostaviti HZZO-u radi isplate naknade plaće koja tereti sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja.

Prestanak radnog odnosa i obavljanja djelatnosti osobnim radom u toku privremene nesposobnosti za rad

Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom naknada plaće pripada još najviše 30 dana računajući od dana prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom i to pod uvjetom da mu je izabrani doktor privremenu nesposobnost utvrdio najmanje osam dana prije dana prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom te da je u vrijeme prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom imao pravo na naknadu plaće sukladno Zakonu.

Iznimno, pod prethodno navedenim uvjetima , osiguraniku kojem je za vrijeme privremene nesposobnosti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, odnosno posljedica priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom pripada pravo na naknada plaće i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom sve dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost.

Osiguraniku koji je tijekom korištenja istih prava, zasnovao radni odnos s punim ili nepunim radnim vremenom ili je počeo obavljati djelatnost osobnim radom prestaje pravo na naknadu plaće.

Prestanak radnog odnosa u trenutku privremene nesposobnosti za rad s zbog trudnoće i rođenja djeteta

Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom, korištenja prava na rodiljni dopust i prava na rad u polovici punoga radnog vremena te prava na dopust za slučaj smrti djeteta osiguraniku koji koristi jedno od navedenih prava pripada pravo na naknadu plaće i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka korištenja istog prava.

Osiguraniku koji je tijekom korištenja istih prava, zasnovao radni odnos s punim ili nepunim radnim vremenom ili je počeo obavljati djelatnost osobnim radom prestaje pravo na naknadu plaće.

Kada osiguranik nema pravo na naknadu plaće

Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:

1. je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost,

2. ne izvijesti izabranog doktora da je obolio u roku od tri dana od dana početka bolesti, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio,

3. namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje za rad,

4. za vrijeme privremene nesposobnosti radi, odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.),

5. se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora, odnosno doktora kontrolora Zavoda ili tijela Zavoda ovlaštenog za kontrolu privremene nesposobnosti,

6. izabrani doktor, doktor kontrolor ili tijelo HZZO-a ovlašteno za kontrolu privremene nesposobnosti utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta ili zlorabi privremenu nesposobnost na neki drugi način.

Izvor: https://www.hzzo.hr/obvezno-osiguranje/naknada-place-za-vrijeme-bolovanja/