User Tools
III. stup mirovinskog te dopunsko i dragovoljno zdrastveno osiguranje u 2021. godini
info@actarius.hr
Treći stup mirovinskog osiguranja je dobrovoljno i privatnog je obilježja, što znači da ugovor o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju, u prvilu, sklapa fizička osoba u svoje ime i s te osnove plaća ugovorenu premiju iz svojih vlastitih sredstava. Zbog poticanja toga osiguranja u Zakonu o porezu na dohodak ugrađene su odredbe prema kojima premiju osiguranja može u ime radnika uplaćivati poslodavac. Preuzimanje plaćanja premije mirovinskog osiguranja u trećem stupu od strane poslodavca može predstavljati brojne motive za dugoročno nagrađivanje radnika. Moglo bi se smatrati da je to jeedan od najjeftinijih načina nagrađivanja radnika odnosno instrument kojim se mogu motivirati svi zaposlenici ili određena skupina zaposlenika,a time mogu osigurati i manju fluktuaciju zaposlenih. Uplata premije ddo 500,00 kn mjesečno radniku ne smatra se dohotkom (plaćom),a poslodavacu se smatra priznatim troškom do 6.000,00 kn godišnje. Poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo podmirivati i premije dopunskog i dodatnoga zdravstvenog osiguranja, što su dva oblika dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja uređena posebnim zakonom.
Član fonda je fizička osoba koja je na temleju ugovora pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu. U dobrovoljni mirovinski fond mogu se uključiti svi građani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, bez obzira na broj godina, zdravstveno stanje te jesu li ili nisu u radnom odnosu.
Kada se omogućuje pristup u neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova, pristup se ne smije ograničiti na određene osobe (čl. 122. Zakona o odbrovoljnim mirovinskim fondovima). Navedena odredba upućuje na to da podmirivanje premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje treba biti ponuđeno svim radnicima tog poslodavca, sindikata ili udruge samostalnih odnosno strukovnih djelatnosti ili posebnoj stručnoj kategoriji radnika. Uskladu s navedenim, a kada je riječ o poslodavcima, opcija podmirivanja premija za III. dobrovoljni mirovinski stup može omogućiti ili svim radnicima ili određenoj kategoriji radnika (direktorima, voditeljima, članovima uprave, radnicima u proizvodnji i sl.). Koristi koje po ovoj osnovi mogu ostvariti radnici mogu biti višestruke. Primjerice, to je svakako pravo na državna poticajna sredstva, dodatni primitak koji se ostvaruje nakon odlaska u mirovinu, u trenutku kada ih isplaćuje poslodavac, uplaćene premije u III. mirovinski stup ne mogu biti predmet ovrhe.
NEOPOREZIVE UPLATE ZA III. STUP KOJE PODMIRUJE POSLODAVAC
Na temelju čl. 9. st. 1. t. 18. Zakona o porezu na dohodak (Nar.nov., br. 115/16. -138/20.), poslodavac može uplaćivati premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fonudu,koji j e registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje.
U skladu s navedenom odredbom zakona o porezu na dohodak, dohotkom od nesamostalnog rada odnosno plaćom ne smatraju se uplate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika ako su kumulativno zadovoljeni sljedeći uvjeti:
premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćuju se uz pristanak radnika premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranjua uplaćuju se tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje.
Kada bi pak poslodavac za svog radnika uplaćivao u ime dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja veću svotu od 500,00 kn mjesečno ili 6.000,00 kn godišnje, razlika između neoporezive svote i svote koja bi se uplaćivala predstavljala bi neto-plaću radnika koju treba preračunati na bruto-svotu, uplatiti obvezne doprinose te porez na dohodak i prirez.
Nadalje, s motrišta Zakona o porezu na dobit (Nar.nov., br. 177/04. - 138/20.), čl. 5. st.5., rashodima se smatraju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist zaposlenika, uz njegov pristanka, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a na koje se ne plaća porez na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak.
Neoporezive uplate u III. mirovinski stup NE ISKAZUJU se u Obrascu JOPPD.
PREMIJA OSIGURANJA PREDSTAVLJA SASTAVNI DIO NETO-PLAĆE RADNIKA
Kada bi poslodavac odlučio povećati neto-primitak radnika za premiju doborovoljnoga mirovinskog osiguranja, tada bi istodobno trebao utvrditi i novi bruto-primitak te pritom naknadno obustaviti dio neto-primitka za premiju doborovoljnoga mirovinskog osiguranja. U tom bi slučaju nastala dva događaja:
1. radnik i poslodavac trebaju promijeniti odredbe ugovora o radu (može i aneksom ugovora) te na temelju novih odredaba utvrditi i obračunati novu bruto-plaću (plaću u novcu i plaću u naravi za premiju dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja)
2. radnik iz svoje neto-plaće u korist dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja izdvaja određenu svotu putem obustave koju u njegovu korist obavlja poslodavac.Radnik iz svog neto-primitka dobrovoljno uplaćuje premiju dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja. Učinak je jednak kao i kada bi radnik dogovorio s poslodavcem podmirivanje rate po kreditu i sl. Poslodavac bi imao povećane troškove ukupne plaće radnika, dok bir adniku takav obračun bio povoljanu smislu većeg izdvajanja u sve mirovinske fondove odnosno u I. stup i u II. stup (iz bruto-primitka), a u konačnici i u III. stupp (iz neto-primitka).
Na temelju čl. 122. st. 3. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, uskraćivanje dijela plaće radnika od strane poslodavca sa svrhom uplate premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje moguće je samo uz pisano odobrenje radnika. Jednako tako je čl. 96. st. 1. Zakona o radu propisano da poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće dok radnik ne može dati suglasnost (unaprijed) prije nastanka potraživanja.
PREMIJE ZA DOPUNSKO I DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Od 1. siječnja 2020. godine poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo podmirivati premije dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja, što su dva oblika dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja uređena posebnim zakonom.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje jest:
- dopunsko zdravstveno osiguranje,
- dodatno i
- privatno zdravstveno osiguranje
Dodatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o dodatnom zdravstvenom osiguranju između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja, odnosno HZZO-a. Ugovarateljem dodatnoga zdravstvenog osiguranja smatra se osiguranik, odnosno pravna ili fizička osoba, tijelo državne vlasti ili drugo tijelo koje je za osigurnika sklopilo ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju i koje se obvezalo na uplatu premije osiguranja.
POREZNI POLOŽAJ PREMIJE DOPUNSKOGA I DOBROVOLJNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Prema čl.7. čl. 2. red. br. 38. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar.nov., br. 10/17.-1/21.) neoporezivim primitcima radnika smatraju se premije dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja na temleju vjerodostojne dokumentacije do 2.500,00kn godišnje koje su podmirene bezgotovinskim putem.
Bezgotovinske uplate poslodavca na ime radnikove premije za dobrovoljno zdravstveno osiguranje koju je radnik samostalno ugovorio smatraju se oporezivim primitkom.
Zaključujemo, prema naputku iz Ministarstva financija, da nije omogućeno da poslodavac svome radniku neoporezivo obavi povrat premije dopunskoga ili dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja koju je radnik sam za sebe uplatio osiguravatelju (na temelju ugovora koji je sklopio radnik s osiguravateljem). Poslodavac treba biti stranka ugovora o osiguranju koji je ugovorio za svoje radnike.
uplatitelj premije osiguranja može biti samo poslodavac, a iskazivanje na Obrascu JOPPD - na strani B, polje 15.1 prikazuje se s oznakom 71 - premije dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika do proipisane svote s danom uplate ili sljedeći dan.
ŠTO TREBA ZNATI
Premije dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumantacije do 2.500,00 kn godišnje trebaju biti podmirene bezgotovinskim putem.
Poreznim propisima nije omogućeno da poslodavac svome radniku neoporezivo obavi povrat premije dopunskoga ili dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja koju je radnik sam za sebe uplatio osiguravatelju (na temelju ugovora koji je sklopio radnik s osiguravateljem). Poslodavac treba biti stranka ugovora o osiguranju koji je ugovorio za svoje radnike.
Porez na dohodak ne plaća se na premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skaldu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja odnosno ukupno do 6.000,00 kn godišnje.
Kada poslodavac uplaćuje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u svoti višoj od 500,00 kn mjesečno odnosno 6.000,00 kn godišnje, tada se takva svota smatra oporezivim primitkom na koju treba obračunati sve porezne obveze u skladu s oporezivanjem primitaka koji se oporezuju porezom na dohodak od nesamostalnog rada.
Obrtnik, poljoprivrednik i porezni obveznik koji obavlja djelatnost slobodnog zanimanja može neoporezivu premiju dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja do 500 kuna na mjesec odnosno 6.000,00 kn na godinu i neoporezivu premiju dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja do 2.500,00 kn na godinu uplatiti sam za sebe i evidentirati u porezno dopustive izdatke poslovanja.
Poslodavci o premijama osiguranja u III. stupu nisu obvezni obavještavati Poreznu upravu na Obrascu JOPPD.
Porezno priznatim rashodima smatraju se i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist zaposlenika, uz njegov pristanka, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ana koje se ne plaća porez na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak.
Poreznim propisima nije propisano pravo radnika odnosno obveza poslodavca da isplati radniku naknade, potpore i nagrade i druge primitke neovisno o tome jesu li oporezivi ili nisu. dakle. da bi navedeni primitci bili neoporezivi do propisanih svota, nije propisano kako trebaju biti omogućeni svim radicima. Nadalje, poreznim propisima nije propisano da poslodavac mora isplatiti te primitke svim svojimradniciam niti da moraju biti isplaćene u jednakim svotama.
Jednako tako, ako poslodavac donosi jednostrane odluke o različitosti neoporezivih primitaka koji se kao takvi isplaćuju radnicima, ne smije zanemariti osnovna načela koja proizlaze iz odredaba propisa o radu radnika(Zakona o radu) koja ga obvezuju na istoznano postupanje prema radnicima koji obavlajuj jednake poslove i proipise koji zabranjuju diskriminacijuna tržištu rada (Zakon o suzbijanju diskriminacije, Nar.nov., br. 85/05. i 112/12.)
Izvor: časopis RRiF ožujak 2021.
