Nove izmjene ovog pravilnika uglavnom možemo podijeliti na nekoliko kategorija, a to su:

• dodatna razrada porezne olakšice za reinvestiranu dobit;

• isplata predujmova dobiti;

• gubitak od vrijednosnih usklađenja dugotrajne imovine;

• nove odredbe vezane za transferne cijene;

Porezna olakšica za reinvestiranu dobit

Ministarstvo financija je dodatno objasnilo tko sve može koristiti umanjenje porezne osnovice na reinvestiranu dobit.

Olakšicu mogu ostvariti poduzetnici koji su u poreznom razdoblju ostvarili dobitak prije uvećanja i umanjenja, pod uvjetom da je za svotu reinvestiranog dobitka povećan temeljni kapital društva i to povećanje je upisano u sudski registar i da dobit nije ostvarena u bankarskom odnosno financijskom nebankarskom sektoru.

Nadalje, valja napomenuti da se umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće priznati ako porezni obveznik naknadno smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako se smanjenje temeljnog kapitala izvrši radi povećanja drugih stavki kapitala i rezervi koje u budućim poreznim razdobljima omogućavaju isplatu dobiti.

Ove odredbe se primjenjuju i kod preoblikovanja društva, likvidacija, podjela, pripajanja i spajanja.

Navedeno konkretno znači da, ako unesete dobit 2012. u temeljni kapital, a zatim isti naknadno smanjite (bilo isplatom, bilo prijenosom u rezerve), na iznos dobiti koju ste koristili kao umanjenje porezne osnovice, bit će te dužni platiti porez na dobit.

Jedan problem koji ne definira Pravilnik o porezu na dobit su zakonski rokovi u kojima je zabranjeno smanjiti temeljni kapital, tj. kroz koliki broj godina je zabranjeno smanjiti temeljni kapital? Vjerujemo da će se za isto primjenjivati zastarni rokovi Općeg poreznog zakona.

Predujmovi dobiti

Ako ste si tijekom poreznog razdoblja isplatili predujam dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma, tada će se nastala razlika smatra primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, i ta se razlika na potraživanjima u porezne svrhe ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja ili zajma.

Navedeno konkretno znači da više nije moguće iskazati pozajmice prema vlasniku za isplaćene predujmove za koje ne postoji dostatna dobit za pokriće istih. Na primjer, ako tijekom godine isplatite 200.000 HRK predujmova, a neto dobit iznosi 100.000 HRK, više nije moguće tretirati razliku od 100.000 HRK kao pozajmicu vlasniku već se ista oporezuje kao dohodak od kapitala (izuzimanje vlasnika po stopi od 40%).

Napominjemo da, ukoliko si isplaćujete predujmove poreza na dobit dužni ste voditi evidenciju o isplaćenim predujmovima dobiti koja se obvezno prilaže uz prijavu poreza na dobit.

Gubitak od vrijednosnog usklađenja dugotrajne materijalne imovine

Smatra se porezno nepriznatim troškom za koji treba uvećati osnovicu poreza na dobiti, osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja kada postoji vjerodostojna dokumentacija.

Treba naglasiti da ponovno nije definirano što se smatra vjerodostojnom dokumentacijom, no mišljenja smo da bi navedena trebala uključivati zapisnike relevantnih procjenitelja i slične dokumente (npr. u slučaju oštećenja stroja, zapisnik strojarskog inženjera).

Transferne cijene

Glavna promjena se dogodila kod članak 40. pravilnika koji definira propise o transfernim cijenema. Ove promjene donijele su dodatna pojašnjenja kod postupaka utvrđivanja da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristrane transakcije .

Prilikom istoga, Ministarstvo Financija je uvrstilo odredbe OECD Smjernica, te navela što je porezni obveznik sve dužan učiniti prilikom razmatranja transfernih cijena:

- prikupiti podatke o grupi društava;

- analizirati položaj poreznog obveznika u grupi, te identificirati transakcije između povezanih osoba;

- izvršiti funkcionalnu analizu transakcija (analizu funkcija, rizika i imovine);

- odabrati metodu testiranja transfernih cijena te obrazložiti odabir iste;

- pružiti dokumentaciju o svim izračunima (bilo usporedbom, bilo korištenjem baza podataka);

- ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina.

- koja mogu biti potrebna radi eliminacije njihovih međusobnih materijalnih razlika.

Zaključak

Novim promjenama Pravilnika o porezu na dobit malo jasnije su definirana gore razrađena pitanja, iako kao i u ostalim situacijama, često ostaje dosta upitnika iznad glava.

Ono što bi na svakako upozorili su odredbe o transfernim cijenama, koje dokazuju da Porezna uprava stavlja sve veći fokus na pitanje transfernih cijenama.

Ako poslujete s inozemnim povezanim osobama (i s domaćim koje su u gubitku ili plaćaju nižu stopu poreza na dobit), možete očekivati da će Vam na vrata pokucati porezni inspektor za transferne cijene.

Izvor: http://www.profitiraj.hr/novosti/izmijenjen-pravilnik-o-porezu-na-dobit-sto-je-novo/