User Tools

Site Tools


godisnji_odmori

Godišnji odmori

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Pred nama je sezona godišnjih odmora kada radnici nakon cjelogodišnjeg napornog rada napokon imaju priliku malo predahnuti i isključiti se od radne okoline i svakodnevnih obveza te se prepustiti odmoru, opuštanju i zabavi. Na taj način ujedno će i napuniti baterije za nove radne izazove koje ih čekaju nakon povratka s godišnjeg odmora. Stoga ćemo se u nastavku teksta osvrnuti na tematiku godišnjih odmora, koja je uređena relevantnim odredbama Zakona o radu. Pravo na godišnji odmor je jedno od temeljnih prava radnika, a što proizlazi i iz Ustava RH, odnosno svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor i toga se prava ne može odreći. Korištenje godišnjeg odmora ne predstavlja samo pravo radnika nego i obvezu poslodavca.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Poslodavci su obvezni donijeti raspored korištenja godišnjeg odmora, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Poslodavci kod kojih je ustanovljeno radničko vijeće moraju se o rasporedu korištenja godišnjih odmora savjetovati s radničkim vijećem ili sa sindikalnim povjerenikom ako nema radničkog vijeća.

Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. Iako se veći naglasak stavlja na organizaciju rada poslodavca, više pažnje ipak treba dati radnicima, odnosno udovoljiti njihovim potrebama za korištenjem godišnjeg odmora.

Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.

Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.

Utvrđivanje godišnjeg odmora

Godišnji odmor radniku se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena. Na primjer radnik koji radi 5 radnih dana u tjednu (od ponedjeljka do petka), imat će pravo na 20 dana godišnjeg odmora, dok radnik koji radi 6 radnih dana u tjednu (od ponedjeljka do subote) imat će pravo na 24 dana godišnjeg odmora.

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. Iznimno, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, tada se u trajanje godišnjeg odmora uračunava i taj dan.

Trajanje godišnjeg odmora

Sukladno članku 76. Zakona o radu (“Narodne novine” br. 93/14., 127/17., 98/19.) radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. Naime, radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana. Također, osobe s invaliditetom imaju za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

No, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog. Naime, ako je neko pravo iz radnog odnosa (u ovom slučaju godišnji odmor) drugačije uređeno tim izvorima prava, tada se za radnika primjenjuje najpovoljnije pravo.

Treba istaknuti da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.

Na primjer, prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (“Narodne novine” br. 112/17., 12/18., 2/19., 119/19., 66/20.) utvrđeno je da službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem trajanju propisanom Zakonom o radu. Osnovica za izračun godišnjeg odmora uvećavati će se prema pojedinačno određenim mjerilima iz Kolektivnog ugovora:

1. * s obzirom na uvjete rada: - rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada 2 dana rad u smjenama, turnusu, ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan 2. s obzirom na složenosti poslova i stupanj stručne spreme:

3. rukovodećim državnim službenicima 4 dana

  • višim državnim službenicima 4 dana
  • nižim državnim službenicima 3 dana
  • namještenicima sa SSS 3 dana
  • namještenicima s NSS 2 dana

3. s obzirom na dužinu radnog staža:

  • od navršenih 5 do navršenih 9 god. radnog staža 2 dana
  • od navršenih 10 do navršenih 14 god. radnog staža 3 dana
  • od navršenih 15 do navršenih 19 god. radnog staža 4 dana
  • od navršenih 20 do navršenih 24 god. radnog staža 5 dana
  • od navršenih 25 do navršenih 29 god. radnog staža 6 dana
  • od navršenih 30 do navršenih 34 god. radnog staža 7 dana
  • od navršenih 35 i više godina radnog staža 8 dana

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana

  • roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan
  • samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 3 dana
  • roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana
  • osobi s invaliditetom 3 dana
  • osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50% 2 dana

5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:

  • službeniku ocijenjenom ocjenom »izuzetan« 3 dana
  • službeniku i namješteniku ocijenjenom ocjenom »primjeran« 2 dana
  • službeniku i namješteniku ocijenjenom ocjenom »uspješan« 1 dan.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se osnovica za izračun godišnjeg odmora uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1. do 5., s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od 20 radnih dana niti više od 30 radnih dana u godini.

Slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje i na poslovima s posebnim ili otežanim uvjetima rada imaju pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora. Službenik i namještenik kojem radni odnos prestaje zbog odlaska u mirovinu ima pravo na puni godišnji odmor za kalendarsku godinu u kojoj odlazi u mirovinu.

Službenik i namještenik može tijekom cijele kalendarske godine koristiti godišnji odmor za tu kalendarsku godinu u neprekidnom trajanju, u dva ili više dijelova, prema rasporedu korištenja godišnjih odmora, odnosno dogovoru s poslodavcem.

Ako službenik i namještenik koristi godišnji odmor u dva ili više dijelova, tada jedan dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno te se mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Iznimno, na zahtjev državnog službenika i namještenika mora mu se omogućiti korištenje godišnjeg odmora u razdoblju od 1. srpnja do 1. listopada tekuće godine.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Službeniku koji je stavljen na raspolaganje i namješteniku kojem je redovitim otkazom otkazan ugovor o radu, kao i službeniku i namješteniku kojem služba, odnosno radni odnos prestaje zbog prelaska drugom poslodavcu, mora se omogućiti korištenje godišnjeg odmora kojeg je stekao u državnom tijelu u kojem mu prestaje služba, odnosno radni odnos prije prestanka službe, odnosno radnog odnosa.

Naime, službeniku i namješteniku kojem služba, odnosno radni odnos prestane, a nije iskoristio godišnji odmor koji je stekao, isplatit će se naknada za neiskorišteni godišnji odmor u skladu s odredbama Zakona o radu.

Treba napomenuti da se službeniku i namješteniku može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova. Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora, donosi čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.

Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora. Uz to, imaju pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Pod tim troškovima podrazumijevaju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik i namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida. Dok se drugim troškovima smatraju ostali izdaci koji su nastali za službenika ili namještenika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, a koji se kao i putni troškovi dokazuju odgovarajućom dokumentacijom.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

Ako radnik nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor, tada će imati pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine punog godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. No, poslodavac koji je radniku prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, neće imati pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Pri izračunavanju trajanja razmjernog dijela godišnjeg odmora, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, tada mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora (osim onog minimalnog neprekidnog trajanja godišnjeg odmora od dva tjedna u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, ukoliko ne postoji drugačiji dogovor između radnika i poslodavca), radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Također, radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora kraći od dva tjedna, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. No, radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora (najmanje dva tjedna neprekinutog trajanja) ako mu je bilo omogućeno korištenje tog godišnjeg odmora.

Treba napomenuti da je prenošenje godišnjeg odmora moguće samo iz jedne kalendarske godine u drugu.

Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti, te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. No, poslodavac neće biti obvezan radniku isplatiti naknadu ako mu je omogućio korištenje godišnjeg odmora prije prestanka radnog odnosa, odnosno ugovora o radu.

Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Pri tome treba napomenuti da nije od značaja na koji način je prestao radni odnos, s obzirom na to da se pravo radnika na naknadu veže uz prestanak radnog odnosa. Visina naknade se utvrđuje sukladno izvorima radnog prava poslodavca kao što je pravilnik o radu, ugovor o radu, kolektivni ugovor, odnosno primjenjuje se što je za radnika najpovoljnije.

Iako nije zakonski određena visina naknade koja se isplaćuje za neiskorišteni godišnji odmor, ta naknada bi u pravilu trebala biti jednaka visini naknadi plaće za korištenje godišnjeg odmora. U izračun naknade uključuju se podaci o npr. osnovnoj plaći i dodacima na plaću kao što je prekovremeni rad, noćni rad, dodatak za otežane uvjete rada, dodatak za godine staža…

Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Prema tome, radnik ne može od poslodavca tražiti da mu umjesto korištenja godišnjeg odmora isplati naknadu.

No, ako poslodavac s radnikom sklopi sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, tada će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kn, što se ujedno smatra jednim od najtežih prekršaja poslodavaca. Za navedeni prekršaj kaznit će poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe, novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kn. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

U konačnici, pravo na godišnji odmor je pravo kojeg se radnik ne može odreći, a postupanje poslodavca protivno odredbama Zakona o radu kojima je regulirano navedeno pravo (ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu), sankcionirano je kao jedan od težih prekršaja poslodavca. Stoga, onemogućavanje korištenja godišnjeg odmora radniku u skladu sa Zakonom o radu ne oslobađa poslodavca od prekršajne odgovornosti bez obzira na postojanje organizacijskih razloga i bez obzira na njihovu opravdanost.

U tom slučaju, poslodavac će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 31.000,00 do 60.000,00 kn. Za navedeni prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe, novčanom kaznom u iznosu od 4.000, 00 do 6.000,00 kn. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnika, tada se iznos novčane kazne uvećava dvostruko.

Bernard Iljazović

Izvor: IUS-INFO - Godišnji odmori (iusinfo.hr)

godisnji_odmori.txt · Last modified: 2021/11/26 01:09 (external edit)