User Tools

Site Tools


blokade_racuna_novi_ovrsni_zakon

Blokade računa – Novi ovršni Zakon

Početkom nove godine došlo je do značajnih promjena u zakonodavnom okviru koji uređuje provedbu prisilne naplate. Tako je Hrvatski sabor dana 09. srpnja 2010. godine donio Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, koji sadrži i odredbe o vođenju Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegovog računa, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor nad provedbom toga Zakona.

Hrvatski sabor je na svojoj sjednici održanoj 23.11.2010. donio novi Ovršni zakon (Narodne novine broj 139. od 10.12.2010.), a koji je stupio na snagu (većina odredbi) osam dana od dana objave u Narodnim novinama.

Naime, praksa je pokazala da je provedba ovrhe bila veliki generator zaostataka te je pokazivala svu neučinkovitost pravosuđa. Rasterećujući sudove, sada je uveden potpuno novi pojam u ovršnom postupku – javni ovršitelj, koji je preuzeo nadležnost suda u ovršnim postupanjima, dok je sudu ostavljena nadležnost u ovrhama radi predaje djeteta roditelju i ovrha radi ostvarivanja susreta i druženja roditelja s djetetom te određivanje ovrhe na temelju odluke stranog suda, domaćeg ili stranog arbitražnog pravorijeka ili kada je Ovršnim ili drugim zakonom propisano da ovrhu određuje sud.

Nećemo u detalje opisivati i uspoređivati odredbe novog i starog zakona, već ćemo se samo zadržati na nekim novinama.

Jedna od novina zasigurno je i promjena odredbi vezanih na odgodu ovrhe. Naime, dosada su sudovi u velikom broju slučajeva odobravali odgodu ovrha što je vjerovnicima nepotrebno produžavalo vrijeme naplata svojih tražbina, opravdavajući to činjenicom da bi ovršenici inače trpjeli štetu koju bi kasnije teško nadoknadili.

Nasuprot tome, novi Ovršni zakon u članku 80. stavak 1. propisuje:“Na prijedlog ovršenika ovršno tijelo će rješenjem odgoditi ovrhu u postupku radi naplate novčane tražbine ako ovršenik da jamčevinu u iznosu glavnice i kamata, odnosno primjerenu jamčevinu u postupku radi naplate nenovčanih tražbina.“ Sada ovršenik mora jamčiti za naplativost, a ne kao dosada gdje je ovršenik imao pravo na odgodu ako bi dokazao da bi trpio tešku i nenadoknadivu štetu.

Najveća novost je zasigurno prebacivanje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima na FINU. Ovo zakonsko rješenje zasigurno će ubrzati postupak naplate ovrha. Naime, dosada je ovrhovoditelj s pravomoćnim rješenjem o ovrsi „šetao“ od banke do banke provjeravajući gdje ovršenik eventualno ima otvoren račun, što je znalo oduzeti dosta vremena. Sada se svi podaci dostavljaju na jedno mjesto i to u Jedinstveni registar računa, koji pak predstavlja elektroničku bazu podataka svih računa poslovnih subjekata (ovršenika).

Po zaprimanju rješenja o ovrsi a prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Fina provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika i to bez njegove suglasnosti.

Za očekivati je bilo da se dogodi upravo ono što se dogodilo-prema pisanju nekih dnevnih novina u prvim danima primjene novog Zakona u FINU je iz tridesetak banaka u Hrvatskoj pristiglo oko 11 milijuna računa i 600 tisuća ovrha, što je rezultiralo padom sustava.

Naime, bez obzira što su od ovrhe izuzeti (čl.91. Ovršnog zakona):

1.primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,

2.primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,

3.primanja po osnovi socijalne skrbi,

4.primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,

5.primanja po osnovi dječjega doplatka,

6.primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,

7.naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,

8.primanja po osnovi odličja i priznanja

te iznos od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, iznos od dvije trećine plaće (pod plaćom se podrazumijeva i naknada za nezaposlene, naknada za skraćeno radno vrijeme, naknada zbog umanjenja plaće, mirovina, plaća vojnih osoba, primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i druga stalna novčana primanja civilnih i vojnih osoba)

FINA blokira sve račune ovršenika (znači bez obzira na navedena izuzeća). Ovime je aktivitet prebačen na ovršenika (koji je do sada mogao izbjegavati vjerovnika) koji, ukoliko želi doći do sredstava koja su izuzeta od ovrhe, mora u nadležnoj poslovnici FINE ispuniti Obavijest (čl. 122. Ovršnog zakona) te u banci otvoriti novi račun na koji će primati sredstva koja su izuzeta od ovrhe (čl. 122. Ovršnog zakona).

Kako je ovršeniku za ovo vrijeme blokiran račun, jasno je da mu je u interesu u što kraćem roku obaviti svu potrebnu proceduru, no kako je FINA pod stalnim priljevima ovrha, procedura traje a ovršenici za to vrijeme ostaju bez sredstava nužnih za život.

Za očekivati je da će se, barem prvo vrijeme, događati zastoji u poslovanju zbog blokada računa poslovnih subjekata pogotovo nakon godina njegovanja i razvijanja svih mogućih načina odgode ili čak očitog izbjegavanja plaćanja obveza, sve iz razloga jer se računalo na neučinkovitost sustava prisilne naplate.

Sada nam samo preostaje čekati rezultate primjene novih zakona i njihovog utjecaja na sve veću nelikvidnost u zemlji.

Izvor: http://www.orkis.hr/blokade-racuna-–-novi-ovrsni-zakon-749.aspx

blokade_racuna_novi_ovrsni_zakon.txt · Last modified: 2021/11/26 01:08 (external edit)