Mjerenje odgođenih poreza u bilanci za 2020.
info@actarius.hr
Stavke imovine i obveza u poslovnim knjigama poduzetnika, u određenim slučajevima, sa sobom nose i određene efekte poreza na dobit, koji utječu na visinu odljeva novčanih sredstava, te ih je potrebno uzeti u obzir prilikom priznavanja tih stavaka u poslovnim knjigama.
Sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 138/20; u nastavku: Zakon), osnovica za obračun poreza na dobit je dobit utvrđena prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona (čl. 5. st. 1. Zakona).
Spomenuta uvećanja i umanjenja porezne osnovice mogu rezultirati razlikama između računovodstvene i porezne osnovice pojedinih stavaka imovine i obveza. Takve razlike mogu biti trajne razlike ili privremene razlike.
Trajne razlike su one razlike između računovodstvene i porezne osnovice stavaka imovine i obveza koje se ne više nikad ne ispravljaju u nekom od slijedećih poreznih razdoblja (trajno porezno nepriznati rashodi i trajno neoporezivi prihodi). Privremene razlike su one razlike između računovodstvene i porezne osnovice stavaka imovine i obveza koje nastaju u jednom poreznom razdoblju i ukidaju se u nekom od slijedećih poreznih razdoblja (nepodudaranje razdoblja računovodstvenog i poreznog priznavanja rashoda ili prihoda).
Računovodstveni postupci u svezi priznavanja i mjerenja privremenih razlika određeni su zahtjevima HSFI-a 14 – Vremenska razgraničenja i MRS-a 12 – Porezi na dobit.
Privremene razlike mogu biti (toč. 14.13. HSFI-a 14 i toč. 5. MRS-a 12):
Mjerenje (stopa) odgođenih poreza u bilanci za 2020.
Odgođena porezna imovina i obveze mjere se uz primjenu poreznih stopa čija se primjena očekuje u razdoblju kada je imovina ostvarena ili obveza podmirena, i to na temelju poreznih stopa (i poreznih zakona) koje su bile na snazi ili stupile na snagu na kraju izvještajnog razdoblja (toč. 47. MRS-a 12 i toč. 14.29. HSFI-a 14).
Tekuća i odgođena porezna imovina i obveze obično se mjere primjenom poreznih stopa (i poreznih zakona) koji su na snazi. Međutim, u nekim zakonodavstvima vladina objava poreznih stopa (i poreznih zakona) može imati učinak zakonskog akta koji stupa na snagu nekoliko mjeseci nakon te objave. U tim se slučajevima porezna imovina i obveze mjere primjenom objavljenih poreznih stopa i poreznih zakona (toč. 48. MRS-a 12).
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 138/20) koji je objavljen u Narodnim novinama dana 11.12.2020., između ostaloga, propisuje se i smanjenje stope poreza na dobit s 12% na 10% za porezne obveznike koji ostvare prihode do 7.500.000,00 kn, a koja će se primjenjivati u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2021. i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1.1.2021.
Porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvaruju godišnje prihode od 7.500.000,01 kn ili više i nadalje porez na dobit obračunavaju i plaćaju po stopi od 18%.
Prema tome, porezni obveznici koji prilikom obračuna odgođene porezne imovine ili obveza u bilanci za 2020. procjenjuju da će u budućim poreznim razdobljima (od 1.1.2021. i nadalje) u kojima će doći do realizacije odgođene porezne imovine ili obveza, odnosno u kojima po toj osnovi dolazi do plaćanja ili povrata poreza na dobit, ostvariti godišnji prihod do 7.500.000,00 kn, odgođenu poreznu imovinu ili obveze u bilanci za 2020. obračunavaju primjenom porezne stope od 10%.
Izvor: Mjerenje odgođenih poreza u bilanci za 2020. | TEB poslovno savjetovanje