Knjigovodstvo Actarius

NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA I ODGOVORI NA NJIH

Da li obrti dobivaju OIB?

Koje su razlike između obrta i trgovačkog društva?

Ovjereni službeni izvadak iz Obrtnog registra - gdje se može zatražiti i dobiti?

Ovjereni službeni izvadak iz Obrtnog registra - tko ga može zatražiti i dobiti?

Kako i gdje se može saznati broj žiro računa neke tvrtke ili obrta?

Tko ima pravo na dostavu skupova podataka (popisa obrtnika i obrta)?

Može li (i smije li) jedna fizička osoba registrirati više obrta?

Moraju li članovi obitelji koji pomažu u obavljanju obrta biti u radnom odnosu?

Mogu li umirovljenici obavljati obrt?

Kada počinje, a kada prestaje obaveza plaćanja komorskog doprinosa?

Što se smatra tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtom?

Mogućnost obavljanja određenog obrta u stambenom prostoru?

Da li obrti dobivaju OIB?

Obrti ne dobivaju OIB, ali se u okviru registarskih podataka obrta evidentiraju podaci o OIB-u svih fizičkih osoba koje se upisuju, bilo da se radi o vlasnicima obrta, ortacima, poslovođama ili stručnim osobama.

Koje su razlike između obrta i trgovačkog društva?

Razlike:

Ovjereni službeni izvadak iz Obrtnog registra - gdje se može zatražiti i dobiti?

Ovjerene službene izvatke iz Obrtnog registra izdaju nadležna registarska tijela - Uredi državne uprave u županijama i njihove ispostave te Ured Grada Zagreba. Ovjereni izvadak iz Obrtnog registra može izdati svako registarsko tijelo bez obzira na sjedište obrta. Izdavanje se plaća 40,00 kn u biljezima (na zahtjev 20,00 kn te izvadak 20,00 kn).

Ovjereni službeni izvadak iz Obrtnog registra - tko ga može zatražiti i dobiti?

Ovjerene službene izvatke iz Obrtnog registra izdaju se na zahtjev bilo koje fizičke ili pravne osobe, bez ikakvih uvjeta, za bilo koji i bilo čiji obrt. Izdavanje se plaća 40,00 kn u biljezima (na zahtjev 20,00 kn te izvadak 20,00 kn)

Kako i gdje se može saznati broj žiro računa neke tvrtke ili obrta?

Podatke o žiro računima sadrži JEDINSTVENI REGISTAR RAČUNA POSLOVNIH SUBJEKATA. JRR je evidencija redovnih kunskih računa poslovnih subjekata, računa proračuna i računa za naplatu zajedničkih prihoda proračuna, otvorenih u bankama i u Hrvatskoj narodnoj banci. Podaci o računima ažuriraju se svakodnevno. Pristup podacima o računima dostupan je svima - poslovnim subjektima i građanima, putem interneta i u poslovnim jedinicama FINA-e. Detaljnije informacije o mogućim načinima pristupa ovim podacima možete pogledati na internetu, na adresi: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=972

Tko ima pravo na dostavu skupova podataka (popisa obrtnika i obrta)? Pravo na dostavu skupova podataka, sukladno važećoj pravnoj regulativi, imaju jedino tijela javne vlasti. Ministarstvo poduzetništva i obrta osiguralo je dostupnost podacima o svim obrtima (aktivnim i odjavljenim) putem Interneta. Aplikacija za pretraživanje, koja se može pokrenuti s internet adrese http://www.portor.hr, dostupna je javnosti i to bez ikakvih restrikcija i naplate. Sukladno odredbama Pravilnika o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra (NN 86/2001), javnosti je osigurana dostupnost aktualnog - zadnjeg stanja svakog pojedinog obrta.

Može li (i smije li) jedna fizička osoba može registrirati više obrta?

Zakonom o obrtu (Narodne novine, br. 49/03 i 68/07) izričito se ne zabranjuje otvaranje dva ili više obrta od strane iste fizičke osobe. Intencija zakonodavca bila je da dopuštajući mogućnost obavljanja više gospodarskih djelatnosti unutar istog obrta te kroz institut izdvojenog pogona propisan člankom 22. predmetnog zakona, dopusti fizičkim osobama obavljanje raznorodnih djelatnosti unutar jednog obrta. Smatralo se stoga da će se kroz jedan obrt konzumirati te mogućnosti, pa bi u tom smislu stranku trebalo i savjetovati. No, ukoliko fizička osoba prilikom podnošenja zahtjeva i dalje insistira na otvaranju dva obrta, nema zakonske osnove da joj se uskrati takav upis.

Moraju li članovi obitelji koji pomažu u obavljanju obrta biti u radnom odnosu?

Članovi porodičnog domaćinstva (u smislu Zakona o obrtu to su: bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici, i usvojitelji, pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan uzdržavati) mogu pomagati u obavljanju obrta, a da pritom ne moraju biti u radnom odnosu (Članak 29. Zakona o obrtu). Radeći na taj način ne ostvaruju nikakva prava (ni na zdravstveno ni na mirovinsko osiguranje). Pomaganje u obrtu znači raditi povremeno kao ispomoć, a ne trajno obavljanje dijela djelatnosti obrta.

Mogu li umirovljenici mogu obavljati obrt?

Umirovljenici mogu obavljati obrt, no u slučaju vođenja obrta, mirovina će im biti stavljena u mirovanje.

Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ne obustavlja se isplata te mirovine (Članak 90. stavak 3. i 4. Zakona o mirovinskom osiguranju NN 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (NN 68/07) koji je stupio na snagu 10. srpnja 2007, dodani su članci 1.b, 1.c, i 1.d, koji uređuju obavljanje djelatnosti kao domaće radinosti ili kao sporednog zanimanja na način koji pogoduje umirovljenicima.

Umirovljenici obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja ne uspostavljaju svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju te im se ne obustavlja isplata mirovine

Kada počinje, a kada prestaje obaveza plaćanja komorskog doprinosa?

Obveza plaćanja komorskog doprinosa nastaje danom upisa u obrtni registar, za sve obvezne članove Hrvatske obrtničke komore, tj. za sve obrtnike koji samostalno ili u zajedničkom obrtu obavljaju obrtničku djelatnost.

Za trgovce pojedince i trgovačka društva obveza nastaje danom izdavanja rješenja županijskog ureda o ispunjavanju Zakonom o obrtu utvrđenih uvjeta za obavljanje obrta, a za dobrovoljne članove danom donošenja odluke o prijemu u članstvo.

Obveza plaćanja komorskog doprinosa za obvezne članove prestaje brisanjem obrta iz obrtnog registra. Za trgovačka društva prestaje danom brisanje iz evidencije županijskog ureda, a za dobrovoljne članove danom donošenja odluke nadležnog tijela Hrvatske obrtničke komore.

Što se smatra tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtom?

Temeljem Pravilnika o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (Narodne novine, br. 112/07.) koji se primjenjuje od 9. studenog 2007. godine razlikujemo:

Tradicijske obrte za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture, pa u tom smislu mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili nacionalni identitet.

Umjetničke obrte koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta - umjetnika.

Odbor za tradicijske, odnosno umjetničke obrte predstavlja tijelo Upravnog odbora, Hrvatske obrtničke komore koje na temelju mišljenja Komisije za tradicijske, odnosno umjetničke obrte donosi Odluku o dodjeli Uvjerenja o stjecanju statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta.

Uvjerenje o stjecanju statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta predstavlja akt koji Odbor za tradicijske, odnosno umjetničke obrte izdaje vlasniku obrta za proizvod, skupinu proizvoda, jednu ili više usluga ili djelatnosti koje se obavljaju na tradicijski, odnosno umjetnički način.

Mogućnost obavljanja određenog obrta u stambenom prostoru?

U stambenim prostorima može se obavljati kao obrt ona djelatnost koju je propisao ministar ndležan za obrt, koji je propisao i uvjete pod kojima se ona može obavljati.

Ova problematika propisana je Pravilnikom o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/95.)

Actarius Grupa d.o.o.

info@actarius.hr

Izvor:http://www.portor.hr/pitanja.htm