Bolovanje osoba koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja
info@actarius.hr
Prema čl. 29.st.2. Zakona o porezu na dohodak (Nar.nov.br.115/16 do 138/20.) djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:
U skladu s čl.56. ZOZO-a, ako osiguranik prije mjeseca kada je nastao osigurani slučaj nije ostvario devet (9) mjeseci staža u osiguranju s osnove radnog odnosa i/ili obavljanja samostalne djelatnosti neprekidno ili dvanaest (12) mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine, osiguranik ostvaruje pravo na isplatu naknade u svoti od 831,50 kn (25% proračunske osnovice) za cijeli mjesec odnosno u razmjernom dijelu od te osnovice za dane bolovanja za koje naknadu isplaćuje HZZO.
Prema čl. 75. Pravilnika osiguraniku koji je nositelj slobodnog zanimanja za utvrđivanje osnovice za naknadu plaće uzima se mjesečna osnovica osiguranja tog osiguranika za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šestmjeseci prije mjeseca u kojemu j enastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, smanjenu za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez i prirez.
Ako osiguranik nije bio zdravstveno osiguran najmanje dva mjeseca, kao osnovica za naknadu uzima se najniža osnovica osiguranja koja služi za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojemu je nastupio osigurani slučaj, smanjene za doprinose iz osnovice, porez i prirez. U 2022. godini je to 3.624,06 kn, a smanjeno za doprinose za mirovinsko osiguranje iznosi 2.899,25 kn (svota prije poreza i prireza).
Kod izračuna naknade doprinosi iz osnovice te porez na dohodak i prirez obračunavaju se na način propisan za obračun plaće, pri čemu treba uvažiti i pripadajući osobni odbitak na koji osiguranik ostvaruje pravo. Obračun doprinosa, poreza na dohodak i prireza obavlja se samo zbog utvrđivanja neto-naknade, što znači da se ne obavlja njihova uplata. Da bi se moglo utvrditi kolika je naknada za bolovanje koje je na teret HZZO-a, trebamo imati poznate sljedeće varijable:
Prosječna dnevna neto-osnovica utvrđuje se tako da se zbroj svih neto-osnovica na koje su plaćeni doprinosi najmanje za dva mjeseca podijeli s brojem radnih dana u m jesecima za koje su plaćeni doprinosi u predmetnom šestomjesčnom razdoblju. Broj radnih dana u pojedinom mjesecu utvrđuje se tako da se od kalendarskih dana u mjsecu oduzmu nedjelje, što znači da se i subota ubraja u radne dane.
Utvrđenu dnevnu naknadu HZZO isplaćuje osiguraniku u postotku, u skladu s čl. 55. ZOZO-a i čl.86. Pravilnika, osvisno o razlogu bolovanja, a to su:
Izvor: Časopis RRiF, travanj 2022.