1. Što je HDS ZAMP i je li za korištenje glazbe u prostorima udruga (prostorima koje koriste samo članovi udruga) potrebo imati odobrenje HDS ZAMP-a?

Obzirom da glazba nema svoj fizički oblik te da je u isto vrijeme dostupna na više mjesta diljem svijeta i da je se uvijek iznova koristi kao glavnu ili dodatnu ponudu, u svijetu je davno ustanovljen jedinstven svjetski sustav kolektivnog ostvarivanja prava autora glazbenih djela, a potom i takvi svjetski sustavi kolektivnog ostvarivanja prava ostalih nositelja prava na glazbi – sustavi koji vlasnicima glazbe – onima koji su je stvorili – omogućavaju da od korištenje njihovih djela (njihove imovine) ostvaruju prihode.

Dio tih sustava je i Republika Hrvatska u kojoj Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) i njegova stručna služba ZAMP kolektivno ostvaruje prava inozemnih i hrvatskih autora glazbenih djela, dok udruga HUZIP kolektivno ostvaruje prava inozemnih i hrvatskih umjetnika-izvođača, a udruga ZAPRAF prava inozemnih i hrvatskih proizvođača fonograma.

Ove tri udruge predstavljaju sve nositelje prava na glazbi (vlasnike glazbe) i u Hrvatskoj temeljem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima kao i ovlaštenja koja im je izdao Državni zavod za intelektualno vlasništvo, u zajedničkom sustavu kroz stručnu službu ZAMP-a ubiru naknade za javno korištenje glazbe.

Naime, intelektualno vlasništvo – a upravo takvo vlasništvo glazba jest - izjednačeno je sa stvarnim pravom vlasništva (npr. fizičkom imovinom) pa tako autor (sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, NN 167/03, 79/07) ima isključivo pravo sa svojim autorskim djelom i koristima od njega činiti što ga je volja, te svakoga drugog od toga isključiti, ako zakonom nije drukčije određeno.

To pravo osobito obuhvaća pravo priopćavanja autorskog djela javnosti, kao i pravo reproduciranja (pravo umnožavanja), pravo distribucije (pravo stavljanja u promet) te pravo prerade. Umjetnici izvođači i proizvođači fonograma također, uz ostala prava, imaju i isključivo pravo na naknadu za korištenje njihovih izvedbi odnosno fonograma u javnosti.

Ovo znači da je za korištenje glazbe u javnosti odnosno njezino javno korištenje – bez obzira na pravnu osobnost korisnika (fizička osoba, obrt, udruga itd.) - potrebno imati odobrenje autora i ostalih nositelja prava na glazbi odnosno udruga koje ih predstavljaju i za takvo korištenje platiti određenu naknadu. Sukladno navedenom odobrenje HDS ZAMP-a potrebno je i za korištenje glazbe u prostorima udruga.

Naime, Zakon vrlo jasno određuje da se pod pojmom javno korištenje smatra svako korištenje koje je pristupačno javnosti ili korištenje u prostoru koji je pristupačan javnosti, kao i omogućavanje pripadnicima javnosti da pristupe autorskim djelima u vrijeme i na mjestu koje sami odaberu. Zakon također javnost definira kao veći broj osoba koje su izvan uobičajenog užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim (npr. bračnim) vezama. Dakle, sukladno ovim odredbama Zakona svi oni koji glazbu žele koristiti izvan uobičajenog užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama, prethodnom dostavom relevantnih podataka o načinu korištenja glazbe i plaćanjem određene naknade, trebaju ispuniti uvjete za stjecanje odobrenja za takvo javno korištenje glazbe. Više o ovoj temi može se pronaći u rubrici često postavljanih pitanja na internetskoj stranici ZAMP-a.

2. Moraju li udruge plaćati jednaku naknadu za korištenje glazbe ZAMP-u kao i druge pravne osobe npr. obrti, tvrtke i sl?

Visina naknade kojom se podmiruju sva prava na glazbi ovisi o vrsti i sadržaju usluge koja se pruža. Pritom valja istaknuti da pravni status onoga koji glazbu javno koristi (udruga, tvrtka, obrt, fizička osoba itd.) ne utječe na visinu naknade (isto kao što je i npr. cijena hotelske sobe jednaka za sve posjetitelje hotela). Naime, u protivnom bi se moglo dogoditi da neki od korisnika koji nude potpuno istu uslugu, zbog svoje drugačije pravne osobnosti, budu u povlaštenom odnosno nepovlaštenom tržišnom položaju.

3. Mora li udruga plaćati naknadu HDS ZAMP ako već plaća HRT pretplatu?

HRT pretplata jest obveza utvrđena zakonom koja se plaća temeljem posjedovanja radio i TV prijamnika. Sredstva ostvarena pretplatom primarni su izvor prihoda za rad i razvoj HRT-a, a naknada za javnu izvedbu glazbenih djela – koja je prihod vlasnika glazbe (onih koji su je stvorili) - nije sadržana u iznosu pretplate. Zato plaćanje HRT pretplate ne treba poistovjećivati s naknadom za javno korištenje glazbe koje otpočinje svakim uključivanjem prijemnika u javnom prostoru ili prostoru koji je pristupačan javnosti.

Izvor:http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=183