1. Što sve može činiti imovinu udruge?

Imovinu udruge mogu činiti novčana sredstva (koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, obavljanjem gospodarskih djelatnosti, dotacijama iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne [regionalne] samouprave te fondova, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom), pokretnine, nekretnine i imovinska prava.

Prema računovodstvenim propisima, imovina jesu resursi koje neprofitna organizacija kontrolira kao rezultat prošlih događaja i od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Imovina se klasificira po svojoj vrsti (nefinancijska i financijska), trajnosti (dugotrajna i kratkotrajna) i funkciji u obavljanju djelatnosti.

Početno se iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti) odnosno po procijenjenoj vrijednosti. Dugotrajna imovina je financijska i nefinancijska imovina čiji je vijek uporabe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik. Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina namijenjena obavljanju djelatnosti ili daljnjoj prodaji u roku kraćem od godine dana.

2. Može li statut udruge propisati da će se imovina udruge u slučaju prestanka udruge raspodijeliti među članovima?

Zakon o udrugama propisuje da će se u slučaju prestanka udruge imovina, nakon namirenja vjerovnika i troškova sudskog i drugih postupaka, predati pravnoj ili fizičkoj osobi određenoj statutom udruge. Dakle, statut može odrediti bilo koji način raspolaganja imovinom u slučaju prestanka udruge, pa i raspodjelu imovine među članovima udruge.

Pritom valja imati na umu da bi se raspodjela među članovima koja je očito zlonamjerna i uperena ka protupravnom stjecanju imovine mogla pobijati primjenom drugih instrumenata pravnog sustava (npr. tužbom radi stjecanja bez osnove ili prijavom radi počinjenja kaznenog djela). Ograničenje u pogledu raspodjele imovine u slučaju prestanka udruge propisano je samo za dotacije iz državnog proračuna ili proračuna jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave. U slučaju prestanka udruge te se dotacije vraćaju proračunu iz kojih su dobivene.

Kada je djelovanje udruge zabranjeno odlukom suda, sud će se u pravilu pridržavati načina raspolaganja imovinom koje je propisano statutom, ali može, ako za to postoje opravdani razlozi s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti da se imovina udruge preda određenoj ustanovi, zakladi, fundaciji ili udruzi koja ima iste ili slične ciljeve kao i udruga čiji je rad zabranjen.

3.Kako udruga odgovara za obveze?

Za obveze prema trećima, udruga odgovara čitavom svojom imovinom. Pritom, osnivači i članovi udruge ne odgovaraju za obveze udruge svojom vlastitom, privatnom imovinom.

4.Tko preuzima imovinu ako statutom udruge nije propisano kome se predaje imovina nakon prestanka udruge?

Ako statutom nije određeno tko će preuzeti imovinu u slučaju prestanka udruge, imovinu će steći jedinica lokalne samouprave na čijem je području sjedište udruge.

Izvor: http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=178