User Tools

Site Tools


internetska_trgovina

Internetska trgovina

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Djelatnost trgovine putem interneta, tj. prodaja robe putem interneta sve je učestaliji oblik trgovine, koji u odnosu na klasičnu trgovinu ima niz prednosti, što naročito dolazi do izražaja tijekom posebnih okolnosti koje su uzrokovane pandemijom Covid-19 s obzirom na to da se radi o posebnom obliku prodaje koji se realizira kao prodaja na daljinu, izvan prodavaonice. Prodaja se vrši sredstvima daljinske komunikacije, roba se kupcu dostavlja izravno od prodavatelja ili putem posrednika, a rjeđe samostalnim preuzimanjem od strane kupca u skladištu prodavatelja ili u prodavaonici, međusobni kontakti su svedeni na minimum. Internetska trgovina, kao oblik prodaje robe koja se realizira na daljinu, izvan prodavaonice, može se obavljati kao:

  • a) trgovina na veliko (kao kupac se javlja drugi poduzetnik, tj. pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu ili zakonom određenu djelatnost),
  • b) trgovina na malo (kao kupac se pojavljuje krajnji kupac, tj. fizička osoba koja ne obavlja registriranu ili zakonom određenu djelatnost) te
  • c) posredovanje u trgovini.

Djelatnost internetske trgovine uređena je nizom zakonskih propisa te se moraju ispuniti i odgovarajući uvjeti, kao što su registracija djelatnosti usluga informacijskog društva, minimalno tehnički uvjeti za obavljane trgovine na daljinu, objava odgovarajućih informacija na internet stranicama trgovine (tj. web-shopu), poduzimanje određenih aktivnosti vezanih uz zaštitu potrošača i sl. Osnovni propisi kojima se uređuje djelatnost trgovine putem interneta su:

  • - Zakon o trgovini (NN., br. 87/08-32/20; nadalje ZoT) - propisuje temeljne uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine;
  • - Zakon o elektroničkoj trgovini (NN, br. 173/03-32/19; nadalje ZoET) - uređuje pružanje usluga informacijskog društva, odgovornost davatelja usluga informacijskog društva te pravila u vezi sa sklapanjem ugovora u elektroničkom obliku;
  • - Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar. nov., br. 66/09-108/14; nadalje Pravilnim o minimalnim tehničkim uvjetima) - definira minimalne tehničke uvjete za sve vrste prodajnih objekata u kojima se trguje na veliko i malo te
  • - Pravilnik o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (NN., br. 39/09-46/15) - propisuje oblike obavljanja djelatnosti trgovine na malo i definiranje prodavaonica prema određenim zajedničkim temeljnim obilježjima.

Nadalje, na ugovorne odnose u posredovanju u trgovini primijenit će se i odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN., br. 35/05 – 29/18; nadalje ZOO). Također, na internetsku trgovinu primjenjuju se i odredbe raznih poreznih propisa, kao što su Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN., br. 73/13-121/19; nadalje Zakon o PDV) (obračun PDV-a ovisi o tome je li kupac porezni obveznik ili krajnji potrošač te radi li se o kupcu iz države članice EU ili o kupcu iz treće zemlje), Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN., br. 133/12-121/19; nadalje: Zakon o fiskalizaciji) (uz određene uvjete izdavanje računa u internetskoj trgovini podložno je fiskalizaciji) i sl. Zatim, potrebno je ispuniti odredbe propisa vezanih uz pojedinu djelatnost i pravni oblik osobe koja pruža uslugu prodaje putem interneta, kao i propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. Potrebno je uvažiti i odredbe Zakona o zaštiti potrošača (NN., br. 41/14-14/19; nadalje ZZP) s obzirom na to da definira osnovna prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, itd.

Pri računovodstvenom iskazivanju prodaje robe putem internetske trgovine, kao i kod ”klasične“ trgovine, računovodstveni postupak za utvrđivanje, obračunavanje i evidentiranje zaliha propisan je HSFI-om 10 – Zalihe, odnosno MRS-om 2 – Zalihe. Stoga, zalihe se početno mjere po trošku nabave, a naknadno po troškovima nabave ili po neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Evidentiranje poslovnih transakcija vrši se temeljem uobičajenih dokumenata (knjigovodstvenih isprava), kao što su računi dobavljača za robu, ovisne troškove nabave, carinske deklaracije i pristojbe kod uvoza, skladišne primke, otpremnice, međuskladišnice, dostavnice, povratnice i dr. Za mjerenje i obračun utroška zaliha subjekt može primijeniti metodu FIFO ili metodu prosječnog ponderiranog troška, kao i neku drugu metodu dopuštenu HSFI-om 10, odnosno MRS-om 2. Prilikom prodaje robe potrebno je razdužiti skladište, a knjigovodstvena vrijednost tih zaliha priznaje se u rashod razdoblja u kojem se priznaje i prihod (u skladu sa HSFI-om 16 - Rashodi). Uvjeti priznavanja prihoda od prodaje uređeni su HSFI-om 15 – Prihodi, odnosno MSFI -om 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima.

Zalihe robe potrebno je odgovarajuće pratiti, tj. voditi evidencije. Stoga, osim u glavnoj knjizi, zalihe je potrebno evidentirati i u analitičkom (robnom) knjigovodstvu po vrsti, količini i vrijednosti robe. Također, odredbe čl. 16 vlastitu robu.

Prodajna cijena robe najčešće se utvrđuje kalkulacijom, a na web-stranici trgovine navodi se cijena s PDV-om. Stoga, kada se radi o prodaji u trgovini na veliko ili na malo, prilikom prodaje robe potrebno je voditi računa o obvezi izdavanja računa s elementima propisanim čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u, odnosno čl. 63. Općeg poreznog zakona (NN., br. 115/16-42/20) (računi za gotovinski promet), čl. 9. st. 5. ZOR-a te čl. 9 naplaćeni gotovinom.

Izvor: https://www.racunovodja.hr/33/internetska-trgovina-uniqueidmRRWSbk196E4DjKFq6pChAheL-SkszJ0fxyNAsjFCLtQ7RbduwssQQ/?serp=1

internetska_trgovina.txt · Last modified: 2021/11/26 01:09 (external edit)