Knjigovodstvo Actarius

Godišnja prijava poreza na dohodak podnosi se nadležnoj (prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišnog obrtnika) ispostavi Porezne uprave. Rok za podnošenje prijave je do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

Porezni obveznik koji je obvezan podnijeti prijavu je :

1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavca istodobno, i/ili

2. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti,

3. rezident ako dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak) ostvari izravno iz inozemstva,

4. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak,

5. porezni obveznik ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak. Porezni obveznik je obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak što je ostvaren u poreznom razdoblju po svim izvorima dohotka. Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti prijavu je :

1. porezni obveznik koji je u poreznom razdoblju ostvario dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne istodobno, i/ili 2. porezni obveznik koji je u poreznom razdoblju ostvario dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje se na temelju propisanih poslovnih knjiga, i/ili 3. porezni obveznik koji je u poreznom razdoblju ostvario dohodak od kapitala, i/ili 4. porezni obveznik koji je u poreznom razdoblju ostvario dohodak od osiguranja, i/ili 5. porezni obveznik koji je u poreznom razdoblju ostvario drugi dohodak, a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Povrat poreza se može očekivati uglavnom u sljedećim slučajevima : - ako je zaposlenik imao prekid radnog odnosa ili se po prvi puta zaposlio u tijeku godine ili je prekinuo radni odnos u tijeku godine, a nije se nakon toga zaposlio i za to vrijeme nije bio ničija porezna olakšica - ako je zaposlenik imao značajne poraste plaća u tijeku godine (regres i božićnica se ne ubrajaju). Značajna plaća znači da ste uspjeli prijeći iz jednog u drugi porezni razred. To možete provjeriti na svojim isplatnim listama.

Do maximalno 12.000 kuna godišnje moguće je prikupiti iz sljedećih troškova koji će Vam omogućiti povrat poreza : 1. zdravstvene usluge za vlastite potrebe obavljene u RH (liječenje, nabava lijekova i ortopedskih pomagala), a pod uvjetom da to nije podmireno iz osnovnog, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja ili iz dobivenih darovanja za te namjene 2. za gradnju ili kupnju prvog stambenog prostora te održavanje postojećeg 3. ako ste u najmu, a imate za to račun od najmodavca 4. za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, premije dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja i premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja što su uplaćene tuzemnim (domaćim) osiguravateljima Ovo su neki najčešći slučajevi…

Povrat preplaćenog godišnjeg poreza na dohodak

Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak utvrdi razlika više plaćenog predujma poreza u odnosu na utvrđenu godišnju obvezu, više uplaćeni porez u proteklom poreznom razdoblju može se vratiti poreznom obvezniku bez posebnog pisanog zahtjeva.

Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje, do iskorištenja preplaćenog iznosa. Pisani zahtjev za povrat više plaćenog poreza porezni obveznik mora podnijeti u roku od petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu za proteklo godišnje porezno razdoblje.

Povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza u pravilu će se izvršiti negotovinski i to na račun (tekući, ali i žiroračun) kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod organizacije ovlaštene za platni promet i kojega su naveli u godišnjoj poreznoj prijavi u obrascu DOH.

Porezna uprava će iznimno povrat preplaćenog poreza i prireza izvršiti i gotovinski, na način da će uz rješenje o godišnjem porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak za protelo godišnje porezno razdoblje kojim je utvrđena razlika poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat, dostaviti naloge za povrat, pa će ti porezni obveznici (građani) povrat ostvariti podnošenjem naloga ovlaštenoj organizaciji za platni promet, uz plaćanje odgovarajuće naknade toj organizaciji.

Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza ili drugih javnih davanja koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na cestovna motorna vozila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, doprinosa za zapošljavanje, spomeničke rente i drugog).

Osnivanje d.o.o.-a je kompliciranije od osnivanja obrta i zahtjeva više dokumenata, vremena i novaca. Prednost je ta što uvjet za osnivanje d.o.o.-a nije potrebna stručna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti, pa se za otvaranje d.o.o.-a često odlučuju osobe koje nemaju zadovoljavajuću stručnu spremu za otvaranje obrta. Za osnivanje obrta potreba je odgovarajuća stručna sprema. Postoje tri vrste obrta: slobodni, povezani i povlašteni. Jedino kod slobodnog obrta nije potrebna određena školska sprema, zanimanje ili iskustvo.

Sva trgovačka društva obveznici su poreza na dobit koji se obračunava po stopi od 20% na poreznu osnovicu. Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko žele, mogu biti i obveznici poreza na dobit.

Obrtnici mogu samostalno voditi svoje knjige, jer se one vode po načelu jednostavnog knjigovodstva. Ono podrazumijeva vođenje Knjige primitaka i izdataka, Evidencije o tražbinama i obvezama (knjiga izdanih i primljenih računa) i Popisa dugotrajne imovine. Ukoliko obrtnik prijeđe u sustav PDV-a, obvezan je voditi knjige prema načelu dvojnog knjigovodstva.

Vođenje poslovnih knjiga trgovačka društva (d.o.o.) malo je kompliciranije jer su oni obvezni voditi knjige po načelu dvojnog knjigovodstva, a to uključuje vođenje slijedećih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomoćne knjige (analitičke evidencije).

Knjiženje poslovnih događaja u d.o.o.-u vrši se prema načelu fakture (računa) – dakle kada je račun izdan, a u obrtima prema načelu blagajne – kada je računa naplaćen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke računaju samo stvarno naplaćeni računi. Isto tako, tu je i nedostatak d.o.o.-a što PDV moraju uplatiti pri izdavanju računa, iako im račun nije uplaćen u roku.

Kod svih trgovačkih društava, cijela bruto plaća osnivača tj. vlasnika priznaje se kao trošak, dok se kod obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje priznaju kao troškovi.

Pravilnik o porezu na dohodak Zakon o porezu na dohodak

Pitanja slobodno šaljite na info@actarius.hr.

— Helena Frelih, ekonomist 2008/11/27 09:21