Knjigovodstvo Actarius

Drugi dohodak od autorskih i umjetničkih djela

www.actarius.hr

info@actarius.hr

16.08.2022

Prema poreznim propisima drugim dohotkom smatraju se autorske naknade i autorske naknade za umjetničko djelo, a za čije oporezivanje postoje određene specifičnosti koje ih razlikuju od ostalih primitaka koji se smatraju drugim dohotkom. Ovim člankom dan je pregled zakonskog uređenja sklapanja autorskog ugovora s posebnim osvrtom na autorsko djelo s umjetničkim obilježjem uz prikaz obračuna naknade od autorskih i umjetničkih djela.

U praksi se vrlo često javlja potreba za angažiranjem osoba radi obavljanja nekog posla, ali bez zasnivanja radnog odnosa. Osim ugovora o radu i ugovora o djelu koji se u tu svrhu najčešće sklapaju, dohodak se može ostvarivati i temeljem autorskopravnog ugovora ili ugovora o autorskom djelu kako se najčešće naziva u praksi. Za isporučeno autorsko djelo autor ostvaruje autorsku naknadu, za koju porezni propisi utvrđuju određene specifičnosti, osobito glede autorske naknade za umjetničko djelo umjetnika.

Kako bi se primjenjivao način oporezivanja propisan za autorske naknade, nužno je da se radi o isplati naknade fizičkoj osobi za isporučeno autorsko djelo. Pri tome porezni propisi ne određuju koja se djela smatraju autorskim djelima, već upućuju na poseban propis. Poseban propis koji definira što se smatra autorskim djelom je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine br. 111/2021; dalje u tekstu: Zakon).

Što je to autorsko djelo?

Autorsko djelo predmet je zaštite autorskog prava, a predstavlja originalnu intelektualnu tvorevinu iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, ako Zakonom nije drukčije određeno. Prema tome, način i oblik izražavanja, vrsta, vrijednost ili namjena djela nije od značaja za kvalificiranje djela kao autorskog djela.

Iz navedenog proizlazi da je za pojam autorskog djela, kao temeljnog pojma autorskog prava, bitno da se radi o originalnom intelektualnom (kreativnom) ostvarenju, odnosno ostvarenju ljudskog duhovnog stvaralaštva. Originalnost (izvornost) u smislu autorskog prava ne zahtijeva apsolutnu novost, već se traži tzv. subjektivna originalnost (izvornost), odnosno novost u subjektivnom smislu. Djelo se smatra subjektivno originalnim ako autor ne oponaša drugo njemu poznato djelo. Dalje je potrebno da je djelo iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja.

U Zakonu se kao autorska djela osobito navode:

− jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi),

− glazbena djela, s riječima ili bez riječi,

− dramska i dramsko-glazbena djela,

− koreografska i pantomimska djela,

− djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti,

− djela arhitekture,

− djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna,

− fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom,

− audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju), − kartografska djela,

− prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.

Predmet autorskog prava može biti svako autorsko djelo osim onoga koje to ne može biti po svojoj naravi, kao i onoga za koje je odredbama Zakona određeno da ne može biti predmetom autorskog prava. Pa tako, sukladno Zakonu, autorsko pravo ne štiti:

− ideje, znanstvena otkrića, postupke, metode rada i matematičke koncepte,

− ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući i one na kojima se zasnivaju njegova sučelja,

− dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija,

− službene tekstove iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva, kao što su zakoni, uredbe, odluke, izvješća, zapisnici, sudske odluke i slično, službene programe, kao što su školski i akademski programi, programi rada i slično, prostorne planove, kao što su plan prostornog razvoja, urbanistički plan i slično, konzervatorske podloge, kao i njihove zbirke, od trenutka kad budu predani u bilo kakav službeni postupak ili budu predani službenoj osobi radi informiranja javnosti ili javnog korištenja ili kad budu objavljeni radi službenog informiranja javnosti.

Što se tiče stjecanja autorskog prava, bitno je naglasiti da autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu činom ostvarenja djela, bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti kao što su primjerice registracija ili depozit djela. Autor djela je fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila. Autorom se smatra osoba čije je ime, pseudonim ili znak na uobičajen način označen na primjercima djela, dok se ne dokaže suprotno. Ako dva ili više autora sastave svoja stvorena autorska djela radi njihova zajedničkog korištenja, svaki od autora zadržava autorsko pravo na svojem autorskom djelu.

Ugovor o autorskom djelu i autorska naknada

Prema odredbi članka 58. Zakona, autor može za drugoga osnovati pravo iskorištavanja autorskog djela ili mu prepustiti ostvarivanje autorskog prava ugovorom, davanjem odobrenja ili dozvole za korištenje ili drugim pravnim poslom. Autor može za drugoga osnovati pravo na temelju kojeg će drugi moći autorsko djelo koristiti na svaki ili na određen način (u daljnjem tekstu: pravo iskorištavanja). Pravo iskorištavanja može biti osnovano kao isključivo ili neisključivo pravo, ograničeno sadržajno, vremenski ili prostorno.

Ugovor na temelju kojeg se stječe pravo iskorištavanja autorskog prava naziva se autorski (autorskopravni) ugovor ili ugovor o autorskom djelu, koji mora biti sklopljen u pisanom obliku. Postoji i jedan izuzetak od ovog općeg pravila koji se odnosi na mali nakladnički ugovor (ugovor o izdavanju i drugom iskorištavanju članaka, fotografija, crteža, videoisječaka i drugih autorskih priloga u dnevnom i periodičnom tisku, publikacijama ili elektroničkim publikacijama) koji ne mora biti sklopljen u pisanom obliku. Bitno je naglasiti kako se autorski ugovor može sklopiti samo za ona autorska djela koja su navedena u članku 5. Zakona.

Ugovorne strane autorskog ugovora su autor, ili drugi nositelj autorskog prava s jedne strane i korisnik djela s druge strane. Predmet autorskog ugovora je prijenos određenog autorskog imovinskog prava u cijelosti, ili djelomice, uz naknadu, ili bez naknade, kao isključivo, ili neisključivo pravo, prostorno ograničeno, ili neograničeno. Prenošenjem prava na korisnika, autor, ili drugi nositelj autorskog prava, jamči da pravo koje prenosi korisniku pripada njemu i nije ograničeno u korist trećeg. Iz navedenog proizlazi da su autorski ugovori po svojim pravnim karakteristikama obveznopravni ugovori koje karakterizira zasnivanje obveze i protuobveze, dispozitivnost i autonomija stranaka. Radi se dvostranoobveznim ugovorima, konsezualne naravi jer nastaju prihvatom ponude, odnosno sporazumom stranaka o bitnim elementima ugovora.

Što se tiče sadržaja autorskog ugovora, člankom 66. Zakona propisano je da ugovor mora određivati barem djelo na koje se odnosi, način korištenja, naknadu za korištenje djela ili izričitu odredbu da se pravo korištenja osniva bez naknade te osobu ovlaštenu za korištenje autorskog djela. Ugovor može biti sklopljen i za autorsko djelo koje još nije stvoreno, ako se njime odredi barem vrsta i način korištenja budućeg djela. Zakon izričito propisuje da je odredba ugovora o osnivanju prava iskorištavanja na svim autorovim budućim djelima ništetna.

Iz odredbi o sadržaju autorskog ugovora proizlazi da je i visinu naknade potrebno odrediti ugovorom. Autor ima pravo na primjerenu i razmjernu naknadu za svako korištenje njegova autorskog djela. Ako visina naknade nije određena pravnim poslom ili je njezina visina određena neprimjereno te ako visina naknade nije određena primjenom članka 235. Zakona, autor ima pravo zahtijevati primjerenu i razmjernu naknadu.

Primjerena i razmjerna naknada je ona koja se u pravnom prometu pošteno mora dati ili odrediti u času zaključenja pravnog posla, s obzirom na vrstu i opseg korištenja autorskog djela, stvarnu ili potencijalnu gospodarsku vrijednost stečenog prava korištenja, uzimajući pritom u obzir i potencijalni ili ostvareni financijski uspjeh u korištenju autorskog djela, doprinos autora ukupnom djelu, vrstu i obujam autorskog djela, trajanje korištenja, postojanje sporazuma između reprezentativnih udruženja autora i reprezentativnih udruženja korisnika kojim se utvrđuje visina primjerene i razmjerne naknade, kao i druge elemente na temelju kojih se može odrediti primjerena i razmjerna naknada, kao što su poštene tržišne prakse ili stvarno iskorištavanje djela.

Naknada koja je određena u paušalnom iznosu može biti razmjerna ako to odgovara okolnostima slučaja, vodeći računa o posebnostima različitih područja stvaralaštva. Načelo primjerene i razmjerne naknade ne primjenjuje se na autore računalnih programa.

Autorska naknada za umjetničko djelo

Umjetnici su fizičke osobe koji u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju imaju poseban tretman. Osim što se na umjetnike primjenjuje Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, prava i obveze samostalnih umjetnika uređena su Zakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (“Narodne novine” br. 43/96., 44/96.).

Samostalni umjetnici su umjetnici izvan radnog odnosa kojima je umjetničko stvaralaštvo i djelovanje jedino i glavno zanimanje. Područja umjetničkog stvaralaštva u Hrvatskoj su: književno, književno-prijevodno, kazališno, filmsko, glazbeno, glazbeno-scensko, baletno, plesno, uključujući umjetničko izvođenje autorskih djela u tim područjima, likovno i primijenjeno likovno (slikarsko, kiparsko, arhitektonsko), umjetničko oblikovanje, umjetnička fotografija, multimedijalno stvaralaštvo i sl.

Samostalni umjetnici na temelju svoga umjetničkog rada imaju pravo na mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje, pod uvjetima iz Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Samostalni umjetnik ima pravo podnijeti zahtjev da mu se doprinosi za mirovinsko te zdravstveno osiguranje plaćaju iz sredstva proračuna Republike Hrvatske.

Način i uvjeti za priznavanje prava samostalnom umjetniku na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, a čije umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti uređeni su Pravilnikom o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske (“Narodne novine” br. 91/15., 26/21.).

Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije, a koja se izdaje na zahtjev autora-umjetnika. Umjetnik prilaže autorske ugovore odnosno račune iz kojih je vidljivo da se radi o umjetničkom djelu. S obzirom na to da je samostalnim umjetnicima umjetničko stvaralaštvo jedino i glavno zanimanje, članovi su različitih strukovnih umjetničkih udruga i ovlaštenih organizacija čijom potvrdom ostvaruju određene porezne olakšice.

Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na sljedećem linku: https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367.

Oporezivanje naknade od autorskih i umjetničkih djela

Člankom 39. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak (“Narodne novine” br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20.) propisano je da je drugi dohodak razlika između svakog pojedinačnog primitka prema stavku 2. odnosno 3. istoga članka umanjen za propisane izdatke iz stavka 4. i 5. istoga članka.

Primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava odnosno sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Prema članku 39. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak, pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 39. stavka 1. izdaci se, prije izdataka za doprinose za obvezna osiguranja iz stavka 4. istoga članka, ako su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30% ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi:

1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost,
2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju,
3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radioni i televizijom te zabavnim priredbama.

Na primitke od drugog dohotka potrebno je obračunavati te plaćati sljedeće:

1. porez na dohodak od drugog dohotka,
2. prirez porezu na dohodak - prirez plaća obveznik poreza na dohodak u slučaju ako je propisan od strane grada ili općine u kojoj obveznik ima prebivalište ili boravište.
3. porez na dodanu vrijednost (PDV) - plaća porezni obveznik, ako je u protekloj kalendarskoj godini zaradio više od 300.000,00 kuna ili je već ranije upisan u registar obveznika koji plaćaju ovu vrstu poreza.

Prema navedenom, obračun po osnovi ugovora o autorskom djelu vrši se sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak (“Narodne novine” br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 138/20., 1/21.), kojim se podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak.

Autorske naknade su naknade koje se isplaćuju u skladu sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, na koje je potrebno obračunati sljedeće doprinose:

• za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti:
• za umirovljenike i druge osiguranike samo I. stupa – po stopi od 10% ili
• za ostale osiguranike obveznike II. stupa – po stopi od 7,5%;
• doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup)
• po stopi od 2,5%;
• doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje – po stopi od 7,5%.

Porez na dohodak od drugog dohotka obračunava, obustavlja i plaća isplatitelj prilikom svake isplate naknade za isporučeno autorsko djelo, osim ako je taj primitak plaća iz radnog odnosa ili primitak za obavljenu samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja. Porez na dohodak obračunava se po stopi od 20%.

Dakle, kod ugovora o autorskom djelu najprije se od iznosa dogovorene bruto naknade odbije priznati neoporezivi izdatak (30%) te se dobije porezna osnovica za obračun doprinosa. Pretpostavimo da se isplaćuje autorska naknada fizičkoj osobi iz Zagreba u iznosu 5.000,00 kuna bruto. Izračun autorske naknade je sljedeći:

Kada je riječ o autorskom djelu s umjetničkim obilježjem, člankom 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva propisano je da se neoporezivi dio umjetničkog autorskog honorara za umjetničko djelo određuje se u visini 25%, a umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije prilikom naplate autorskog honorara.

Navedeno znači da umjetnik koji ostvaruje autorsku naknadu za umjetničko djelo od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za drugi dohodak, ima pravo na umanjenje primitka u ukupnom iznosu od 55% (neoporezivi dio autorske naknade 25% i porezno priznati paušalni izdaci za autorska djela 30%) i to pravo može koristiti pri obračunu, obustavi i uplati predujma poreza i isplati autorske naknade pod uvjetom da isplatitelj naknade u trenutku isplate raspolaže svim propisanim vjerodostojnim ispravama te pod uvjetima kojima se uređuju pitanja autorskih djela sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima i uz potvrdu nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture.

Potvrdu strukovne udruge u svrhu priznavanja 25% neoporezivog dijela umjetničkog honorara potrebno je dostaviti isplatitelju prilikom svake isplate za koju se koristi navedena olakšica. Na primjeru umjetnika AB s prebivalištem u Zagrebu, koji je član Društva Hrvatskih književnika te je dostavio potvrdu kojom dokazuje članstvo, obračun autorske naknade za umjetničko djelo u iznosu 2.000,00 kn bruto vrši se kako slijedi:

Obračun autorske naknade

Na autorske naknade umjetnika kojima doprinose plaća nadležno ministarstvo, isplatitelj ne treba obračunati doprinose, već samo porez na dohodak i prirez.

Zaključno, ističemo kako je isplatitelj navedenih naknada obvezan dostaviti Obrazac JOPPD nadležnoj ispostavi Porezne uprave nakon obračunate i isplaćene naknade na dan isplate ili najkasnije dan poslije.

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Izvori:

1. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine br. 111/2021)
2. Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (Narodne novine br. 43/96, 44/96)
3. Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine br. 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020)
4. Pravilnik o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske (Narodne novine br. 91/2015, 26/2021)

Izvor: IUS-INFO - Drugi dohodak od autorskih i umjetničkih djela (iusinfo.hr)