User Tools
This is an old revision of the document!
Internetska trgovina
info@actarius.hr
Djelatnost trgovine putem interneta, tj. prodaja robe putem interneta sve je učestaliji oblik trgovine, koji u odnosu na klasičnu trgovinu ima niz prednosti, što naročito dolazi do izražaja tijekom posebnih okolnosti koje su uzrokovane pandemijom Covid-19 s obzirom na to da se radi o posebnom obliku prodaje koji se realizira kao prodaja na daljinu, izvan prodavaonice. Prodaja se vrši sredstvima daljinske komunikacije, roba se kupcu dostavlja izravno od prodavatelja ili putem posrednika, a rjeđe samostalnim preuzimanjem od strane kupca u skladištu prodavatelja ili u prodavaonici, međusobni kontakti su svedeni na minimum. Internetska trgovina, kao oblik prodaje robe koja se realizira na daljinu, izvan prodavaonice, može se obavljati kao: a) trgovina na veliko (kao kupac se javlja drugi poduzetnik, tj. pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu ili zakonom određenu djelatnost), b) trgovina na malo (kao kupac se pojavljuje krajnji kupac, tj. fizička osoba koja ne obavlja registriranu ili zakonom određenu djelatnost) te c) posredovanje u trgovini. Djelatnost internetske trgovine uređena je nizom zakonskih propisa te se moraju ispuniti i odgovarajući uvjeti, kao što su registracija djelatnosti usluga informacijskog društva, minimalno tehnički uvjeti za obavljane trgovine na daljinu, objava odgovarajućih informacija na internet stranicama trgovine (tj. web-shopu), poduzimanje određenih aktivnosti vezanih uz zaštitu potrošača i sl. Osnovni propisi kojima se uređuje djelatnost trgovine putem interneta su: - Zakon o trgovini (NN., br. 87/08-32/20; nadalje ZoT) - propisuje temeljne uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine; - Zakon o elektroničkoj trgovini (NN, br. 173/03-32/19; nadalje ZoET) - uređuje pružanje usluga informacijskog društva, odgovornost davatelja usluga informacijskog društva te pravila u vezi sa sklapanjem ugovora u elektroničkom obliku; - Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar. nov., br. 66/09-108/14; nadalje Pravilnim o minimalnim tehničkim uvjetima) - definira minimalne tehničke uvjete za sve vrste prodajnih objekata u kojima se trguje na veliko i malo te - Pravilnik o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (NN., br. 39/09-46/15) - propisuje oblike obavljanja djelatnosti trgovine na malo i definiranje prodavaonica prema određenim zajedničkim temeljnim obilježjima. Nadalje, na ugovorne odnose u posredovanju u trgovini primijenit će se i odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN., br. 35/05 – 29/18; nadalje ZOO). Također, na internetsku trgovinu primjenjuju se i odredbe raznih poreznih propisa, kao što su Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN., br. 73/13-121/19; nadalje Zakon o PDV) (obračun PDV-a ovisi o tome je li kupac porezni obveznik ili krajnji potrošač te radi li se o kupcu iz države članice EU ili o kupcu iz treće zemlje), Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN., br. 133/12-121/19; nadalje: Zakon o fiskalizaciji) (uz određene uvjete izdavanje računa u internetskoj trgovini podložno je fiskalizaciji) i sl. Zatim, potrebno je ispuniti odredbe propisa vezanih uz pojedinu djelatnost i pravni oblik osobe koja pruža uslugu prodaje putem interneta, kao i propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. Potrebno je uvažiti i odredbe Zakona o zaštiti potrošača (NN., br. 41/14-14/19; nadalje ZZP) s obzirom na to da definira osnovna prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, itd. Pri računovodstvenom iskazivanju prodaje robe putem internetske trgovine, kao i kod ”klasične“ trgovine, računovodstveni postupak za utvrđivanje, obračunavanje i evidentiranje zaliha propisan je HSFI-om 10 – Zalihe, odnosno MRS-om 2 – Zalihe. Stoga, zalihe se početno mjere po trošku nabave, a naknadno po troškovima nabave ili po neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Evidentiranje poslovnih transakcija vrši se temeljem uobičajenih dokumenata (knjigovodstvenih isprava), kao što su računi dobavljača za robu, ovisne troškove nabave, carinske deklaracije i pristojbe kod uvoza, skladišne primke, otpremnice, međuskladišnice, dostavnice, povratnice i dr. Za mjerenje i obračun utroška zaliha subjekt može primijeniti metodu FIFO ili metodu prosječnog ponderiranog troška, kao i neku drugu metodu dopuštenu HSFI-om 10, odnosno MRS-om 2. Prilikom prodaje robe potrebno je razdužiti skladište, a knjigovodstvena vrijednost tih zaliha priznaje se u rashod razdoblja u kojem se priznaje i prihod (u skladu sa HSFI-om 16 - Rashodi). Uvjeti priznavanja prihoda od prodaje uređeni su HSFI-om 15 – Prihodi, odnosno MSFI -om 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima. Zalihe robe potrebno je odgovarajuće pratiti, tj. voditi evidencije. Stoga, osim u glavnoj knjizi, zalihe je potrebno evidentirati i u analitičkom (robnom) knjigovodstvu po vrsti, količini i vrijednosti robe. Također, odredbe čl. 16 vlastitu robu. Prodajna cijena robe najčešće se utvrđuje kalkulacijom, a na web-stranici trgovine navodi se cijena s PDV-om. Stoga, kada se radi o prodaji u trgovini na veliko ili na malo, prilikom prodaje robe potrebno je voditi računa o obvezi izdavanja računa s elementima propisanim čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u, odnosno čl. 63. Općeg poreznog zakona (NN., br. 115/16-42/20) (računi za gotovinski promet), čl. 9. st. 5. ZOR-a te čl. 9 naplaćeni gotovinom.
